- PIŠE: Silvia Feltrin
- 525
U organizaciji Zajednice kulturnih udruga Požeško-slavonske županije 13. travnja održan je 12. županijski kulturni mozaik u Gradskom kazalištu Požega uz nastup kulturno-umjetničkih društava među kojima je bio i naš KUD Seljačka sloga iz Prekopakre, doznajemo od predsjednice KUD-a Dubravke Arland.
Uvodne riječi i pozdrave iznijeli su županica Antonija Jozić, gradonačelnik Željko Glavić i predsjednik Zajednice Mirko Čačić, a uz mnogobrojne izvođače iz područja plesne, glazbene, orkestralne i literarne djelatnosti ovo je bila prilika predstaviti smotre iz koreografiranog i izvornog folklora.
Na Kulturnom mozaiku izabrani su predstavnici koji će predstavljati Županiju na državnim smotrama koreografiranog izvornog folklora koja se po trideset i prvi put održava u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, zatim na Đakovačkim vezovima te na Vinkovačkim jesenima, za što je ove godine čast pripala upravo prekopakranskom KUD-u. Ovogodišnje, 59. Vinkovačke jeseni bit će održane od 13. do 22. rujna., a naš KUD će zasigurno na najljepši način predstaviti tradiciju i kulturnu baštinu ovoga kraja.
Osim Seljačke sloge, na Mozaiku je nastupila i Češka beseda Prekopakra, ali i brojna druga društva s područja naše županije.
Fotografije: KUD Seljačka sloga i pszupanija.hr
- PIŠE: Pakrački list
- 299
U skladu s dugom tradicijom, jučer je u Pakracu u Gradskoj knjižnici održana svečanost u čast Dana mađarske poezije, koji se obilježava 11. travnja svake godine u spomen na rođendan istaknutog mađarskog pjesnika Attila Józsefa. Manifestaciju je organiziralo Društvo Mađara Pakrac, okupivši članove ove lokalne mađarske udruge i ljubitelje poezije. Posebnu toplinu ovom događaju dala je činjenica što su se čitanja poezije odvijala na dva jezika - mađarskom i hrvatskom, što je simboliziralo povezanost i suživot različitih kultura i jezika.
Rebeka Toth je interpretirala mađarske stihove, dok je Matija Kulhavi prenio iste na hrvatskom jeziku. Ovaj spoj jezika i kultura ujedno je naglasio važnost razumijevanja i poštovanja među različitim zajednicama. U ime Društva Mađara Pakrac, Josip Fa, predsjednik udruge i predstavnik mađarske nacionalne manjine u Požeško-slavonskoj županiji, zahvalio je svim prisutnima na podršci te posebno istaknuo suradnju s ravnateljicom knjižnice Monikom Lucić Fider, čija podrška omogućuje održavanje brojnih aktivnosti.
Ovaj događaj nije bio samo prilika za obilježavanje velikog mađarskog pjesnika i njegove ostavštine, već i za promicanje kulturne raznolikosti i međukulturalnog dijaloga.
- PIŠE: Pakrački list
- 625
Piše: Krešimir Vacek
Intenzivnim arheološkim istraživanjima i terenskim pregledima Muzeja grada Pakraca od 2020. do 2023. potvrđen je i pronađen velik broj arheoloških lokaliteta fortifikacijskog karaktera. Od 2020. do 2022. godine potvrđeno je postojanje 4 gradišta, a otkrivena su i 3 nova. Sa dostupnosti naprednije terenske opreme prošle godine otkriveno je 18 novih fortifikacijskih lokaliteta samo na području Grada Pakraca, a jedan dio njih ima i zidane karakteristike kojih ćemo se dotaknuti u ovome tekstu. Pored otkrića novih fortifikacijskih lokaliteta, na onima otprije poznatima pronađene su brojne nove karakteristike. Osim arheoloških lokaliteta zabilježen je velik broj lokacija iznimne prirodne ljepote koje svakako mogu obogatiti turističku ponudu grada Pakraca.
