Poduzetnički centar Pakrac osnovan je 2000. godine kao tada jedini u županiji, a među prvima u Hrvatskoj. U današnje vrijeme pod nazivom Poduzetnički centar Pakrac i Turistička agencija d.o.o. (u nastavku Centar) godinama je ključna potpora svima koji žele pokrenuti ili unaprijediti svoj posao u ovom dijelu zapadne Slavonije. Kroz edukacije, savjetovanja i pomoć pri prijavi projekata, Centar je pomogao lokalnim obrtnicima i poduzetnicima da ostvare svoje poslovne planove. Od 2019. godine bivšu direktoricu Ivanu Orban na istoj poziciji je zamijenio Vladimir Gazić s kojim smo porazgovarali o dosadašnjim rezultatima, izazovima s kojima se suočavaju Centar i poduzetnici te o planovima za budućnost. Isto tako, Gazić je od 2021. godine predsjednik Nogometnog kluba Hajduk Pakrac koji je nedavno sklopio ugovor o sufinanciranju s Ministarstvom turizma i sporta kojim je klub bogatiji za 15.000 eura, a odigran je derbi s rivalima iz Lipika te nas je zanimalo kojim putem su dospjeli do te pozamašne financijske injekcije, na što ju sve planiraju utrošiti te kakvi su utisci nakon derbija i općenito na bioritam kluba.

Direktor ste Centra od 2019. godine, koje biste najznačajnije ostvarene projekte izdvojili u tom periodu?

Poduzetnički centar Pakrac je od svog osnivanja realizirao niz značajnih projekata, s naglaskom na bespovratna EU sredstva, podršku poduzetnicima te kasnije društvenu revitalizaciju. U skoro svim projektima koji su financirani bespovratnim sredstvima na području Grada Pakraca, Centar je imao svoje prste u tome, najvećim dijelom u prijavljivanju tih projekata. U nekim trenucima nam je nedostajalo marketinga i samohvale jer sam se često susretao s izjavama tipa „Što to rade oni tamo u Poduzetničkom?“. Iako smješteni na kraju grada, daleko od očiju, vrijedna ekipa razvojnog odjela radila je na projektima koji su oblikovali naš grad i kojim se sada svi skupa ponosimo. Kao jedan od najznačajnijih u posljednje vrijeme istaknuo bih projekt „Urbanističko-arhitektonsko rješenje središnjeg gradskog trga – glavni trg i pješačka ulica“ na čijoj sam prijavi sudjelovao sa stručnim službama Grada Pakraca. Osobno mi je to najdraži projekt jer uređenje gradskog trga u Pakracu predstavlja snažan iskorak u smjeru urbane revitalizacije, društvene inkluzije i podizanja kvalitete života građana. Taj projekt nije samo estetska nadogradnja, već strateški potez koji stvara reprezentativan javni prostor, povezuje povijest i suvremenost i u konačnici potvrđuje identitet grada. Pored tog projekta bilo je i niz drugih od kojih ću nabrojati značajnije koje je pripremio, a dio njih i proveo stručni tim razvojnog odjela Centra. Sve su to projektni vrijedni milijune kuna koje su se slile u naš grad i obnovili gradske objekte, zaposlili naše sugrađane i nabavili opremu koju redovno vjerojatno nikad ne bismo mogli nabaviti:

- Ja sam žena, a ne broj 5.059.218,00 kn 01.12.2017. – 01.06.2020.
- Maslačak ispunjava želje 2.685.362,95 kn 19.11.2018. – 19.05.2021.
- PCP podupire poduzetnike 586.073,25 kn ožujak 2020. – rujan 2021.
- Nismo sami 1.069.089,20 kn 04.05.2020. – 04.11.2021.
- Zajedno u drugu mladost 1.556.694,14 kn 05.10.2020. – 05.10.2022.
- Žena ispred vremena 3.250.300,00 kn 18.06.2020. – 18.12.2021.
- Osmijeh za osmijeh 1.857.300,00 kn 18.02.2021. – 18.08.2022.
- Otvori vrata svijeta rada 797.908,21 kn ožujak 2019. – ožujak 2021.
- Revitalizacija DC Pakrac 1.378.515,42 kn svibanj 2020. – svibanj 2021.
- Energetska obnova Gradske sportske dvorane 6.570.937,50 kn siječanj 2014. – studeni 2020.

Što je sve pod okriljem Centra, što sve radite i kome ste prvenstveno namijenjeni? 

