- PIŠE: Mario Barać
- 145
Dječja glumačka sekcija KPD „Sloga“ pod vodstvom Dubravke Špančić danas je u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman premijerno izvela autorsku kazališnu predstavu „Internet u šumi“.
Predstava je izvedena u sklopu obilježavanja Svjetskog dana kazališta 27. ožujka, najprije u jutarnjim satima za učenike nižih razreda osnovne škola, a u večernjim satima i za širu publiku.
Iz KPD „Sloga“ 25. travnja najavljuju novu premijeru. Tog dana će u 20 sati u Hrvatskom domu izvesti još jednu autorsku predstavu „Varalice“ u kojoj će biti puno glazbe i plesa. U predstavi glume, pjevaju u plešu lokalne amaterske glumice, a većini će to biti kazališni debi.
- PIŠE: Pakrački list
- 588
- Učenici Osnovne škole braće Radića Pakrac /Foto: Filmska skupina Osnovne škole braće Radić Pakrac
Projekt „Podcast u nastavi jezika“ povezao digitalne alate, istraživački rad i nastavu hrvatskoga jezika
U utorak, 17. ožujka 2026., u prostoru Spahijskog podruma u Pakracu održana je premijera školskih podcasta pod nazivom „Povijest hrvatskoga jezika kroz učeničke podcaste“ koje su tijekom školske godine pripremali učenici Osnovne škole braće Radića Pakrac.
Premijera je upriličena u sklopu obilježavanja Dana hrvatskoga jezika, koji se u Hrvatskoj tradicionalno održavaju od 11. do 17. ožujka. Ta se kulturna manifestacija obilježava u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, objavljenu 17. ožujka 1967. godine u časopisu Telegram. Upravo na 59. obljetnicu objave Deklaracije učenici su odlučili publici predstaviti podcaste koje su vrijedno snimali tijekom ove školske godine.
- Foto: Filmska skupina Osnovne škole braće Radić Pakrac
Deklaracija je bila jedan od ključnih dokumenata u borbi za samostalni razvoj hrvatskoga jezika jer je naglasila pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom – hrvatskim jezikom – bez dodatnih atributa i dvosmislenosti. Tekst Deklaracije sastavili su istaknuti hrvatski intelektualci: Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i Vlatko Pavletić. Upravni odbor Matice hrvatske prihvatio je tekst 13. ožujka 1967., a potpisalo ga je osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova.
Projekt „Podcast u nastavi jezika“ povezuje suvremene digitalne alate s nastavom hrvatskoga jezika. Podcast se pritom koristi kao kreativan i komunikacijski oblik učenja koji učenike potiče na istraživanje, izražavanje i dijeljenje znanja. Na taj način učenici razvijaju jezične, komunikacijske i digitalne kompetencije kroz praktičan i istraživački rad.
Projekt su osmislile i s učenicima provode nastavnica hrvatskoga jezika Martina Nenadović Lneniček i nastavnica likovne kulture Nikolina Zanetti. U njegovoj realizaciji aktivno sudjeluju učenici koji pohađaju dodatnu nastavu hrvatskoga jezika te članovi školske filmske skupine.
- Foto: Filmska skupina Osnovne škole braće Radić Pakrac
Cilj projekta je snimanje serijala podcasta „Povijest hrvatskoga jezika kroz stoljeća“, koji se sastoji od sedam epizoda. U njima učenici obrađuju ključne trenutke u razvoju hrvatskoga jezika – od prvih rječnika i gramatika, preko djelovanja Ozaljskoga književnog kruga, do Ljudevita Gaja i hrvatskoga narodnog preporoda te važnih povijesnih trenutaka u kojima je hrvatski jezik dobio značajnu političku i društvenu ulogu.
Jedna od epizoda posvećena je jezičnoj politici u vrijeme Jugoslavije i događajima poput Novosadskog dogovora i Deklaracije iz 1967. godine. Završna epizoda, koju učenici tek planiraju snimiti, donijet će pregled položaja hrvatskoga jezika u suvremenoj Hrvatskoj i u europskom kontekstu. U njoj će se pojaviti maštovit intervju s Ljudevitom Gajem koji u zamišljenom razgovoru „dolazi“ u 21. stoljeće i komentira način današnje komunikacije – od poruka na mobilnim telefonima do novih riječi koje koriste generacije Z i Alfa.
Program je započeo uvodnim riječima domaćina, nakon čega su nastavnice predstavile ideju i ciljeve projekta. Potom je učenica Ana Belac, inače voditeljica podcasta, upoznala okupljene s detaljima projekta te predstavila nazive dosad snimljenih i planiranih epizoda. Publika je imala priliku poslušati nekoliko odabranih podcasta.