Intenzivna graditeljska djelatnost viteških redova od 13. stoljeća kao i lokalnog plemstva od 14. stoljeća uvjetovala je izgradnju velikog broja zemljanih, drvenih te kamenih utvrda na području Grada Pakraca. Posljednjim terenskim pregledima utvrđene su nove karakteristike na svima nam znanoj utvrdi Čaklovac, ali utvrđeno je i postojanje slične utvrde na Psunju, odnosno unutar administrativne jedinice naselja Tisovac. Nažalost, danas su obje utvrde izrazito oštećene, ali pojedini očuvani elementi i analogije iz literature pomažu nam smjestiti spomenute lokalitete u povijesni kontekst. O gradu Čaklovcu već je napisano nekoliko tekstova i svi se slažu oko podatka da lokalitet postoji od kraja 13. odnosno početka 14. stoljeća, ali očuvani graditeljski elementi te otkrića dva nova srednjovjekovna lokaliteta u blizini utvrde ukazuju na potrebu proširenja prijašnjih teza.
Naime, očuvani elementi na kuli, odnosno palasu utvrde govore da su građeni u jednom periodu (nisu dograđivani-iako su gornji katovi građeni od drugačijeg materijala, ali u istoj tehnici), kamena plastika pripada kasnoj gotici, način zidanja 15. stoljeću, a fortifikacijski elementi (trokutasto pojačanje i puškarnice) kasnom 15. stoljeću. Pojava topničkog naoružanja sa prodorom Turaka na naše područje pokazuje kako se palas na Čaklovcu gradi sa u trokutastom presjeku zidanim „šiljkom“ (jednako kao palas na utvrdi Ružica) okrenutim prema Šumetličkom gaju, zaravni na kojoj je postavljena artiljerija prilikom opsade mogla prouzročiti najviše štete. Krajem 15. stoljeća dograđen je i bedemski vijenac sa puškarnicama oko središnjeg palasa, a njegov nepravilni izgled govori nam o najvjerojatnijim pravcima s kojih se očekivao napad neprijatelja.
Na rekonstrukciji je prikazana i manja građevina iza palasa koja je najvjerojatnije bila gospodarske namjene, ali više o njezinim karakteristikama trebalo bi utvrditi arheološkim istraživanjima. Upravo izneseno ne opovrgava raniju dataciju lokaliteta (prijelaz 13. na 14. stoljeće) već ukazuje na postojanje ranije utvrde na istome mjestu, koja je bila znatno drugačije građena. Vjerojatno je bila vrlo slična utvrdi Bukovik na području naselja Tisovac.[1] Ondje je na kamenoj hridi sagrađena pravokutna zidana građevina, branjena dubokim opkopom i strmom padinom. Dimenzije su joj približno 16x12 m, a na južnom dijelu ostao je očuvan dio ulaznog hodnika u čiji se prostor preko dubokog opkopa ulazilo drvenim mostom. Kula je građena ujedno kao i palas pa je u prizemlju bio ulaz i skladišni prostor kao i ulaz u cisternu (danas očuvana), na prvom katu najvjerojatnije je bila smještena posada, dok je na najvišem bio plemić i njegova obitelj, odnosno stambeni prostor. Iako o utvrdi ne postoji povijesnih izvora, gotovo je identična onoj u obližnjem Orljavcu koja se u više navrata spominje prije Tatarske provale 1242, odnosno ista je uništena prilikom invazije.
__________________________
Gradište- srednjovjekovna utvrda izrađena od drveta na dominantnoj uzvisini ili unutar močvarnog područja. Za gradnju se koristi većinom drvo, ponekad opeka i rijetko kamen. Opasava se obrambenim opkopom. Na području Pakraca najučestalije su u razdoblju od 14. do 16. stoljeća.
Kula-obrambena srednjovjekovna građevina, tipovi i funkcija kula mijenjali su se kroz srednji vijek. Najprije su četvrtaste sa kruništem, pa kružne te stožaste. S vremenom postaju niže i dodaju im se krovišta i platforme sa puškarnicama.
Palas- stambena utvrđena građevina u srednjem vijeku-palača. Krajem srednjeg vijeka mnoge kule postaju palasi ili se tako grade. Palas je dominatno građen kao stambeni prostor, zaštićen je kao kula te sadrži naoružanje slično kuli. Spoj kule i palače.
Slika 1. Idejna rekonstrukcija utvrde Čaklovac - 15. stoljeće
Slika 2. Idejna rekonstrukcija utvrde Bukovik - 13. stoljeće
[1] Posebne zahvale planinaru M. Stuparu koji je ukazao na postojanje utvrde.
