- PIŠE: Mario Barać
- 2412
- Foto: freepik.com
Objavljeni su podaci Državnog zavoda za statistiku o Prirodnom kretanju stanovništva za 2025. godini. Nama najzanimljiviji podaci su da je Pakrac na neslavnom 3. mjestu po broju razvoda prema broju stanovnika, dok je Lipik 2. u kategoriji pozitivnog trenda povećanja vjenčanih u odnosu na godinu dana ranije. Vrijedi istaknuti i to da je Pleternica na samom državnom vrhu po broju sklopljenih brakova prema broju stanovnika.
Prema podacima DZS lani je u Hrvatskoj sklopljeno 17.270 brakova (64 više nego u 2024.), dok je razvedeno 5.674 (713 više nego u 2024.).
Po pitanju vjenčanja gledajući apsolutne brojke naravno da je lani najviše brakova sklopljeno u najvećim gradovi. U top 5 su Zagreba (3.483), Split (702), Osijek (441), Rijeka (375) i Zadar (321). Od nama bližih gradova dobro kotira Bjelovar sa 168 sklopljenih brakova.
- Foto: freepik.com
Kada broj sklopljenih brakova gledamo prema broju stanovnika, na vrhu ljestvice je Pleternica, sa 7 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika. Slijede Otok (6,92), Hvar (6,68), Imotski (6,54), te Metković i Obrovac (6,45) brakova na tisuću stanovnika.
Najveći porast broja sklopljenih brakova zabilježen je u Grubišnom Polju gdje je 11 brakova sklopljenih 2024., u 2025. godini povećan na 26 što je povećanje od 136,36%. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Lipik koji 2023. ima evidentirano 15 vjenčanja, a u 2025. godini ta brojka je skočila na 28 vjenčanja što je povećanje za 86,67%. Recimo i to da su lani u Pakracu sklopljena 33 braka.
Lani je u Hrvatskoj razvedeno 5.674, odnosno 713 više nego u 2024. godine. Problematično je što je broj rastava brakova u uzlaznom trendu jer je 2023. godine bilo ukupno 4.407 rastava ili čak 1.200 manje nego u 2025.
Apsolutno gledano najviše rastava očekivano je bilo u najvećim gradovima, ali ako se gleda broj rastava u odnosu na broj stanovnika, najviše razvedenih brakova na 1.000 stanovnika u 2025. godini imao je Zabok, 2,76 razvoda, a slijedi Mursko Središće 2,66. Na neslavnom trećem mjestu je Pakrac koji je lani imao 18 rastava što predstavlja 2,63 rastave na 1.000 stanovnika.Niz nastavljaju Vukovar (2,60), Križevci (2,37), Hrvatska Kostajnica (2,30) te Našice i Slatina sa 2,26 razvoda na tisuću stanovnika.
Recimo i to da je na području naše županije lani evidentirano 331 vjenčanje i 92 rastave od kojih 4 u Lipiku.
Pozitivne vijesti stižu kada usporedimo podatke prirodnog prirasta koji je i ove godine negativan, ali je u odnosu na 2020. godine u stalnom i značajnom opadanju. Tako je lani u Hrvatskoj rođeno 32.600 beba, a umrlo 50.007 ljudi što je negativni prirodni prirast od -17.528. Ilustracije radi 2024. godine negativni prirodni prirast je bio -19.011 (32.204 rođenih i 51.080 umrlih), a 2021. je bio čak -26.204 (36.641 rođenih i 62.712 umrlih).
Gledajući brojke samo za Požeško-slavonskoj županiji, lani je rođeno 525 beba, a umrlo je 911 ljudi što ne negativni prirodni prirast od -386 ljudi. U Pakracu je lani prirodni prirast bio -59, obzirom da je rođeno 57 beba, a umrlo je 116 ljudi. U Lipiku je lani prirodni prirast bio -35 jer je rođeno 39 beba, a umrlo je 74 ljudi.
- PIŠE: Mario Barać
- 522
Ovoljetni drugi toplinski val bliži se svome vrhuncu, temperature se na termometru sve više bliže brojci 40, a svatko traži svoj način kako se s vrućinama izboriti.
Jučer, posljednjeg dana mjeseca srpnja u Lipiku je izmjerena maksimalna temperatura od 37,1 °C.
