- PIŠE: Mario Barać
- 1456
Crpilište Gaj, foto: Tekija
Poštovani čitatelji, ovo je naša nova rubrika „Pitali ste – pitamo“ u kojoj ćemo pokušati doći do odgovora na pitanja koja ste postavili vezano uz aktualne, lokalne probleme i situacije iz svakodnevnog života.
Ovom prigodom odgovoramo na pitanje koje je postavio Nemanja Ivanović:
„Smijete li Tekiji postaviti pitanje u vezi ove žute vode koja već neko vrijeme teče iz slavina? Tko će biti odgovoran za probavne probleme kojih već sad ima na području Lipika“?
U nastavku objavljujemo službeni odgovor koji smo dobili od Kornelije Perković, Voditeljice Odjela zahvaćanja, kondicioniranja, pročišćavanja i kontrole vode.
„Voda s crpilišta Gaj ima približno četiri do pet puta izraženiju boju prema skali kojom se mjeri intenzitet boje, u odnosu na vodu koja se uobičajeno isporučuje s glavnog vodocrpilišta, zbog čega je njezina prirodna žućkasta nijansa uočljivija.
Izmjerena vrijednost boje nalazi se unutar dopuštene koncentracije propisane za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji.
Voda se zahvaća iz bušenih bunara pod tlakom i prirodno je obogaćena otopljenim mineralnim tvarima te pripada skupini umjereno tvrdih voda. Njezina prirodna boja i moguće razlike u okusu posljedica su prirodno prisutnih otopljenih tvari.
Voda je prirodno zaštićena unutar vodonosnika, a iako provedena ispitivanja ne upućuju na mikrobiološko onečišćenje vode, voda se nakon postupaka kondicioniranja dezinficira radi održavanja propisane koncentracije slobodnog rezidualnog klora na mreži.
Stoga uočljiva razlika u boji ili okusu sama po sebi ne znači da je voda mikrobiološki odnosno zdravstveno neispravna niti se na temelju nje može zaključiti da je voda uzrok zdravstvenih tegoba.
Kvaliteta vode redovito se prati u okviru propisanog monitoringa, kao i dodatnim operativnim kontrolama isporučitelja vodnih usluga.
U slučaju odstupanja koje bi moglo utjecati na zdravstvenu ispravnost vode ili zahtijevati posebne mjere, korisnike o tome obavještavamo putem službenih kanala“, piše u odgovoru koji smo dobili iz Tekije, podružnica Pakrac-Lipik.
Pozivamo vas da se uključite u ovu našu rubriku s vašim konkretnim pitanjima vezanima uz aktualne probleme iz svakodnevnog života. Naglašavamo da na pitanja pristigla s anonimnih adresa i profila nećemo odgovarati.
Nemanji zahvaljujemo na pitanju uz kratak odgovor: „Smijemo“!
- PIŠE: Mario Barać
- 1351
Foto: FOTOimago
U nedjelju 23. kolovoza na prostoru ispred župne crkve Uznesenja BDM u Pakracu bit će snimana jedna od posljednjih scena filma o doktoru Ivanu Šreteru „Jezik na smrt“ redatelja Dražena Bušića koji poziva građane da u 10,30 sati dođu ispred crkve u što većem broju i sudjeluju u ovoj masovnoj sceni.
„Scena je zamišljena kao odavanje počasti dr. Ivanu Šreteru u tihom mimohodu oko biste koja se nalazi pored crkve. Već sada su dolazak najavili građani iz raznih krajeva Hrvatske. Želimo postići moćnu masovnu scenu kojom želimo poslati poruku cijeloj Hrvatskoj da i danas 35 godina nakon pogibije dr. Ivana Šretera postoje ljudi koji ga smatraju istinskim herojem i mirotvorcem. Dođite svečano obučeni ili u narodnim nošnjama. S cvijetom u ruci (ruža ili sl.)“, poziva redatelj Bušić.
Na njegovom facebook PROFILU možete i vidjeti fotografije koje su snimljene tijekom nastanka filma u kojem glume i neki naši sugrađani.
- PIŠE: Mario Barać
- 1578
Jedno od omiljenih mjesta na kojem Pakračani i Lipičani, ali i brojni ljudi iz bliže i dalje okolice ovo ljeto traže osvježenje i kakav-takav bijeg od ljetnih vrućina su bazeni u Lipiku.