Prilikom osnivanja 2000. godine Centar je prvenstveno je bio namijenjen poticanju razvoja poduzetništva, jačanju lokalne ekonomije i pružanju stručne podrške malim i srednjim poduzećima. I kako najčešće znamo reći na predstavljanju rada Centra - „U unajmljenom uredu i s dva polovna računala krenuo je Centar sa radom“. Kroz godine je prošao kroz različite transformacije gdje su različite djelatnosti dodavane ili kasnije izdvajane iz poslovanja. Jedne godine pregovarate o cijeni tiska Pakračkog lista, druge godine tražite ponude za lopte i mreže za dvoranu, a treće godine gledate u ponudu smrznute hrane. Malo karikiram, ali otprilike tako je to izgledalo kroz godine. Osobno sam u Centru od 2012. godine i kroz zadnjih 13 godina su dvije gradske tvrtke pripojene istom, dvaput smo otvarali Hotel Pakrac te imali još niz djelatnosti koje su pokrenute ili izdvojene iz postojećeg poslovanja poput upravljanja sportskom dvoranom, knjigovodstva i održavanje zelenih površina, odnosno Vlastiti pogon. Trenutno upravljamo poduzetničkom zonom u kojoj se nalaze dva inkubatora te smo na raspolaganju svim poduzetnicima koji traže poslovni prostor u inkubatoru ili zemljište za pokretanje poslovanja. Osim toga upravljamo s Tržnicom Pakrac, izdavači smo Pakračkog lista i imamo turističku agenciju u sklopu koje radi suvenirnica.

Koliko trenutno poduzetnika i obrtnika surađuje s Centrom?

Izdvajanjem razvojnog odjela iz Centra smanjili smo aktivnosti u radu s lokalnim OPG-ovima i poduzetnicima. Uglavnom surađujemo s 15-ak poduzetnika koji posluju unutar poduzetničke zone.

Na koji način Centar pomaže u povlačenju financijskih sredstava iz EU fondova? 

Trenutno nismo toliko aktivni u povlačenju sredstava, ali dok je bilo natječaja, svih šest stručnih suradnika je aktivno radilo na apliciranju jako puno projekata, od infrastrukturnih do društvenih, te za poduzetnike i OPG-ove. Bili smo uključeni u gotovo sve projekte financirane bespovratnim sredstvima. Naš je primarni zadatak bio aplikacija projekata na otvorene natječaje, a dio njih smo i provodili. Jedno vrijeme je bilo puno natječaja namijenjenih udrugama gdje smo prvo morali animirati udruge da se prijave na natječaj, objasniti im benefite koje će ostvariti, a kako bi financijski izgurali cijeli projekt, preuzeli smo i provedbu. Čak sam, da bi neke udruge pristale na projekte, osobno garantirao financijsku podršku u slučaju problema.

Na posljednjem Gradskom vijeću ostalo je nejasno je li Vam je Hotel Pakrac bio “financijski uteg” dok je bio pod rukovodstvom Centra, možete li nam pojasniti financijsku situaciju nakon što su rad hotela u najam preuzeli privatni rukovodioci?

Na Gradskom vijeću svake godine podnosim izvješće o radu koje se u konačnici svede na komentiranje financija Centra koje su najmanje sklone velikim izmjenama, a najmanje rasprave imamo o samom radu i aktivnostima Centra. Često i ja nakon izvješća izađem s nejasnim zaključkom. Moje mišljenje je da se već posljednjih deset godina ista mantra vrti na vijeću od strane oporbe, treba samo pročitati zapisnike s deset posljednjih sjednica vijeća gdje je Centar imao svoje izvješće o radu. Ako nema hotela da bude uteg, onda je Pakrački list. Ako nije Pakrački list, onda je Vlastiti pogon i tako to prebacivanje problema s odjela na odjel seže dok je još sportska dvorana bila pod Centrom. Kad je u Centru, onda je teret, a kada se izdvoji, onda je zlatna koka, tako da što god da se napravi uvijek će naići na neku vrstu kritike. Samo kratko ću se referirati na temu hotela kojim smo upravljali. Ne, hotel nam nije bio financijski uteg. Ne, hotel nije mogao zaraditi za pokriće svojih troškova. Da, Grad nam je kao osnivač i vlasnik pomogao u pokriću dijela troškova. Iznimno mi je drago da su privatni vlasnici uzeli hotel u zakup i evo već drugu godinu uspješno rade. Što se tiče financijske situacije Centra, reći ću da je stabilna. Već duže vremena radimo na optimizaciji troškova i protok novaca nam je trenutno zadovoljavajući.

