banner delfin od 1.2.20224. - 31.7.2024.
Maletić

GKGlavna

Pakračka gradska knjižnica već uobičajeno tijekom srpnja i kolovoza radi po prilagođenom radnom vremenu, ponedjeljkom od 10 do 18 sati, a ostale radne dane od 7.30 do 15.30 sati. „U našoj knjižnici ljeto je oduvijek bilo doba godine u kojem se družimo s korisnicima koji redovno pohode knjižnicu, ali i s korisnicima koji su, kako mi kažemo, „sezonski“ – ljetni čitatelji. Osim toga, tijekom ljeta knjižnica i muzej intenzivno su radili na programima i aktivnostima COOLturnog ljeta – zajedničke manifestacije čiji je cilj obogatiti slobodno ljetno vrijeme kako djece, mladih, a tako i odraslih sugrađana“, rekla je ravnateljica Monika Lucić Fider.

Ove godine Knjižnica je održala velik broj odlično posjećenih radionica, koncert, kviz, projekcije dokumentaraca, predstava, književno gostovanje… Prostor knjižnice u potpunosti je klimatiziran, a prostor čitaonice i Dječjeg odjela koristio se za neke od programa i aktivnosti tijekom ovogodišnjeg COOLturnog ljeta kao što su filmski ponedjeljak i projekcije dokumentaraca. „Na Dječjem odjelu očekuje vas novouređeni kutak za čitanje, mnogo divnih slikovnica za najmlađe, knjiga za onu malo stariju djecu, didaktičkih igračaka, društvenih igara, mala igraonica…, kratko rečeno - mnogo razloga za posjetu“, poručuje ravnateljica.

Monika

Ukoliko vrele dane odlučite kratiti na ovaj način, u suradnji s ravnateljicom knjižnice pripremili smo vam izbor knjiga koje biste, ovisno o ukusima i afinitetima, mogli pročitati tijekom ovog ljeta.

NOVO, NOVO, NAJNOVIJE

  1. Rene Freund – Idemo na more
  2. Marko Gregur – Šalaporte
  3. Jon Fosse – Jutro i večer
  4. Defne Suman – Za doručkom
  5. Olja Savičević Ivančević – Pisma čitateljici
  6. Damir Karakaš – Potop
  7. Camille Laurens – Djevojčica

RETRO KUTAK – ZABORAVLJENI KLASICI

  1. Jane Austen – Spletkarica
  2. George Orwell – Svećenikova kći
  3. Virginia Woolf – Gospođa Dalloway
  4. John Fante – Zapitaj prah
  5. Ranko Marinković – Kiklop

(AUTO)BIOGRAFSKA PROZA – NEPOZNATO O POZNATIM

  1. Brian Clegg – Tesla biografija
  2. Bono – Surrender – 40 pjesama, jedna priča
  3. Boris Leiner – Azrini svjedoci
  4. Andrea Bocelli – Glazba tišine
  5. Zlatan Ibrahimović – Adrenalin – moje neispričane priče

SELF HELP ZA LJETNE DANE

  1. Whitney Goodman – Toksična pozitivnost
  2. Cal Newport – Digitalni minimalizam
  3. Dr.sc. Krunoslav Nuić – Burnout – priča o nama
  4. Ana i Igor Čerenšek – Kako graditi otpornost na stres
  5. Tamara Kajari – Manje strke, više svrhe
  6. Anders Hansen – U potrazi za srećom
  7. Katherine May – Zima u nama

DJEČJI KUTAK

  1. Iva Bezinović-Haydon / Laura Martinović – Tamnograd
  2. Dubravka Kolanović – Krokodil velikog srca
  3. Melita Rundek – Mirko u paklu razreda
  4. Kate Davies, Isabelle Follath – Čudesni hotel
  5. Roman Simić – Jura i klupko laži
  6. Veljko Barbieri – Kuharica za male čarobnjake
  7. Hrvoje Ivančić – Amadej

STRIPOTEKA

  1. Riad Sattouf – Arapin budućnosti
  2. Darko Macan / Tonči Zonjić – Godišnjak hrvatskog stripa 2023.
  3. Ruben Pellejero – Oderano meso
  4. Xavier Coste – 1984.
  5. Timothé Le Boucher – 47 žica

kaljeve peći izrezak Medium

Piše: Krešimir Vacek

Otkrićem paljenja vatre, čovjek je dobio mogućnost kontroliranja svijeta oko sebe. Osim tjeranja zvijeri, vatrom je održavao tjelesnu temperaturu i konzervirao hranu. Mnogo znanstvenika smatra kako je termalna obrada hrane ekstrakcijom većeg postotka nutrijenata ubrzala razvoj mozga. U ljudskoj svijesti oduvijek je vatra imala mitološko značenje pa joj je često propisivan božanski nastanak (prisjetimo se mita o Prometeju).

