Kultura

: PIŠE: Pakrački list; 30. rujna 2025; 1420

Prošle je godine čak 88 hrvatskih gradova povećalo izdvajanja za kulturu, a kod njih 13 rast je premašio milijun eura. Najveći udio proračuna namijenjen kulturi ima Pakrac, dok je po izdvajanjima po stanovniku na vrhu Petrinja. Split prednjači po apsolutnom povećanju sredstava, a najveći postotni skok ostvarila je Sveti Ivan Zelina.

Prema Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2024., u Ministarstvu kulture i medija najveća rashodovna stavka bila je usmjerena na programe zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom, i to u iznosu od 125,6 milijuna eura. Takva raspodjela jasno pokazuje da je naglasak stavljen na obnovu i očuvanje kulturne infrastrukture, osobito nakon potresa te radi jačanja otpornosti kulturne baštine. Ministarstvo je 2024. pokrenulo i niz javnih poziva – od potpore glazbenom i likovnom stvaralaštvu do digitalizacije i međunarodne suradnje – čime je potvrđeno nastojanje da se kulturna politika ne svodi samo na održavanje ustanova, već i na otvaranje prostora suvremenom stvaralaštvu i građanskim inicijativama.

Za 2025. najavljen je nastavak postojećih i uvođenje novih programa. Financijski plan za razdoblje 2025.–2027. potvrđuje dvostruki smjer politike – očuvanje i razvoj baštine, ali i ulaganje u digitalnu transformaciju s ciljem veće dostupnosti kulturnih sadržaja. Velika se važnost pridaje i povlačenju sredstava iz europskih fondova, posebice Kreativne Europe i Mehanizma za oporavak i otpornost.

Analiza podataka FINA-e o izvršenju proračuna za 2024. pokazuje da su gradovi ukupno izdvojili 371,8 milijuna eura, što je 12,3 milijuna više nego godinu prije. U 2023. taj je iznos bio 359,5 milijuna eura, pa rast iznosi 3,4 posto. Prosječna gradska izdvajanja iznosila su 2,9 milijuna eura, dok je godinu ranije prosjek bio 2,8 milijuna. Ako se izuzme Zagreb, u 2024. prosjek je bio 1,92 milijuna, a u 2023. 1,83 milijuna eura po gradu – što potvrđuje uzlazni trend.

Sam Grad Zagreb izdvojio je 127,7 milijuna eura, nešto više nego 2023. kada je bilo 126,9 milijuna. Zbog veličine i posebnog statusa, Zagreb se izostavlja iz ljestvica kako bi se jasnije vidjeli trendovi u ostalim gradovima.

Kad se promatra udio kulture u gradskim proračunima, 78 gradova uložilo je više od 5 posto, 24 grada preko 10 posto, dok je kod deset vodećih udio između 16,4 i 30,9 posto.

Najviše izdvaja Pakrac (30,9 posto), zatim Glina (26,9 posto) i Donja Stubica (26,2 posto). U vrhu su još Petrinja (21,2 posto), Stari Grad (20,9 posto), Klanjec (20,3 posto), Vrbovsko (18,5 posto), Dubrovnik (18,4 posto), Ogulin (16,7 posto) i Hvar (16,4 posto). Među njima prevladavaju mali gradovi, dok su Petrinja i Ogulin srednji, a Dubrovnik jedini veliki.

Prema izdvajanjima po stanovniku, 92 grada dala su više od 50 eura, njih 53 više od 100 eura, a 14 gradova preko 200 eura. Najboljih deset usmjerilo je između 231,58 i 490,65 eura po osobi. Vode Petrinja sa 564 eura, Dubrovnik s 491 eurom i Glina s 459 eura. U top 10 nalaze se još Hvar (417 eura), Pakrac (392 eura), Donja Stubica (318 eura), Stari Grad (288 eura), Vrbovsko (277 eura), Opatija (237 eura) i Krk (232 eura).

Izvor: Gradonačelnik.hr

: PIŠE: Pakrački list; 25. rujna 2025; 1158

Još ovog zadnjeg vikenda u rujnu (26., 27. i 28. rujna) očekuju vas u našim kinima dva filma:

u 18:00 h animirani hit za cijelu obitelj „Loši momci 2“
u 20:00 h drama „Jedna bitka za drugom“

A već u listopadu KPD "Sloga" donosi bogat filmski program premijera, obiteljskih filmova, drama i komedija za sve generacije.

Posebno izdvajamo ponedjeljak, 27. listopada, kada obilježava,o Svjetski dan audiovizualne baštine. Tim povodom ulaz na projekciju je potpuno besplatan – idealna prilika da u kino povedete obitelj ili prijatelje.

Prikazuju se hrvatski dugometražni filmovi od kojih je jedan "Servantes iz malog mista", film iz 1982. godine, nastavak popularne TV serije "Naše malo misto" u kojem glumi pokojni Boris Dvornik, jedan od najvećih predstavnika naše kinematografije te drugi film "Kužiš, stari moj" iz 1973. koji je na festivalu u Puli nagrađen Zlatnom arenom za najbolju fotografiju i Srebrnom arenom za drugu najbolju glavnu mušku ulogu glumca Ivice Vidovića.