Prema podacima i evidenciji Državnog hidrometeorološkog zavoda u mjernoj postaji Lipik u posljednjih 30 godina od kad traje mjerenje, temperatura zraka je tri puta prešla preko 40. Najviša ikad temperatura izmjerena je 10. kolovoza 2017. godine kada se živa na termometru popela do 40,8 °C. Tijekom istog toplinskog vala u Lipiku je 4. kolovoza izmjereno 40,7 °C.
Treći po vrijednosti toplinski rekord iznosi 40,2 °C, a izmjeren je 22. kolovoza 2012.
Podsjetimo i na to da je najviša ikad izmjerena temperatura zraka u Hrvatskoj 42,8 °C, a zabilježena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama.
Zanima nas kako se vi nosite s vrućinama i na koji način i gdje se osvježavate? Jeste li na moru i kako je tamo? Možda imate dvorišni bazen ili idete u Lipik? Ili je vaše rješenje kupanje u rijeci ili jezeru? Jeste li planinarski tip pa osvježenje tražiti u šumi? Ili jednostavno spas nalazite u klimatiziranoj kući ili stanu ili pred ventilatorom? Svoje komentare i fotografije nam šaljite na facebook stranici.
- PIŠE: Mario Barać
- 1958
Pronalazak ostataka zapadne cilindrične kule utvrde Stari grad Pakrac koja je otkrivena prije nekoliko dana prilikom građevinskih radova na podizanju nove nadstrešnice kod Policijske postaje, pobudila je veliko zanimanje građana, a posebno struke pa smo za izjavu zamolili glavnog pakračkog arheologa Krešimira Vaceka.
„Prema terenskom nalazu procjena je da je kula bila promjera oko 8 metara, a prema svim ostalim kulama i prema ostalim fortifikacijskim strukturama unutar same sonde možemo zaključiti da je kula izgrađena s prijelaza 15. na 16. stoljeća. Moguće dogradnje su bile do 1540. godine kada je Nikola Šubić Zrinski dobio novac od Hrvatskog sabora za pojačavanje utvrda u obrani od osmanlija.
Ovaj vjerojatni temelj kule je otkriven samo desetak centimetara ispod asfalta. To nam govori da je tadašnji komunistički režim prilikom izgradnje tadašnje milicijske postoje, srušio ostatke utvrde na današnju „nula hodnu“ razinu i zatrpali šutom i jednostavno sve preasfaltirali. Ovo su temelji kule koja je u svojoj biti srušena, sami temelji su jako oštećeni, ali nam ovaj nalaz puno govori o pravim dimenzijama starog grada.
Važnost ovog nalaza je prije svega u tome što nam je potvrdilo da postoji sloj iz 14. i 13. stoljeća ispod današnjih struktura. Do sad smo mislili da je sve to trajno izgubljeno gradnjama novih struktura, međutim i ispod i policijske postoje i općine i ostalih struktura na lokalitetu, postoji još živi arheološki sloj. Najvrjednija spoznaja je da arheološki slojevi na ovom dijelu nisu u potpunosti uništeni, a ono sekundarno je što možemo utvrditi dimenzije utvrde“, naglašava Vacek.
Nalaz je potvrdio da se koristio način gradnje tipičan za to razdoblje uz dokaze da je u gradnji korišten vapneni mort koji, kada se spoji s kamenom iste prirode, znači vapnencem, stvori čvrst materijal koji se može čak mjeriti i sa današnjim modernim betonima. Zidovi ove kule su debljine oko jedan metar, a ilustracije radi zidovi kule koja je otkrivena pored zgrade općine bili su debeli oko četiri metra.
Naravno da ovaj nalaz budi dodatni interes pa nas je zanimalo što se može napraviti u smislu danjeg istraživanja ovog lokaliteta označenog kao Sonda 4? „Mi smo u ovom slučaju izvršitelji arheološkog nadzora i hitnog zaštitnog istraživanja, koje je nastalo nakon što je izvršitelj građevinskog projekta naišao na dijelove arhitekture. U biti mi smo ovdje priskočili da izvršimo dokumentaciju preostalih slojeva i da utvrdimo arheološki potencijal i da dalje iskoordiniramo na koji način će oni ovu privremenu nadstrešnicu napraviti, a da se ni na jedan način ne oštete ovi arheološki slojevi. U toj koordinaciji glavnu ulogu ima Konzervatorska služba Požega, ured Pakrac i oni izdaju smjernice kako postupiti. U slučaju da vlasnik zemljišta bude odlučio u budućnosti graditi stabilan objekt sa čvrsti temeljima, onda je to dužan prijaviti i uslijedilo bi arheološko istraživanje do same zdravice. Obzirom da je ovdje planirana gradnja privremene strukture, konzervatori su dopustili ovako polovično istraživanje samo jednog dijela. Znači razlika je u intenzitetu građevinskih radova“, pojašnjava Vacek.