Pored termičke obrade hrane i održavanja temperature, čovjek je uvidio da dehidracijom drveta primjenom vatre može učvrstiti materijale (Schöningesko koplje - 450 000 g. pr. Kr.) i tako olakšati lov. Paljenjem modelirane zemlje, odnosno gline stvorio je novi materijal (keramika - Venera iz Dolni Vestolnice 29 000-25 000 g pr. Kr. i stvorio posuđe oko 8000 g. pr. Kr.). Zahvaljujući vatri otkrio je da obradom rudače može ekstraktirati bakar i zlato (5000. g. pr. Kr.), kombinacijom bakra s kositrom ili antimonom stvorio broncu (oko 3300 g. pr. Kr.) ubrzo ekstraktirao i željezo. Primjena vatre ostatak je povijesti i neodvojiva je od esencije pojma civilizacija, ali zbog opsega teksta zaustavit ću se na periodu od 1450. g do 1800. godine, točnije u arheološkim slojevima koji su 2022. godine istraženi u sklopu arheoloških istraživanja utvrde Stari grad Pakrac. Tekst u nastavku govori o primjeni vatre u svrhu grijanja prostorija utvrda i nastambi u srednjem i novom vijeku, a glavni princip odašiljanja topline primjenjuje i današnja tehnologija grijanja.

Radi se o keramičkim predmetima čašastog oblika, kojima iako forma sugerira, nisu namijenjeni za konzumaciju pića. To su pećnjaci, sastavni dijelovi srednjovjekovnih i novovjekovnih peći kojima je funkcija bila akumulacija i odašiljanje topline proizvedene izgaranjem krutog goriva.

Kaljeve peći, pored glinenih i kamenih, bile su učestali način grijanja u srednjovjekovnim utvrdama, a njihovi sastavni dijelovi pronađeni su na mnogim poznatim hrvatskim utvrdama ( Burg Vrbovec, Veliki Tabor, Ružica grad itd., kao  i Stari grad Pakrac pa i utvrda Čaklovac). Kako se kaljeve peći gotovo nikada ne očuvaju u arheološkom sloju, o mogućem izgledu moguće je govoriti jedino iz crteža u srednjovjekovnim rukopisima te iz forme sastavnih dijelova peći. Obično je bila položena na šljunčanu ili glinenu podlogu (kakva je pronađena na Starom gradu 2022. godine), ali u novom vijeku pronalazimo i metalna postolja. Sastoje se od spomenute baze, ložišta i tornja, koji je najčešće bio ukrašen. Cijela konstrukcija glinene kaljeve peći mogla je biti učvršćena metalnim šipkama, a  pećnjaci su iz konstrukcije stršali prema van, odnosno, oblagali ju. Takve peći učestalo su građene unutar zida kako bi grijale obje prostorije bez obzira na suho/zidanu pregradu prostora.

Literatura pećnjake dijeli na više tipova od kojih treba izdvojiti: čašasti, lukovičasti, šiljasti, lončasti, plitičasti, zdjelasti i jednostavni nišasti odnosno pločasti pećnjak. Proizvodili su ih specijalizirani keramičari zvani pećari, koji su podizali radionice u blizini ležišta kvalitetne sirovine (gline). Nakon višemjesečnog pročišćavanja i pripremanja gline (miješanja mineralima u formi vapnenca, kalcita i tinjca), uslijedilo je oblikovanje na lončarskom kolu ili kalupu. Upravo nedorađeni otisci proizvodnog procesa unutarnjeg oboda ukazuju kako se radi o keramičkom pećnjaku umjesto o čaši. Mnogi čašasti i lukovičasti pećnjaci na vanjskoj su strani ukrašeni kaneliranjem ili rovašenjem, a unutarnji kanalići najčešći su pokazatelj uporabe lončarskog kola. Pločasti pećnjaci ukras bi dobili zajedno s modeliranjem vanjske površine. Nakon modeliranja uslijedilo je sušenje pećnjaka na zraku, a pločasti tipovi dodatno su glazirani najčešće zelenom olovnom glazurom.