Svakako provjerite raspored projekcija i rezervirajte svoje mjesto na vrijeme jer sigurno ima tema koja bi vas mogla zanimati.

Foto: KPD „Sloga“ Pakrac

: PIŠE: Domagoj Ajman; 23. rujna 2025; 1527

Dorotea Buhin, učenica Osnovne glazbene škole Pakrac, primila je ovogodišnju nagradu "Marko Turčan", koja se dodjeljuje za postignuća u glazbi 17. godinu zaredom, a u znak sjećanja na tragično preminulog učenika pakračke glazbene škole.

Na svečanosti dodjele, Martina Golub, ravnateljica Glazbene škole, istaknula je važnost poticanja učenika da se istaknu u svojim školskim aktivnostima, a isto tako i u odnosu prema školi i zajednici, slično onome kako je to činio Marko Turčan, čije ime nagrada nosi. Ravnateljica se također zahvalila članovima Markove obitelji koji svake godine prisustvuju dodjeli nagrade, podsjećajući na Markov trajni utjecaj na školu i zajednicu, kao i gradonačelniku Pakraca Tomislavu Novincu i ostalim okupljenima.

Dorotei Buhin uručena je plaketa s crtežom djece predškolskog solfeggia, simbolom glazbene škole, poklon bon u iznosu od 133 eura koji joj je dodijelio gradonačelnik Novinc te poklon iznenađenja.

Obraćanje Dorotee prenosimo u cijelosti: „Veliko mi je zadovoljstvo primiti ovu nagradu. Želim se zahvaliti Gradu Pakracu, mojoj glazbenoj školi, ravnateljici, učitelju, svojim roditeljima te svima koji su me podržavali. Ova nagrada mi puno znači i bit će mi poticaj za još veći trud i rad, hvala svima!“

Svečanost dodjele nagrade obogatili su i učenice Marija Idžanović i Gabrijela Savi izvedbom na klaviru te Silvano Katalinić izvedbom na harmonici.

: PIŠE: Pakrački list; 23. rujna 2025; 1783

Članovi Društva Mađara Pakrac i Zajednice Mađara Daruvar sudjelovali su 20. rujna natradicionalnim Berbenim svečanostima u mađarskom Csepregu. Pakrački i daruvarski Mađari za mnogobrojne posjetitelje na središnjem gradskom trgu pripremali su langošice i palačinke.

„Iznimno sam zadovoljan što su domaćini prihvatili naš prijedlog da sve prikupljene donacije od podjele langošica i palačinki doniramo jednoj od ustanova na njihovom području. Zahvaljujući mojoj vrijednoj ekipi, prikupili smo 140 tisuća forinti koje sam na središnjem gradskom trgu predao gradonačelniku Cseprega Zoltanu Horvatu za potrebe tamošnjeg Dječjeg vrtića“ , istaknuo je predsjednik Društva Mađara Pakrac Josip Fa.

U ovogodišnjoj berbenoj povorci prvi su put sudjelovali kostimirani predstavnici daruvarskih i pakračkih Jankovića, koje su utjelovili tajnik Društva Mađara Pakrac Matija Kulhavi i predsjednica Zajednice Mađara Daruvar Snježana Sabo. Budući da na području Cseprega živi vrlo aktivna hrvatska zajednica, ovaj posjet iskorišten je i za susret s dragim prijateljima iz Hrvatske samouprave predvođene Marijom Kralj.

Pakrački i daruvarski Mađari posjetili su i Kőszeg, kraljevski grad-muzej, gdje su obišli dvorac Nikole Jurišića i druge povijesne znamenitosti. Novi susret predstavnika dvaju prijateljskih gradova najavljen je za vrijeme održavanja Slavonskog banovca u Pakracu, kada se očekuje posjet izaslanstva Grada Cseprega i tamošnje Hrvatske samouprave.

Foto: Društvo Mađara Pakrac; Csepreg város hivatalos (Grad Csepreg); Tarsoly Ádám Fotográfus

55044990311982319056665087661464535379145900n

55026138011982331489997177577671260323172102n

54999250611980336190196706982041246677438033n

54965817911980329423530713643212858142532647n

54965657511982273590002968377718190803809795n

54918447411980331523530505573424371309831392n

: PIŠE: Pakrački list; 22. rujna 2025; 982

U nedjelju, služenjem Svete Liturgije u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice na Gavrinici u Pakracu završeni su Malogospojinski dani. Posvećen je i prelomljen slavski kolač, dar Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Pakraca čime je proslavljena krsna slava Vijeća.

Prethodno, u subotu, 20. rujna, u Srpskoj kući u Pakracu održana je promocija knjige Književnost s predumišljajem dr Vladana Bajčete, koja nosi podnaslov: Stvaralačka biografija Slobodana Selenića. O knjizi su govorili dr Nikola Marinković, glavni urednik Srpske književne zadruge; i autor, viši znanstveni suradnik Instituta za književnost i umjetnost iz Beograda.