Dodaje da i ovaj nalaz potvrđuje da Pakrac ima ogroman arheološki, a samim ti i turistički potencijal. „Morali bi svako iskoristiti ogroman potencijal koji imamo jer malo gradova ima takav potencijal. Mi praktički u sred grada imamo arheološko nalazište koje od nacionalne važnosti, koje je zadnjih godina zaokupilo ogromnu pažnju javnosti iz različitih tema, od religijskog, narodnih vjerovanja do samog nacionalnog utjecaja i važnosti same kovnice novca koja je bila smještena negdje unutar tog grada, a i same važnosti ovog lokaliteta u borbi protiv Turaka i obrani Hrvatsko-Ugarsko kraljevstva u 16. stoljeću“, zaključuje Vacek.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1115
Ranije smo pisali kako će Nogometni klub „Hajduk“ Pakrac u nadolazeću sezonu ući sa znatno izmijenjenim kadrom, no jedno je ostalo isto – Tomo Škondro i dalje marljivo održava terene na čijem djelu se sezonama dive, kako žitelji naših lokalnih klubova, tako i onih iz 4. MŽNL PŽ-SB te šire okolice.
Iako se u kuloarima spominjalo kako će i Tomo „dići sidro“, danas smo ga zatekli kako kosi atletsku stazu, dok „tepih“ na pomoćnom terenu zalijeva prskalica.
„Nije se to spominjalo bez razloga, ali eto žao mi je da to propada i ostane zapušteno. Spojili smo vodu na bunar i vidiš kako to lijepo izgleda kada se redovno navodnjava. Po ljeti je najbitnije redovno zalijevati terene, pogotovo nakon što ih se pokosi. Danas sam pokosio pomoćni teren, sad kosim atletsku stazu pa ću sutra glavni teren. Svakodnevno zalijevam po noći ili rano ujutro, jer bez toga ništa od posla. Općenito, ako se nogometni teren radi negdje gdje ga se nema kako zalijevati, ne treba ga onda ni praviti“, riječi su kojima je Tomo zaključio svoje kratko predavanje.
Tomina priča doživjela je svojih „5 minuta“ u stupcima Pakračkog lista prije nepune tri godine, a tko se želi prisjetiti, može pročitati ovdje. Nama je izrazito drago viđati ga i dalje na „Hajdukovim“ terenima, jer ukoliko ga uprava, članovi, treneri i igrači puno cijene, dojma smo da je i to puno – malo, usporedivši to s njegovim doprinosom klubu.
- PIŠE: Pakrački list
- 1563
- Dario Petković prilikom posjeta muzeju sa svojom donacijom maketa za naš stalni postav
Svi koji su posjetili naš muzej znaju da je jedna od izložbenih vitrina posvećena maketama vojnih vozila, borbenih sustava i zrakoplova. Mnogi su pritom primijetili da među izloženim eksponatima dugo nije bilo brodskih maketa. Razlog je bio jednostavan – muzej godinama nije posjedovao niti jednu takvu maketu. To se promijenilo 2021. godine kada nam se elektroničkom poštom javio gospodin Dario Petković iz Hamburga.
Čitajući časopis Vojna povijest saznao je za naš muzej te nam ponudio donaciju svoje zbirke maketa, najvećim dijelom posvećene ratnim mornaricama i brodovima. U razgovorima koji su uslijedili saznali smo da je gospodin Petković kapetan duge plovidbe s bogatim vojnim i pomorskim iskustvom. Nakon završetka Mornaričke vojne akademije u Splitu 1986. godine služio je na brodovima tadašnje Jugoslavenske ratne mornarice, a obnašao je i dužnost zapovjednika patrolnog broda u Puli.