Tako je već godinama, a mi smo zavirili u digitaliziranu pakračku ARHIVU kao bi se prisjetili kako je na bazenima bilo prije više od 45 godina.
Kompleks od tri bazena površine 2.700 četvornih metara na kojem dominira veliki Olimpijski bazen, izgrađen je i svečano otvoren u rujnu 1980. godine što je označeno kao završetak prve od ukupno tri faze izgradnje Turističko-rekreacijskog centra. S bazenima i sportskim terenima TRC se prostirao na površini od 18 hektara.
Istovremeno je završen i svečano otvoren trgovačko-zabavni dio, poznatiji kao Wandelbahn i to na 2.000 četvornih metara poslovnog prostora. Iz novinskog teksta koji je objavljen u tada jedinom lokalnom mediju „Pakračkom vjesniku“ broj 191 u rujnu 1980. saznajemo da trgovačko-zabavni dio raspolaže „s automatskom kuglanom, disco klubom, kafe-slastičarnom, prodavaonicom novina, suvenira, gramofonski ploča i magnetofonskih vrpci, frizerskim salonom, automatima za igru i drugim sadržajima“. Zahvaljujući novinskom tekstu objavljenom u lipnju 1981. u broju 191 između ostalog doznajemo da je prve kupališne sezone na bazenima radilo 28 zaposlenika.
Godine 1982. godine navodi se da je na bazenima u Lipiku bilo „dva puta više posjetitelja nego lani u istom razdoblju“.
Novinski tekstovi iz tog vremen nam otkrivaju i druge zanimljivosti primjerice tadašnje cijene ulaza, ali i koliko je koštala porcija ćevapa, sladoled ili sok kao i informaciju iz kojih gradova su sve posjetitelji dolazili tražiti osvježenje na bazene Lipik.
U svibnju 1983. godine otvoren je nekadašnji hotel u Lipiku tada kategoriziran u visoku „B“ kategoriju sa 326 kreveta i bio je pravo malo turističko čudo tog vremena.
U „Pakračkom vjesniku“ br. 231 iz srpnja 1983. zapisano je da je prve goste hotel službeno primio 29. travnja, u svibnju je ostvareno 2.470 noćenja, a već u srpnju broj noćenja se popeo na 3.504. U istom tekstu navodi se kako prve organizirane grupe međunarodnih gostiju stižu u rujnu, a prvi su bili Šveđani.
Na naslovnici spomenutog broja 231 je fotografija gužve na bazenima, a u potpisu pod fotografiju autor navodi da lipičke bazene dnevno posjeti i do 2,5 tisuće kupača.
Godinu dana kasnije turističke broje su i dalje rasle, a popunjenost hotela je u kolovozu bila za 85% više od bilo kojeg mjeseca u toj godini. Iz teksta saznajemo da je te godine u lipičkim toplicama boravilo 36.743 domaća i 3.316 stranih turista što je za 155,6% više nego godinu prije. Od stranaca najbrojniji su bili Šveđani i Grci.
Nije Lipik samo preko ljeta bio omiljena, kontinentalna, turistička destinacija, a to potvrđuje tekst objavljen u veljači 1984., u br. U kojem se navodi da je u siječnju te godine bilo popunjeno svih 368 hotelskih kreveta u hotelu „Lipik“ (324) i „Begovača“ (44).
Ususret ljetnoj sezoni te iste 1984. godine Lipik je 9. i 10. lipnja bio domaćin jubilarnih 20. Radničko-sportskih susreta staklara bivše države na kojima je sudjelovalo oko 1.500 natjecatelja.
- PIŠE: Mario Barać
- 2850
Ljetni temperaturni toplinski val koji traje već desetak dana, iz dana u dan postaje sve teži pa većina nas željno iščekuje bilo kakvo osvježenje, a posebno željno iščekujemo kišu. Vodoopskrbne tvrtke diljem Hrvatske pozivaju na racionalno trošenje vode, a energetsku krizu produbljuju i suše zbog kojih su velike hrvatske rijeke dosegle vodostajne minimume.