Koliko ukupno zaposlenika je na platnoj listi Centra?

Unazad dvije godine smo imali određene rekonstrukcije odjela, odnosno izdvajanja određenih djelatnosti što je dovelo do značajnog smanjenja broja zaposlenih. Sa skoro tridesetak zaposlenih smo došli na trenutnih devet.

Koliko je važna suradnja s Gradom Pakracom i drugim institucijama u provedbi Vaših aktivnosti?

Grad Pakrac je naš osnivač te je suradnja s njima od iznimne važnosti. S bivšom gradonačelnicom Pakraca Anamarijom Blažević sam imao odličan odnos, a isto se nastavilo i s Tomislavom Novincom, našim gradonačelnikom koji mi je ujedno i skupština Društva te je upoznat sa svim aktivnostima Centra. Osim Grada, suradnja i s drugim institucijama ključna je za uspješnu provedbu aktivnosti Centra. Bez snažne institucionalne podrške, mnogi projekti ne bi mogli dosegnuti svoju punu vrijednost niti ostvariti dugoročne učinke. Posebno odličnu suradnju imamo s dvije naše ustanove, Muzejom Grada Pakraca i Gradskom knjižnicom Pakrac, s obzirom da dijelimo Spahijski podrum i imamo dosta zajedničkih aktivnosti.

Jeste li zadovoljni s količinom natječaja i mogućnosti preko kojih se mogu prijaviti projekti i povući financijska sredstva iz EU fondova? S godinama se ta količina smanjuje ili povećava?

Iskreno rečeno, natječaji na koje možemo aplicirati su u manjem obujmu nego je to bilo prije. Da ima natječaja više nego prije, imali bismo 13 umjesto 9 djelatnika. Sredstva EU fondova trenutno u optjecaju su ogromna, puno se sredstava povlači, ali su to uglavnom natječaji za velike infrastrukturne projekte. 

Postoje li novi programi u pripremi? 

Centar planira veći projekt na području robotike, očekujemo početkom iduće godine završenu aplikaciju na natječaj te početak novih programa na području humanoidne robotike.

Postoji li primjer poduzetništva koji Vam se posebno dojmio i koji Vas je inspirirao?

Ne bih isticao nikoga posebno, ali svaka čast osobama koje prepoznaju priliku i pokrenu svoj vlastiti posao. Poduzetništvo nije samo poslovna aktivnost – ono je način razmišljanja, ponajviše hrabrost da se ideja pretvori u stvarnost i volja da se preuzme odgovornost za vlastiti uspjeh. Nemali broj osoba nam je dolazio u prostore inkubatora s nejasnom idejom što žele. Napravili su s našim savjetnicima poslovni plan za samozapošljavanje i veliki dio njih je danas vlasnik uspješnog obrta ili tvrtke u Pakracu, zapošljavaju druge i ulažu u daljnji razvoj poslovanja.

Ukoliko ima intencija za promjenom rada i poslovanja, što biste željeli da Centar postane, kakvu mu ulogu vidite u budućnosti?

Mislim da smo dosad većinu “rekonstrukcija” Centra riješili i imamo određenu viziju što želimo u budućnosti. Naš cilj je da budemo regionalni lider u novim tehnologijama i ekološkim standardima. Ne samo servisna točka, već inspirativno središte koje okuplja ljude, ideje i resurse – mjesto gdje se lokalne inicijative pretvaraju u održive projekte s konkretnim učincima.

Predsjednik ste pakračkog Hajduka od 2021. godine, jeste li zadovoljni trenutnom situacijom u kojem se klub nalazi, rangom natjecanja u kojem participira, infrastrukturom stadiona, financijskim stanjem?