- Diorama stacioniranog njemačkog obalnog topa FLAK – 36 / 37, u kalibru 88 mm iz vremena Drugog svjetskog rata. Izrađena u mjerilu 1 : 35
Početkom Domovinskog rata odmah se stavlja na raspolaganje Hrvatskoj ratnoj mornarici te sudjeluje u stvaranju i razvoju hrvatskih pomorskih snaga. Nakon završetka vojne karijere ostvaruje dječački san o plovidbi svjetskim morima te prelazi u trgovačku mornaricu. Posljednjih dvadesetak godina radio je u različitim brodarskim kompanijama u Njemačkoj i Švicarskoj na upravljačkim poslovima vezanim uz sigurnost plovidbe, zaštitu okoliša, zaštitu na radu te unapređivanje radnih i zdravstvenih uvjeta na brodovima. Uz profesionalnu karijeru, gospodin Petković intenzivno se bavi proučavanjem pomorske i vojne povijesti te izradom maketa.
- Maketa raketnog broda „ Dubrovnik „ ( RB – 41 „ Dubrovnik „ ). Brod je od 1968. godine bio u službi u JRM ( raketni čamac RČ – 310 ) a početak Domovinskog rata dočekao je u Šibenskom remontnom zavodu „ Velimir Škorpik „. Kao brod Hrvatske ratne mornarice korišten je od 1992. do 2000. godine. Maketa u mjerilu 1 : 72
Kao rezultat dugogodišnjeg istraživačkog rada objavio je 2004. godine knjigu Ratna mornarica Austro-Ugarske Monarhije, koja predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj pomorskoj historiografiji. Početkom listopada iste godine, na putu iz Hamburga prema rodnom Blatu na Korčuli, gospodin Petković odlučio je skrenuti u Pakrac i osobno dopremiti svoju zbirku maketa muzeju. Naše iznenađenje bilo je veliko kada je iz automobila počeo iznositi kutiju za kutijom. Već tada bilo je jasno da se radi o iznimno vrijednoj i sadržajnoj zbirci, nastajaloj godinama predanog rada i istraživanja. Dopremiti makete iz Hamburga u Pakrac i bez naknade ih darovati muzeju čin je koji zaslužuje iskrenu zahvalnost i poštovanje.
- Nadzorni bojni sustav SNAR-10, u NATO-voj klasifikaciji poznat pod nazivom „Big Fred”, razvijen je tijekom 1980-ih godina za otkrivanje i praćenje ciljeva na kopnu, vodi i u zraku. Prilikom provedbe zadaća nadzora i motrenja često su se koristila dva sustava raspoređena na međusobnoj udaljenosti od nekoliko stotina metara, što je omogućavalo učinkovitije otkrivanje, praćenje i identifikaciju ciljeva. Radarski sustav SNAR-10 ugrađen je na amfibijsko oklopno vozilo MT-LB, višenamjensku gusjeničnu platformu sovjetske proizvodnje koja je u operativnu uporabu uvedena 1964. godine. Zahvaljujući svojoj pokretljivosti i mogućnosti savladavanja vodenih prepreka, MT-LB pokazao se kao idealna platforma za smještaj različitih specijaliziranih vojnih sustava, uključujući i radarske uređaje za nadzor bojišta. Izložena maketa izrađena je u mjerilu 1:35, a za naš muzej ima i posebno značenje. Naime, upravo je vozilo MT-LB sa sustavom SNAR-10 bilo prvo oklopno vojno vozilo koje je Muzej primio na dar od Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Ujedno, riječ je o jedinstvenom eksponatu jer je naš muzej jedini u Hrvatskoj koji u svom postavu posjeduje originalno vozilo ovog tipa, zbog čega ga posjetitelji mogu vidjeti i u stvarnoj veličini
Ovom prilikom još jednom javno zahvaljujemo gospodinu Dariju Petkoviću na njegovoj velikodušnosti, povjerenju i potpori radu muzeja. Posebno nas raduje što je tom donacijom započela i daljnja suradnja koja će, vjerujemo, rezultirati novim vrijednim projektima. Na kraju, koristimo priliku pozvati i druge ljubitelje povijesti, modelarstva i tehničke baštine da razmisle o donaciji svojih maketa ili drugih predmeta vezanih uz vojnu i pomorsku povijest.