Slike izradio i uredio K. Vacek
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1707
Zapažene rezultate na nedavno održana dva međunarodna i jednom međužupanijskom natjecanju ostvarili su učenici Osnovne glazbene škole Pakrac, doznajemo od tajnice škole Jelene Ugrica.
Sredinom veljače u Osnovnoj školi Novi Marof održano je međunarodno natjecanje učenika osnovnih glazbenih škola „Mladi Padovec 2024”, koje je okupilo više od 300 glazbenih osnovnih škola iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i BiH, a III. nagradu u svojoj kategoriji osvojio je Joel Manavski (4.r. klavira) pod mentorstvom učitelja Karla Baričevića mag.mus.
Zbor OGŠ Pakrac, pod dirigentskom palicom učiteljice Tee Silađi, prof. i korepetitora učitelja Karla Baričevića, mag.mus., na IX. međunarodnom natjecanju dječjih zborova Vallis Aurea Cantat koje je održano 16. ožujka u Požegi osvojio je srebrnu nagradu u svojoj kategoriji. Natjecanje je okupilo 30 zborova dječjeg uzrasta iz svih krajeva Hrvatske i četiri zbora iz susjedne Slovenije, a natjecali su se u kategorijama klasične, folklorne, popularne i mješovite glazbe.
Silvano Katalinić (2.r. harmonike) je pod mentorstvom učiteljice Anamarije Nerad, prof. savjetnik, na 62. Međužupanijskom natjecanju Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga (HDGPP) održanom 17. ožujka u Zagrebu osvojio I. nagradu na harmonici u svojoj kategoriji te je time osigurao državno natjecanje koje će biti održano za mjesec dana.
U utorak, 26. ožujka Osnovna glazbena škola bit će domaćin Županijske smotre zborova, dok će dan kasnije, 27. ožujka biti održan koncert za Dan škole, koji će uveličati gosti iz Cseprega, doznajemo od tajnice škole.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 827
U Muzeju Grada Pakraca sinoć je održana svečanost otvorenja dviju izložbi povodom Dana Grada. Izložbom naziva "Pozdrav iz Pakraca" je po prvi puta predstavljena Zbirka razglednica koje muzej skuplja od svojeg osnutka 2005. godine, dok je druga, „Moj Pakrac“, nastala u suradnji s Dječjim vrtićem Maslačak, a predstavlja niz dječjih radova kojima su mališani dali svoj likovni doprinos obilježavanju Dana Grada.
Jelena Hihlik, ravnateljica gradskog muzeja, istaknula je kako su razglednice vrlo važni i vrijedni muzejski predmeti. „Kad vidite tu razglednicu ona je jako mala, ali je vrlo reprezentativna i zaista ima sjajnih motiva s kraja 19. stoljeća pa sve do danas putem kojih možemo naučiti o povijesti grada i njegovom razvoju te kako se živjelo kroz to dugo razdoblje. Možemo i vidjeti koliko je baštinski Pakrac ustvari stradao u drugoj polovici 20. stoljeća, koliko je urbanih dijelova grada u tom periodu nestalo, koliko ih se poružnilo… I s te strane su razglednice vrlo važni povijesni dokumenti“, naglasila je ravnateljica i dodala kako je cilj izložbe potaknuti ljude da šalju razglednice, jer se one danas vrlo rijetko šalju. „Pomalo ironično u našem slučaju je da je Internet najvećim dijelom umanjio slanje razglednica putem pošte no upravo Internetom smo i došli do većine tih starih razglednica“, rekla je Hihlik i pozvala sve okupljene da ispune nove muzejske razglednice i ubace ih u izloženi poštanski sandučić, a muzej će ih poslati za njih.
Ravnateljica vrtića Katarina Lahovsky Kobetić je zahvalila muzeju na suradnji i pojasnila kako su nastali izloženi dječji radovi. „Svake godine povodom Dana Grada provodimo aktivnosti koje su vezane za Pakrac i razvijamo dječju empatiju prema gradu u kojem žive, jer želimo da ovdje i ostanu. Radovi su izrađeni raznim tehnikama od recikliranih materijala i veseli su, jer je upravo to dječja vizija njihovog grada“, naglasila je ravnateljica.