- Učenica Ana Belac, voditeljica podcasta /Foto: Filmska skupina Osnovne škole braće Radić Pakrac
Nakon slušanja uslijedio je kratak razgovor u kojem su učenici govorili o procesu nastanka podcasta – od istraživanja i pisanja scenarija do snimanja i montaže.
Premijera je pokazala kako se povijest jezika može približiti učenicima na suvremen i zanimljiv način. Spoj digitalnih medija, istraživačkog rada i kreativnog izražavanja potaknuo je učenike na aktivno promišljanje o hrvatskome jeziku i njegovu razvoju kroz stoljeća.
- Foto: Filmska skupina Osnovne škole braće Radić Pakrac
Projekt je realiziran u suradnji s ravnateljicom Gradske knjižnice Pakrac Monikom Lucić Fider čime je još jednom potvrđena važnost suradnje škole i knjižnice u promicanju jezika, kulture i znanja u lokalnoj zajednici.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 546
- Predavanja o rezultatima arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca
„Od nacionalne važnosti je dokaz da nedemokratski režimi nisu čuvali našu povijest i da mi moramo danas učiniti više. To nas mora ujediniti u nastojanju da pokažemo svoj viši stupanj civilizacije i da ne dopustimo da nestane naša kultura koje je izričito bitna. Hrvati 200 godina nisu imali puno svijesti o svojoj povijesti a to možete vidjeti po tome da su se sve znamenitosti nazivale turskima - turski grad, turska kula, tursko groblje…Hrvati nisu znali da su ovdje tisuću godina nego su mislili da su došli s turcima. To je tragedija koju mi učimo i vidimo u arheologiji i zato tu tragediju pokušavamo ispraviti našim zalaganjem, radi naših predaka!“ istaknuo je mag. arheol. Krešimir Vacek u svom predavanju "Otkrij stari Pakrac" o rezultatima arheoloških istraživanja 17. ožujka u Spahijskom podrumu.
Govoreći o povijesnim slojevima lokaliteta, osvrnuo se i na razdoblje oslobođenja od Osmanlija.
„Sloj zemlje Starog grada u vrijeme oslobođenja od turaka pokazuje da je ispunjen željeznim kuglama. Ono što je bitno za našu nacionalnu povijest, da na istom mjestu imamo prvi oružani sukob, ponovno između istoka i zapada. Da li slučajno, ali opet se povijest ponavlja“, rekao je.
- Mag. arheol. Krešimir Vacek
Arheološka istraživanja potvrdila su čestu prisutnost sukoba na ovom području, o čemu svjedoče pronađeni grobovi, ostaci strijela, dijelova vatrenog oružja i topovskih kugli.
U predavanju se dotaknuo i iranske teorije o podrijetlu Hrvata i prijevodu riječi Hrvat kao „čuvar granice“ te povijesne uloge prostora Pakraca kao graničnog područja. Također su otkriveni i ostaci ranogotičke crkve koja je imala i obrambenu funkciju.
„Takva tvrđava-crkva koju smo pronašli postoji gotovo identična u Gori kod Petrinje koja je potvrđeno templarska. Crkva ima izravno ranogotički francuski stil i pronalazimo izljev svete vode kojeg do sad imaju samo tri templarske crkve, a njega ima i Pakračka. Pakrac je izravan dokaz direktnog dolaska križara iz Francuske kao izaslanika crkvene vlasti, i ne preko Mađarske iako smo u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu. Dolaze isključivo zbog granice, zbog borbe s hereticima“, što je Vacek kasnije detaljnije obrazložio i potkrijepio pronalascima u svom predavanju.
Svi dosadašnji radovi i rezultati istraživanja ukazuju i na veliki potencijal uređenja lokaliteta kao arheološkog parka, čime bi Stari grad Pakrac ponovno dobio značajnu ulogu u identitetu grada te postao važan dio kulturne i turističke ponude.
Podršku cijelom projektu izrazio je i predstavnik gradonačelnika te predsjednik Gradskog vijeća Miroslav Ivančić.
„Pohvalio bih naš Muzej i Krešimira te sve djelatnike Muzeja na entuzijazmu te da povijest našeg grada konačno izađe na vidjelo. Mlade generacije koje dolaze znaju što je Hrvatska bila i koliko se u ovom gradu odvijala bogata povijest te moraju na njega biti ponosni. Deset godina već traje istraživanje, a vjerujem da i u sljedećih sto godina bi bilo posla u našem gradu što istraživati i kopati i uvijek bi bilo zanimljivo, a našim mladima koji rade na iskopima želim da se ne umore od istraživanja i da ne stanu na preprekama na koje nailaze“, izjavio je Ivančić.
Na predavanje se osvrnula i ravnateljica Muzeja grada Pakraca Jelena Hihlik, naglasivši važnost lokaliteta za razvoj grada.