U prisnoj atmosferi, koja je književnu tribinu stalno otvarala ka razgovoru razmjeni mišljenja sa publikom i nazad na priču o monografiji posvećenoj piscu, predstavljena je ova važna i obimna studija o jednom od vodećih srpskih književnika 20. vijeka. Slobodan Selenić rođen je u Pakracu 1933. godine, odakle potječe njegova majka Vera Podunavac, koja je tu namjerno došla da se „kod svojih“ porodi. Tako se dogodilo da srpski pisac bude rođen baš u Pakracu, čiju je užu i širu okolinu opisao u nekim svojim djelima, prvenstveno romanu "Ubistvo s preudumišljajem".

Marinković je govorio o značaju monografije iz književnonaučne perspektive, iscrpno se fokusirajući na važne točke Selenićeve biografije. Bajčeta se osvrnuo na okolnosti nastanka same knjige: od prvih zamisli do arhivskih istraživanja, kao i o mjestu Selenićevog opusa u kontekstu suvremene literature. Knjiga je pored dokumentacije iz piščevog arhiva bogata likovnim prilozima, a u okviru dokumentarnog dodatka donosi i Selenićeve rukopise, među kojima se izdvaja „Porodična hronika“, rana proza posvećena pakračkoj grani njegove obitelji.

: PIŠE: Pakrački list; 19. rujna 2025; 2469

U Gradskoj vijećnici u Pakracu, 18. rujna 2025. godine, održana je Malogospojinska svečana akademija povodom 30. godišnjice obnoviteljskog rada SKD „Prosvjeta“ Pododbor Pakrac- Lipik i 30. godišnjice od smrti velikana srpske književnosti i akademika Slobodana Selenića. Skup je okupio članove i prijatelje društva, kulturne djelatnike, goste iz cijele Slavonije i predstavnike institucija, a večer je protekla u znaku sjećanja, zahvalnosti i poruke zajedništva.

Centralni trenutak programa bilo je obraćanje domaćina Nikole Ivanovića, koji je govoreći o tri desetljeća postojanja i djelovanja SKD „Prosvjete“ Pakrac- Lipik, istaknuo važnost kulturnog rada za očuvanje identiteta i međusobnog povjerenja. Njegov govor bio je prožet lirskim i antiratnim tonovima, nalik na pismo Pakračanina svome gradu: „Pakrac je više od grada. On je mjesto susreta i tišine koja govori, mjesto gdje obnavlja ne samo kamen, nego i čovjek.“ Ivanović je podsjetio da je obnova kulturnog života i rada „Prosvjete“ bila čin hrabrosti i nade u teškim vremenima, a danas je ona jamstvo da mlade generacije imaju gdje učiti i stvarati.

Program je obogaćen nastupom članova pjevačke sekcije SKD „Prosvjeta“ Pakrac- Lipik, kao i vrhunskim izvedbama trija Flutete, koja su publici približila djela klasičnog repertoara. Posebno je naglašeno da jedna od glazbenica potječe iz obližnjih Livađana, što je dodatno dalo toplinu i bliskost izvedbi.

Monodrama posvećena Slobodanu Seleniću, Pakračaninu po rođenju, pokazala je kako Selenić upravo u običnom čovjeku prepoznaje dubinu, snagu i ljepotu ljudske sudbine. Publici je na suptilan, ali snažan način prenijeta poruka da kultura i književnost nisu daleka apstrakcija, nego ogledalo života u kojem se prepoznaje svaki pojedinac.

U ime nacionalnih institucija prisutnima su se obratili predsjednik SKD „Prosvjeta“ u Hrvatskoj Nikola Vukobratović, te saborska zastupnica i potpredsjednica SNV-a i SDSS-a Dragana Jeckov.

O važnosti istraživanja i očuvanja kulturne baštine govorio je dr. Miloš Rašić, etnolog- antropolog i naučni suradnik Etnografskog instituta, koji već duže vrijeme surađuje s pakračkom „Prosvjetom“, te podsjetio da baština živi tek kad je ljudi prepoznaju kao svoju“.

Akademija je bila i prilika da se uruče priznanja zaslužnim pojedincima. SKD „Prosvjeta“ Pakrac- Lipik dodijelilo je priznanja svim aktivnim članovima, a posebna pažnja posvećena je djeci koja su svojim sudjelovanjem u životu i radu zajednice, pokazala vrijednost angažmana i predanosti.

Dva najveća priznanja večeri bile su Plaketa „Slobodan Selenić“ dodijeljena dr. Milošu Rašiću i Plaketa „Dr. Nikola Miljanić Ratar“ uručena prof. Daliboru Harambašiću. Obje nagrade nose imena velikana rođenih na našim prostorima, koji su svojim radom ostavili nemjerljiv trag u srpskoj i jugoslavenskoj kulturi.

Akademiji je prisustvovao i Njegovo Preosveštenstvo episkop pakračko- slavonski Jovan, čije je prisustvo dodatno dalo svečanost događaju.

U večeri kada su se spojili kultura, sjećanje i zajedništvo, Pakrac je još jednom pokazao da je mjesto gdje se gradi most između prošlosti i budućnosti, ali i među ljudima- most mira, povjerenja i kulture.