Predsjednik Gradskog vijeća Miroslav Ivančić je pozdravio okupljene u ime gradonačelnice Anamarije Blažević i istaknuo kako je ova izložba spojila prošlost i budućnost. "Prošlost predstavljaju ove razglednice, a budućnost naša djeca i mislim da je to nešto jako vrijedno. Veseli me da na razglednicama možemo vidjeti naš stari Pakrac, ali i da kroz dječje radove saznamo na koji način oni vide Grad“, rekao je Ivančić i podržao suradnju dviju gradskih ustanova, muzeja i vrtića.
Prigodnim recitacijama izložbu su otvorili vrtićarci Beata i Mihael i pozvali sve Pakračane da posjete muzej, pogledaju njihove radove, kao i izložene razglednice. Izložba će biti otvorena do 15. travnja.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1166
„Arheološko istraživanje Starog grada Pakraca prošle je godine bilo najdulje dosad, trajalo je od lipnja do prosinca, a proširili smo sondu u svim smjerovima što je obuhvaćalo površinu od 180 kvadratnih metara raspoređenu u više sektora. Znatan dio posvećen je i konzervaciji odnosno restauraciji prijašnjih nalaza,“ rekao je sinoć Krešimir Vacek, voditelj arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca, na prezentaciji prošlogodišnjih nalaza održanoj u gradskoj vijećnici kurije Janković.
Ručnim izbacivanjem čak 384 tone materijala, uglavnom kamenja i zemlje, i ovoga puta došlo se do mnoštva novih otkrića. U sloju koji datira oko 1800. godine pronašli su mnogo pećnjaka, odnosno keramičkih predmeta koji su bili sastavni dijelovi srednjovjekovnih i novovjekovnih kaljevih peći, a funkcija im je bila akumulacija i odašiljanje topline. Pronađeno je lani i dosta keramike s urezanim pečatima, novčića nepoznatog porijekla, lula, vrhova strijela, ostatke kremena puške… „Zanimljiv je pronalazak keramičke pločice koja vjerojatno prikazuje Krista, a postavljena je bila na masovni grob, kosturnicu u kojoj je bilo najmanje 23 kostura, vjerojatno vojnika. Vjerske simbole pronašli smo i uklesane na zidu, a također na jednom ulomku liturgijskog predmeta našli smo prikaz Agnus Deia - jaganjca Božjeg, koji svojom ikonografijom upućuje na simbol crkvenog viteškog reda“, pojasnio je Vacek.
Ovom prigodom zahvalio je svim institucijama, pogotovo gradonačelnici na podršci te napomenuo kako je prošle godine ovo nalazište imalo oko 15.000 posjetitelja, što učenika, što organiziranih posjeta, čime se radi na popularizaciji Starog grada. Također, pakrački arheolozi 2023. godine su obišli velika područja Psunja i Papuka u potrazi za novim lokalitetima. Planinar Mirko Stupar im je ukazao na postojanje nekih novih srednjovjekovnih utvrda, potencijalnih gradišta, a terenskim pregledima utvrđene su i nove karakteristike na poznatoj utvrdi Čaklovac.
Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca naglasila je na početku da je ovo predavanje dio obilježavanja Dana Grada što svakako i zaslužuje, jer se „naš Pakrac razvio iz Starog grada i to je srce grada, ishodišna točka njegovog urbanog razvoja. Stari grad se istražuje od 2017. godine, uz podršku Grada Pakraca i Ministarstva kulture i medija, a istraživanja koja svake godine traju po nekoliko mjeseci su kompleksna, fizički vrlo naporna zato što se odvijaju uglavnom u ljetnim mjesecima“, rekla je Hihlik i pohvalila angažiranost pakračkih srednjoškolaca, studenata i volontera koji se redovito priključuju radovima.
U ime županice Antonije Jozić okupljenima se obratila dr.sc. Marijana Lukačević iz Regionalnog koordinatora razvoja Požeško-slavonske županije – Panore, koja je ujedno i arheolog, čestitavši pakračkim kolegama na sedam godina istraživanja. „Pohvalno je da su udružene lokalne snage u ovo istraživanje kako bi se pokazalo što kulturna baština nama znači. To je naš identitet koji je i pokretač ekonomskog i gospodarskog razvoja, samo ga treba znati dobro iskoristiti i prezentirati“, rekla je Lukačević i poželjela da ovaj prekrasan lokalitet bude snažnije prezentiran cjelokupnoj javnosti.