„Mislim da su svi upoznati sa činjenicom da je stari grad Pakrac arheološki lokalitet od lokalnog značaja, ali i od nacionalnog i da je ishodišna točka razvoja našeg grada. Baš zato nam je drago što ovo predavanje održavamo u sklopu Dana grada Pakraca. Inače cijeli projekt istraživanja je projekt aktivan od 2017. te ga podržava i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske sa značajnim sredstvima. Ono što nam je jako drago je što se iz godine u godinu sve veći broj mladih uključuje u ova istraživanja i na taj način istražujemo svoju zavičajnu povijest i srednjovjekovni identitet koji smo izgubili jer ostataka starog grada Pakraca iznad zemlje nema još od 20-ih godina 20. stoljeća, no na sreću, zemlja dobro čuva preostale ostatke i ova istraživanja su donijela vrlo značajne i senzacionalne rezultate“, rekla je Hihlik.
Istraživanja su u početku vodili stručnjaci zagrebačkog Instituta za arheologiju, a kasnije ih je preuzeo Muzej grada Pakraca koji je voditeljem daljnjih istraživanja imenovao upravo Vaceka. On se zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji projekta.
„Unaprijed se zahvaljujem ovdje prisutnoj saborskoj zastupnici Anamariji Blažević, koja nas dugi niz godina prati i podržava u radu, Miroslavu Ivančiću, predstavniku gradonačelnika, kolegicama iz muzeja i knjižnice na pomoći i organizaciji. Zahvalio bih svima koji su omogućili da se ovo sve realizira, posebno konzervatoricama iz Pakraca i Požege i svim građanima koji trpite naše kopanje usred grada, ali danas želim iskoristiti to da opravdam naš napor i moram u vašu korist reći da su se vaše primjedbe do danas promijenile na bolje.“, zaključio je Vacek.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1463
- Prvo mjesto - ekipa "Sestra i nečista braća"
Ekipa „Sestra i nečista braća“ ostvarila je najbolji rezultat s ukupno 39 osvojenih bodova i pobijedila na kvizu „(Ne)Poznati Grad Pakrac“ koji je održanom 16. ožujka u novom prostoru Gastro kutka Spahijskog podruma, a povodom Dana Pakraca.
Na kvizu je nastupilo šest ekipa, a borba za drugo mjesto bila je posebno napeta jer su dvije ekipe natjecanje završile s istim brojem bodova, pa je pobjednik odlučen tek nakon dodatnog pitanja, a najbliži točnom odgovoru bila je ekipa „Šišmiši“, koja je tako osvojila drugo mjesto. Riječ je o ekipi koja je prvi put sudjelovala na ovom kvizu, a čine je članovi Udruge slijepih Pakrac–Lipik, predvođeni Stankom Kovačićem.
- Drugo mjesto - ekipa "Šišmiši"
Treće mjesto, s 36 bodova, pripalo je ekipi „20 do keca“, koja je prošle godine na istom kvizu odnijela pobjedu u sličnom sastavu.
- Treće mjesto - ekipa "20 do keca"
Organizatori, Grad Pakrac, Gradska knjižnica Pakrac i Muzej grada Pakraca, uz podršku Pivovare Slavonica, su pobjedničku ekipu nagradili poklon-paketom Pivovare Slavonica, dok su drugoplasirana i trećeplasirana ekipa dobile poklon-pakete Spahijskog podruma i Grada Pakraca. Nagrade je natjecateljima uručio gradonačelnik Tomislav Novinc.
Kviz se sastojao od četiri seta pitanja iz različitih tematskih područja, od povijesti grada do suvremenosti, preko germanizama, književnika, pilota i nadimaka, pa sve do prepoznavanja logotipa, graditeljstva i sporta. Sudionici su tako kroz zabavno natjecanje imali priliku proširiti svoje znanje o vlastitom gradu.
- Jelena Hihlik i Monika Lucić Fider objašnjavaju pravila kviza "(NE)poznati Pakrac"
Iako je završni poredak bio vrlo tijesan, natjecanje je proteklo u vedrom i prijateljskom ozračju, uz mnogo smijeha, druženja i dobre zabave.
Često se pretpostavlja da ljudi dobro poznaju svoj zavičaj, no ovakav kviz pokazuje kako uvijek postoji nešto novo i zanimljivo što se može naučiti o Pakracu i njegovoj bogatoj povijesti. Također, više o gradu zainteresirani će moći doznati na predavanju arheologa Muzeja grada Pakraca i voditelja istraživanja Krešimira Vaceka, koji će 17. ožujka 2026. godine u 18 sati u Spahijskom podrumu predstaviti najnovije rezultate arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 636
-
"Kada vidimo neke neobične pokrete, važno je da na njih ne pokazujemo prstom niti da se izrugujemo. I oni vode svoju životnu borbu i vrlo dobro razumiju kada se prema njima odnosimo drugačije“, izjavio je nakon predstave glumac i autor Jasmin Salkić koji je 13. ožujka u Hrvatskom domu u Pakracu izveo monodramu „Kako razumjeti mene s autizmom“.