Vodostajna „kriza“ pogodila je i našu Pakru koje se od rijeke pretvorila u „plitak potok“, a dokaze smo evidentirali i fotografirali 4. kolovoza oko 15 sati i to pri temperaturi zraka od 35 stupnjeva. Prema službenim podacima tog dana vodostaj kod Kusonja je bio 0 centimetara, a protok 0,5 m3 u sekundi. Ilustracije radi, najveći vodostaj Pakre kod Kusonja izmjeren je 16. svibnja 2014. kada je izmjereno 204 centimetra.
Našu ljetnu ekspediciju na Pakri počeli smo kod Brusničkog mosta, svojevremeno jednog od omiljenijih ljetnih kupališta. Sada je korito Pakre kod Brusničkog mosta u većem dijelu suho, a tamo gdje protječe, dubina vode je jedva preko gležnja.
Nizvodno prema gradu također je na oko vidljivo da je vodostaj minimalan, uvjerili smo se u to i kod novog kusonjskog mosta gdje smo doslovno bez problema hodali koritom Pakre koja je na tom dijelu polovično presušila.
Kod pješačkog vatrogasnog mosta iz korita rijeke provirili su brojni sprudovi, a zanimljiv je pogled sadašnje razine Pakre u odnosu na bočni potporni zid koji počinje u obali Petra Krešimira. U već spomenutom svibnju 2014. podivljala Pakra je ostavila trag zahvaljujući kojem je vidljivo da je tada svega desetak centimetara dijelilo rijeku od izlijevanja.
Prema Velikom mostu, vidljivo je da u vodi ima sve manje kisika pa je na površini jako puno algi koje imaju neugodan miris.
U ovom dijelu Pakre nailazimo i na prve znakove života, ali ne na ribe nego na rodu koja je osvježenje pronašla u mlakoj vodi između Velikog i Malog mosta.
Ipak, bez obzira što vlada suša, vegetacija u ovom dijelu rijeke je dosta bujna, korito je zazelenilo raslinje i trava od koje se ne vidi betonski kanal pa to sve skupa pomalo romantično podsjeća na nekadašnji, prirodni tok Pakre prije njene betonizacije.
No na stranu nostalgija, ovo je dokaz da će odgovori brzo morati poduzeti konkretne korake u smislu uređenje korita rijeke Pakre u samom središtu Pakraca.
Na prve ribe nailazimo odmah poslije brane kod mosta kod Nadcestarije, odnosno „petlje“. Upravo zahvaljujući brani, na tom dijelu voda je dublja pa su samim time i uvjeti za život u vodi bolji, no samo nekoliko desetaka metara nizvodno, opet ista priča – sprudovi, polusuho korito i voda koja je jedva kreće prema Lipiku.
Na mjestima je rijeka toliko uska i plitka da ju je doslovno moguće preskočiti.
Mala brana koja je u razini ulaska u Filipovac praktički više nema funkciju, a betonska konstrukcija Velike brane koja se nalazi nedaleko pontonskog mosta u Lipiku više je suha nego mokra jer se rijeke njome slijeva samo kroz sredinu.
Ovu mini ekspediciju završavamo kod pontonskog mosta kojim se ide u Dakićev sokak. Na tom dijelu prirodnog toka korito rijeke postaje usko, a trava koja sakriva obje obale, nosi Pakru, odnosno ono što je od nje ostale, prema ušću u Ilovu…
- PIŠE: Mario Barać
- 3000
- Foto: freepik.com
Objavljeni su podaci Državnog zavoda za statistiku o Prirodnom kretanju stanovništva za 2025. godini. Nama najzanimljiviji podaci su da je Pakrac na neslavnom 3. mjestu po broju razvoda prema broju stanovnika, dok je Lipik 2. u kategoriji pozitivnog trenda povećanja vjenčanih u odnosu na godinu dana ranije. Vrijedi istaknuti i to da je Pleternica na samom državnom vrhu po broju sklopljenih brakova prema broju stanovnika.
Prema podacima DZS lani je u Hrvatskoj sklopljeno 17.270 brakova (64 više nego u 2024.), dok je razvedeno 5.674 (713 više nego u 2024.).
Po pitanju vjenčanja gledajući apsolutne brojke naravno da je lani najviše brakova sklopljeno u najvećim gradovi. U top 5 su Zagreba (3.483), Split (702), Osijek (441), Rijeka (375) i Zadar (321). Od nama bližih gradova dobro kotira Bjelovar sa 168 sklopljenih brakova.