 Boja pečenog keramičkog materijala ovisila je o načinu pečenja i postotku željeznog oksida u glinenoj smjesi. Načelno možemo reći da su svi pećnjaci tamne boje (crna, tamno siva i tamno smeđa) pečeni u redukcijskoj atmosferi (bez prisustva zraka), dok su crvene, narančaste i oker nijanse pečene u oksidacijskoj atmosferi (uz povećano prisustvo zraka). U praksi često pronalazimo i kombinaciju ove dvije tehnike.

 Na utvrdi Stari grad Pakrac u prošlogodišnjem istraživanju pronađen je veći broj stožastih čašastih pećnjaka iz kalupa sa središnjom kanelurom (br. 1 i 2) u najmlađem arheološkom horizontu, horizontu napuštanja utvrde kao stambene površine (18.-19. st). Horizont obnove i Postdestrukcijski horizont obiluju fragmentima čašastih pećnjaka (18.-17. st.), a pronađen je jedan cilindričnog oblika s ukrašenim kruništem i kapicom  (br. 3 i 4). Destrukcijski horizont obilježio je pronalazak fragmenta ruba (br. 5) zelenoglaziranog pločastog pećnjaka (polovica 16. stoljeća). Nažalost, dijelovi pećnjaka nedostaju, ali prema tipu možemo pretpostaviti da su sadržavali neke od popularnih viteških ili religioznih scena specifičnih za razdoblje nastanka. Najstariji pećnjaci pronađeni u prošlogodišnjem istraživanju unutar Predgrađevinskog i Građevinskog horizonta (kraj 15. i početak 16. stoljeća) lukovičastog su tipa. Pronađen je i jedan ulomak dna pećnjaka čašastog tipa (br. 7), obilježen pečatom križa s rašljastim hastama (br. 6), čije paralele pronalazimo na srednjovjekovnom lokalitetu Čazma te na utvrdi Ružica. Pećnjaci su samo manji dio vrlo bogatog opusa arheoloških nalaza kasnosrednjovjekovnog i novovjekovnog razdoblja na utvrdi Stari grad Pakrac.

pecnjaci kompilacija manje Medium

smoothie coolturno ljeto

Najmlađi čitatelji danas su u prostorijama gradske knjižnice slušali priču „Čudesni hotel“, nakon čega su radili zdrave smoothieje, u sklopu prve ovogodišnje Ljetne čitaonice COOLturnog ljeta koju organiziraju Knjižnica i pakrački muzej.

„Čudesni hotel“, autorica Kate Davies i Isabelle Follath, pročitala je djeci Monika Lucić Fider, ravnateljica gradske knjižnice. Nakon toga, 20-ak mališana uz pokojeg roditelja i asistenciju Jelene Ivanović, pripremali su zdrave smoothieje od raznog voća i povrća. Na meniju su bili napici od banana, manga, kakaa..., a najviše im se svidio smoothie koji se sastojao od proteina sirutke, kikiriki maslaca, banane i malo cimeta uz dodatak biljnog mlijeka.  

čitaonica coolturno ljeto

U sklopu programa COOLturnog ljeta sutra će u dvorištu Janković u 10 sati biti održana majstorska radionica "Mali majstori" na kojoj će Krešimir Hihlik i Dejan Brnić izrađivati kućice za ptice. 

plakati za COOLturno ljetoo

Dokumentarni film „Miúcha: Glas bossa nove“  bit će prikazan danas, 3.  srpnja, u 20 sati u prostorijama Gradske knjižnice Pakrac, a bit će održana u sklopu programa COOLturnog ljeta, kojeg organiziraju gradski muzej i knjižnica.