-
Dodao je kako se nada da ova priča o roditeljima i djetetu s autizmom pomaže stvoriti jasniju sliku o tome kako se odnositi prema osobama iz spektra autizma.
„Ova predstava nastala je kroz izravan rad s djecom s poteškoćama u razvoju i razgovore s njihovim roditeljima. Na pozornicama je već tri i pol godine i još uvijek pronalazi put do ljudskih srca. Uspijeva prenijeti razumijevanje prema roditeljima djece s poteškoćama u razvoju, jer kada se oni osjećaju shvaćeno, lakše je i djetetu jer ono osjeća energiju i emocije svojih roditelja“, poručio je Salkić.
Monodrama je nastala prema motivima knjige „Padnem sedam puta, a ustanem osam“ te osobnom iskustvu autora, koji je po struci magistar društvenih znanosti i socijalne pedagogije, a zaposlen kao defektolog u Osnovnoj školi „Miladije“ u Tuzli.
- Jasmin Salkić u monodrami „Kako razumjeti mene s autizmom“
Predstava je namijenjena odgojno-obrazovnim djelatnicima, medicinskom osoblju, roditeljima i učenicima, ali i svima koji žele bolje razumjeti svakodnevni život djece i mladih s poremećajem iz spektra autizma.
Kroz priču dječaka koji odrasta u izazovnom okruženju prikazuje situacije u kojima se susreće s prihvaćanjem, ali i s nerazumijevanjem i odbacivanjem okoline. Unatoč svemu što doživljava, dječak nikome ništa ne zamjera, već se zbog nemogućnosti izražavanja često ljuti na sebe.
Jasmin Salkić je za ovaj inovativni projekt na Balkanskoj konferenciji o inkluzivnom obrazovanju u Ohridu nagrađen Balkanskom nagradom za inkluzivnu nastavnu praksu „Inkluzivna bajka“, u konkurenciji stručnjaka iz šest zemalja.
- Zahvala publici na podršci prikazivanja monodrame
Događaj je održan u suradnji s Gradom Pakracom i Kulturno-prosvjetnim društvom „Sloga“ Pakrac, uoči Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, koji se obilježava 2. travnja, a posebne zahvale su upućene dr. Nenadu Peiću, spec. pedijatrije i voditelju odjela i Vesni Božić, dipl. medicinskoj sestri i profesorici u Srednjoj školi, koji su inicirali publiku u predstavi te svima koji su prepoznali važnost ove predstave i njezine poruke.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 452
„Lako je hodati s Isusom oko jezera dok na njegov znak podižemo mreže pune riba, lako je s njim prolaziti jeruzalemskim ulicama dok iscjeljuje gubavce. No, kada se treba suočiti s gorčinom i težinom Velikog petka, a tada često svi uzmičemo“. Ovu poruku uputio je gledateljima Pero Eranović, glumac i režiser monodrame „Bio sam tamo“ koju je izveo 11. ožujka u Gradskoj vijećnici kompleks Jankovića u Pakracu.
Predstava je inspirirana romanom „Tunika“ američkog književnika Loyda C. Douglasa, a održana je u sklopu programa 35. Pasionske baštine i Dana Grada Pakraca.
Ova monodrama prikazuje priču o unutarnjoj borbi, savjesti i obraćenju. Iako je predstava kršćanske tematike, njezina poruka je razumljiva svim ljudima, jer govori o bezvremenskoj temi osobne transformacije i propitivanja vlastite savjesti.
Radnja je ispričana kroz svjedočanstvo rimskog centuriona Marcela Galija koji, nakon dolaska u Galileju, dobiva zadatak organizirati pogubljenje lokalnog revolucionara poznatog po čudima. Nakon smaknuća, kockajući osvaja njegovu krvavu tuniku, a upravo taj događaj u njemu potiče još dublju unutarnju promjenu. Kroz njegov monolog o političkim spletkama, izdaji i pritisku razjarene mase, publika prati dramatične prizore suđenja, kažnjavanja i konačne smrti.
Pero Eranović u monodrami "Bio sam tamo" u Pakracu
Pero Eranović je nakon završetka predstave naglasio da ljudi vjeru često lakše prihvaćaju kada je povezana s čudima i nadom, dok je puno teže prihvatiti je u trenucima patnje i žrtve.
U sklopu 35. Pasionske baštine i Dana Grada Pakraca biti će održan i koncert „In umbris crucis“ u župnoj crkvi Uznesenja BDM u srijedu 18. ožujka s početkom u 19 sati.