- Foto: freepik.com
Kada broj sklopljenih brakova gledamo prema broju stanovnika, na vrhu ljestvice je Pleternica, sa 7 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika. Slijede Otok (6,92), Hvar (6,68), Imotski (6,54), te Metković i Obrovac (6,45) brakova na tisuću stanovnika.
Najveći porast broja sklopljenih brakova zabilježen je u Grubišnom Polju gdje je 11 brakova sklopljenih 2024., u 2025. godini povećan na 26 što je povećanje od 136,36%. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Lipik koji 2023. ima evidentirano 15 vjenčanja, a u 2025. godini ta brojka je skočila na 28 vjenčanja što je povećanje za 86,67%. Recimo i to da su lani u Pakracu sklopljena 33 braka.
Lani je u Hrvatskoj razvedeno 5.674, odnosno 713 više nego u 2024. godine. Problematično je što je broj rastava brakova u uzlaznom trendu jer je 2023. godine bilo ukupno 4.407 rastava ili čak 1.200 manje nego u 2025.
Apsolutno gledano najviše rastava očekivano je bilo u najvećim gradovima, ali ako se gleda broj rastava u odnosu na broj stanovnika, najviše razvedenih brakova na 1.000 stanovnika u 2025. godini imao je Zabok, 2,76 razvoda, a slijedi Mursko Središće 2,66. Na neslavnom trećem mjestu je Pakrac koji je lani imao 18 rastava što predstavlja 2,63 rastave na 1.000 stanovnika.Niz nastavljaju Vukovar (2,60), Križevci (2,37), Hrvatska Kostajnica (2,30) te Našice i Slatina sa 2,26 razvoda na tisuću stanovnika.
Recimo i to da je na području naše županije lani evidentirano 331 vjenčanje i 92 rastave od kojih 4 u Lipiku.
Pozitivne vijesti stižu kada usporedimo podatke prirodnog prirasta koji je i ove godine negativan, ali je u odnosu na 2020. godine u stalnom i značajnom opadanju. Tako je lani u Hrvatskoj rođeno 32.600 beba, a umrlo 50.007 ljudi što je negativni prirodni prirast od -17.528. Ilustracije radi 2024. godine negativni prirodni prirast je bio -19.011 (32.204 rođenih i 51.080 umrlih), a 2021. je bio čak -26.204 (36.641 rođenih i 62.712 umrlih).
Gledajući brojke samo za Požeško-slavonskoj županiji, lani je rođeno 525 beba, a umrlo je 911 ljudi što ne negativni prirodni prirast od -386 ljudi. U Pakracu je lani prirodni prirast bio -59, obzirom da je rođeno 57 beba, a umrlo je 116 ljudi. U Lipiku je lani prirodni prirast bio -35 jer je rođeno 39 beba, a umrlo je 74 ljudi.
- PIŠE: Mario Barać
- 691
Ovoljetni drugi toplinski val bliži se svome vrhuncu, temperature se na termometru sve više bliže brojci 40, a svatko traži svoj način kako se s vrućinama izboriti.
Jučer, posljednjeg dana mjeseca srpnja u Lipiku je izmjerena maksimalna temperatura od 37,1 °C.
Prema podacima i evidenciji Državnog hidrometeorološkog zavoda u mjernoj postaji Lipik u posljednjih 30 godina od kad traje mjerenje, temperatura zraka je tri puta prešla preko 40. Najviša ikad temperatura izmjerena je 10. kolovoza 2017. godine kada se živa na termometru popela do 40,8 °C. Tijekom istog toplinskog vala u Lipiku je 4. kolovoza izmjereno 40,7 °C.
Treći po vrijednosti toplinski rekord iznosi 40,2 °C, a izmjeren je 22. kolovoza 2012.
Podsjetimo i na to da je najviša ikad izmjerena temperatura zraka u Hrvatskoj 42,8 °C, a zabilježena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama.
Zanima nas kako se vi nosite s vrućinama i na koji način i gdje se osvježavate? Jeste li na moru i kako je tamo? Možda imate dvorišni bazen ili idete u Lipik? Ili je vaše rješenje kupanje u rijeci ili jezeru? Jeste li planinarski tip pa osvježenje tražiti u šumi? Ili jednostavno spas nalazite u klimatiziranoj kući ili stanu ili pred ventilatorom? Svoje komentare i fotografije nam šaljite na facebook stranici.