- Kolekcija maketa bojnih brodova, krstarica, razarača i torpiljarki ( mali, brzi i lako pokretljivi ratni brodovi koji su služili za obranu flote od torpednih napada ) Austrougarske ratne mornarice, izrađeni u mjerilu 1 : 1000
Ako u svojim domovima čuvate stare makete jedrenjaka, brodova, zrakoplova, vozila ili druge tehničke eksponate koji više nisu u uporabi, a željeli biste da postanu dio muzejske zbirke i budu dostupni javnosti, pozivamo vas da nam se javite. Zajedničkim trudom možemo sačuvati i predstaviti dio naše bogate tehničke i vojne baštine budućim generacijama.
- PIŠE: Mario Barać
- 6479
U srijedu 15. srpnja u 16 sati na Rimokatoličkom groblju u Pakracu bit će sahranjen Mario Pjerabon, koji je tragično poginuo 11. srpnja u 54. godini života, a koji je cijeli svoj radni i profesionalni vijek, točnije 31 godinu, posvetio policiji.
Policijski poziv je obavljao časno, odgovorno i predano, a u Policijsku upravu požeško-slavonsku primljen je 10. kolovoza 1995. godine kao kriminalistički službenik za opći kriminalitet – vježbenik u Policijskoj postaji Požega. Po završetku vježbeničkog staža nastavio je raditi na poslovima kriminalističkog službenika, gdje je svojim stručnim znanjem, marljivošću i profesionalnim pristupom vrlo brzo stekao povjerenje kolega i nadređenih.
Od svibnja 2001. godine obnašao je dužnost pomoćnika načelnika Policijske postaje Pakrac, a od veljače 2006. do siječnja 2018. godine bio je načelnik Policijske postaje Pakrac.
Kao rukovoditelj ostavio je dubok trag u radu postaje, promičući profesionalnost, odgovornost i međusobno uvažavanje. Svojim je primjerom pokazivao kako se policijski poziv obavlja časno, odlučno i s poštovanjem prema svakom čovjeku, ističu iz Policijske uprave Požeško-slavonske.
Od siječnja 2018. godine svoju je bogatu stručnost i dugogodišnje iskustvo nastavio ulagati u rad Službe kriminalističke policije Policijske uprave požeško-slavonske, obavljajući poslove policijskog službenika za kriminalitet droga. Do posljednjeg dana ostao je predan službi, spreman podijeliti svoje znanje i iskustvo te pružiti pomoć i potporu kolegama.
Bio je hrvatski branitelj, a za svoj predani rad i profesionalnost tijekom dugogodišnje službe višestruko je pohvaljivan i nagrađivan. Dobitnik je pohvalnica načelnika Policijske uprave požeško-slavonske 2009. i 2016. godine te prigodnih nagrada za skupinu 2020. i 2026. godine. Ta priznanja potvrda su njegova predanog rada, stručnosti i doprinosa razvoju policijske službe.
Foto: Compas.hr
U društvenom, posebice sportskom životu svog Pakraca Mario je ostavio dubok i neizbrisiv trag. Nakon dugogodišnjeg igračkog staža, 2009. godine preuzeo je dužnost dopredsjednika Nogometnog kluba „Hajduk“ kroz koji je zajedno s bliskim suradnicima provodio sportsku politiku i bio aktivno uključen u obnovu i uređenje stadiona i sportskih terena. Ostat će upamćen po tome što je zajedno s Goranom Niklesom bio inicijator izgradnje i uređenja skijaške staze na Omanovcu. Bio je predsjednik Skijaškog kluba „Omanovac“, a u siječnju 2010. godine je na pakračkoj ski stazi ugostio i Ivicu Kostelića po kojem staza nosi ime.
S Darkom Kelemenom aktivno je sudjelovao u organizaciji i razvoju nekadašnje Radničke malonogometne lige Grada Pakraca. Njegovi najbliži suradnici za Marija ukratko kažu kako je pomagao i bio uvijek gdje je trebalo.
Ovim putem izražavamo iskrenu sućut supruzi Merisandi, kćerki Ani, sinu Bruni, roditeljima Dušanki i Zvonku, bratu Renatu i cijeloj ožalošćenoj obitelji.