Preuzeo sam časnu funkciju predsjednika Hajduka i to je trebalo biti privremeno rješenje jer smo imali veće projekte u provedbi koji su financirani bespovratnim sredstvima i te projekte je trebalo ispratiti do kraja kako ne bi došlo do nekih komplikacija i mogućeg vraćanja sredstava. Na kraju se to privremeno produživalo iz godine u godinu te sam sad započeo i svoj drugi mandat. Nakon četiri godine uspona i padova mogu reći da sam zadovoljan smjerom u kojem se klub razvija, ali uvijek postoji prostor za daljnji napredak – kako na terenu, tako i izvan njega. Klub se s većinom svojih kategorija natječe u Međužupanijskoj ligi, što je stabilan rang koji omogućuje razvoj domaćih igrača, sportski kontinuitet i lokalnu prepoznatljivost. Iako ambicije postoje za viši rang, prioritet nam je organizacijska stabilnost i sportska dosljednost, uz stvaranje uvjeta za dugoročan rast. Stadion je funkcionalan i zadovoljava sve uvjete natjecanja, ali svjesni smo da su potrebna daljnja ulaganja u svlačionice, rasvjetu i popratne sadržaje. U suradnji s Gradom i partnerima, radimo na projektima koji bi omogućili modernizaciju i veću atraktivnost objekta za publiku i igrače. Što se tiče financijskog stanja kluba, poslujemo odgovorno i transparentno, uz podršku lokalne zajednice, sponzora i vlastitih aktivnosti. Postavili smo određene granice kojih se držimo, ali činjenica je da je svaka sezona sve skuplja i skuplja, a razumijevanja sve manja i manja. Financijska stabilnost omogućuje redovito funkcioniranje, ali svaka dodatna podrška, bilo kroz donacije, projekte ili suradnje, otvara vrata novim mogućnostima. Cilj nam je održiv model financiranja, koji ne ovisi isključivo o pojedinačnim izvorima.

Možete li nam približiti razloge ovogodišnje odluke o spajanju nekoliko mladih kategorija s Nogometnim klubom Lipik 1925? 

Spajanje mlađih kategorija između Hajduka i Lipika je strateški potez koji donosi višestruke koristi – kako za sportsku kvalitetu, tako i za organizacijsku učinkovitost i razvoj zajednice. Spajanje škola nogometa s Lipikom je tema koju je još prije dosta godina inicirao naš nekadašnji voditelj škole nogometa i vizionar Siniša Grubišić. Unatoč brojnim sastancima i pregovorima, jednostavno nije bilo sluha od strane Lipika za zajedničke aktivnosti te je ideja propala. Zbog toga smo izgubili par dragocjenih godina gdje su klubovi s većim brojem djece podigli svoje škole nogometa na višu razinu dok smo mi na određenim poljima stagnirali. Moji suradnici su tu priču ponovno pokrenuli prije tri godine kada smo prvi put spojili kategoriju kadeta i koji su se natjecali pod zajedničkim imenom LIPA. Nakon jedne uspješne sezone stali smo s tom pričom iz različitih razloga i vizija. Onda nam je došla 2025. godina kada naš nogometni savez formira Međužupanijsku ligu starijih i mlađih pionira. Bez puno pregovora trebalo je donijeti brzu odluku, ili si pokajnik ili pukovnik. Ostati s djecom u županijskoj ligi gdje usporavamo napredak ili ići s drugim ozbiljnijim klubovima u rang više gdje se igra ozbiljniji nogomet, ima više sudaca na utakmici i gdje je organizacija na jednom ozbiljnijem nivou. U zadnji trenutak smo se ukrcali na brzi vlak, donijeli dobru odluku i spojili tri kategorije koje se sad natječu u pet različitih natjecanja.

Nedavno ste potpisali ugovor o sufinanciranju s Ministarstvom turizma i sporta u iznosu od 15.000 eura, u veljači Vam je također uručen ugovor iz Javnih potreba Požeško-slavonske županije u suradnji sa Županijom i Sportskom zajednicom Požeško-slavonske županije te potporom Ministarstva turizma i sporta, koliki Vam je to vjetar u leđa i na što sve planirate utrošiti ta financijska sredstva? 

Prvo bih htio reći da svi moji članovi Izvršnog odbora i ja kao predsjednik svoje funkcije radimo volonterski bez naknade. Jako puno sati dajemo u ovaj klub i trudimo se da sve funkcionira i da je klub financijski stabilan. Hajduk je veliki klub i ima velike troškove. Na svaki euro koji dobijemo iz gradskog proračuna mi iz drugih izvora nabavimo minimalno još jedan euro. Iako ne izgleda tako, troškovi održavanja mehanizacije i infrastrukture su ogromni. Imamo tri terena koja zahtijevaju redovno održavanje, a mehanizacija kada se koristi onda dolazi i do kvarova. Kako bismo zadovoljili sve potrebe kluba, sredstva tražimo na sve moguće načine, a programi Ministarstva turizma i sporta su jedan od tih načina. Iako ima pojedinaca koji misle da je nama Ministarstvo dalo 15.000 eura na lijepe oči i da ćemo mi to trošiti kako hoćemo, moram ih razočarati i reći da to nije ni približno tako. Sva sredstva koja dobijemo iz javnih izvora moraju biti namjenski utrošena tako da ćemo ovih 15.000 eura uložiti u opremu za treninge, opremu za djecu te će dio ići na naknade trenerima. I sve to moramo opravdati računima i izvodima na kojima se vidi da je oprema nabavljena. Nama je to ogromna pomoć jer samostalno ne bismo mogli ostvariti ni 20 posto zacrtanog. Lopte, kapice, prepone i sva ostala oprema za treninge se obnavlja i popunjava svake godine. Ne znam više koliko smo lopti kupili u posljednje dvije godine, trenutno imamo dvostruko više lopti od igrača. Svako dijete je dobilo torbu za opremu, klupsku trenirku, neki dan smo podijelili svima zimske jakne, a početkom godine svim kategorijama kupili nove dresove. Dobavljači sportske opreme nas jako vole, često zovu i uskoro ćemo ići u nabavku nove opreme.

Koliko se ulaže u mlađe kategorije Hajduka i kako ocjenjujete suradnju s roditeljima istih?

Ulaganje u mlađe kategorije našeg kluba predstavlja jedan od temeljnih stupova razvoja kluba, jer upravo tu leži budućnost sportskog i društvenog kontinuiteta. Sve je to u skladu s financijskim mogućnostima i upravo nam razni projekti omogućavaju da osiguramo dodatna financijska sredstva. Trudimo se da imaju odlično pripremljen teren, da imaju dovoljno opreme za treninge i da je ta oprema kvalitetna. Suradnja s roditeljima je izuzetno ključna za uspjeh omladinskog pogona. Roditelji su uključeni u organizaciju prijevoza, turnira i događanja. Aktivno sudjeluju u logistici i podršci, no smatram da ima još prostora za napredak. U novom mandatu mi je cilj uključiti nekolicinu roditelja koji bi svoje prijedloge i inicijative iznijeli na sastanku uprave kluba i kako bismo realizirali ono što je moguće. Često sam čuo kritike na račun kluba pojedinih roditelja i komentare poput „Djeca nisu dobila majice“, „Djeca po zimi neće na trening jer nismo uzeli termine u dvorani“, a da me osobno niti jedan taj roditelj nije pitao bilo što dodatno. Komentiranjem u prazno se neće ništa riješiti te s obzirom na očiti problem u komunikaciji uključivanjem roditelja bismo možda dobili kvalitetnije povratne informacije od strane roditelja, a možda bi roditelji bili upoznatiji sa svim aktivnostima koje imamo mi kao klub. 

Vaš komentar na poraz u derbiju s Lipikom 1925? 

Utakmica s Lipikom uvijek nosi određene emocije i već sam toliko komentara iznio zadnjih dana da ću reći da je poraz protiv Lipika došao kao okidač da stanemo, malo se zbrojimo i vidimo gdje griješimo. Iako smo bolja ekipa, događaju nam se neobjašnjive stvari kao što je bilo u Jakšiću ili Novoj Kapeli. Izuzmimo komentare na čudnovate sudačke odluke, imamo određen problem s drugim poluvremenom gdje nam se događaju određeni padovi u koncentraciji. Kolegama iz Lipika čestitam na pobjedi i fair play-u. Nadao sam se da će biti jesenski prvaci kao i mi prije koju godinu. Lijep je osjećaj biti pri vrhu tablice zadnjih nekoliko sezona, trebaju to svi okusiti.

Želite li spomenuti i izdvojiti nešto što nismo obuhvatili u ovom razgovoru?

Samo bih za kraj htio reći da se nadam da sam uspio malo približiti rad naše najveće sportske udruge i maknuti tu stigmu s kluba. Hajduk kao udruga građana vapi za ljudima koji će se uključiti u rad, stoga pozivam sve koji imaju želju sudjelovati u radu Hajduka da mi se jave. I ovim putem bih se htio zahvaliti svim svojim članovima uprave, roditeljima bez koji dosta toga ne bi bilo moguće, a najveća zahvala ide bivšem tajniku kluba Josipu Kratkom. Dajte mi njega i još jednog takvog, osvojit ćemo sve.