Film govori o neopjevanoj kraljici bossa nove, anti-muzi koja izranja iz sjene rušeći muški narativ i otkrivajući dosad neispričanu priču o ovom brazilskom glazbenom fenomenu, u suradnji s Restart Documentary. Ispričana je kroz ekskluzivne 16mm kućne filmove, dnevnike, pisma i osobne glazbene snimke Miúche i João Gilberta. Pokriva vremenski raspon od 20 godina, od 1962. do 1982. – Miúchinu borbu da postane pjevačica i njezin turbulentni brak s Joãom Gilbertom koji se danas smatra pionirom Bossa Nove. Usponi i padovi ovo dvoje umjetnika potpuno su u skladu s turbulentnim vremenima u kojemu su živjeli, a trenutke njihovih uspjeha, siromaštva i ludila savršeno prenose Miuchini dnevnici, pisma i akvareli, stoji u najavi ovog dokumentarca.

plakati za COOLturno ljeto 2023. 2

češka beseda knedlički

U organizaciji Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj i Češke besede Prekopakra, u Češkom domu u Prekopakri povodom Dana češke kulture jučer poslijepodne održana je manifestacija Knedlički. Kulturno umjetničkom programu koji je počeo u 20 sati prethodio je Staročeški sajam na kojem su okupljenim građanima i članovima kulturno umjetničkih društava predstavljene izložba rukotvorina i kulinarskih specijaliteta. 

Kulturno umjetnički dio programa svojom prisutnošću uveličali su Gabriela Sabo Seleši, direktorica Turističke zajednice grada Pakraca, predstavnici Udruge „Hrvatska žena Prekopakra“, nogometnog kluba „Slavonija Prekopakra“ te novinsko izdavačke ustanove „Jednota" iz Daruvara kojima je riječi dobrodošlice uputila Slavica Plavček, predsjednica prekopakranske Besede. U jednosatnom programu, nastupali su, osim članova Češke besede Prekopakra, zbor Zajednice Mađara iz Trojeglave, folklorna skupina Besede iz Treglave, zbor besede Slavonskog Broda „Vltava“ te folklorna skupina „Svetlušky“ iz Hercegovca.

češka beseda sajam

Na Staročeškom sajmu, mogle su se vidjeti i kupiti rukotvorine članova Hrvatske žene Prekopakra, Udruge Hrvatski pleter Pakrac, Društva Mađara Pakrac, Zajednice Talijana Liberta Ploštine, Vijeća srpske nacionalne manjine i Češke besede Banja Luka koji su po prvi put izlagali. Najmlađi članovi prekopakranske Besede dobili su određen iznos „češke krune“ koji je vrijedio po jedan euro te su po prvi put samostalno kupovali na Sajmu.

FOTOGALERIJA

„Knedlički“ je manifestacija s ciljem promicanje češke kulture i gastronomije u ovom kraju, a danas ju nastavljaju ugodnim druženjem na Omanovcu.

češka beseda plavček

 

nepomuk 2

Piše: Jelena Hihlik

U svibnju, točnije 16. svibnja obilježava se spomendan sv. Ivana Nepomuka. Ovom svecu posvećena je jedna od najljepših kapelica u Pakracu čija je višegodišnja obnova unutrašnjosti dovršena prošle godine. Osim toga sv. Ivan Nepomuk zaštitnik je od poplava i zaštitnik mostova, a vrijeme koje nas je zadesilo prošlih tjedana još jednom nas je uvjerilo kako su razlozi gradnje ili bar pregradnje ove kapele sigurno imali veze i s vremenskim neprilikama odnosno s Pakrom koja je nakon većih oborina znala opasno prijetiti gradu. Sve su to razlozi zbog kojih smo se odlučili ovu kolumnu posvetiti upravo ovoj pakračkoj kapeli.

Kapela posvećena sv. Ivanu Nepomuku sagrađena je na glavnom pakračkom raskršću nasuprot Velikog mosta. Spominje se već u jednoj kanonskoj vizitaciji iz 1757. godine kao oratorij, a pronalazimo je i na najstarijem slikovnom prikazu Pakraca, na matrici za bakrorez s početka 19. stoljeća, ali bez zvonika. Današnji prepoznatljivi oblik dobila je početkom 20. st (vjerojatno 1903.), kada je pregrađena i nadograđena u stilu historicizma, odnosno neogotike. Kapela je izvorno sagrađena na ovom mjestu vjerojatno kao oratorij koji je služio vojnicima u vojarni što se nalazila u neposrednoj blizini, u Trenkovom dvorcu. Sveti Ivan Nepomuk zaštitnik je ispovjedne tajne, mostova, graditelja mostova, ribara, brodara i zagovornik protiv poplava pa se njegov lik može često naći na mostovima ili u njihovoj blizini. Njeno preuređenje i nadogradnja 1903. vjerojatno imaju više veze s poplavama koje su nešto ranije pogodile Pakrac (najveća poplava koja je pogodila Pakrac bila je ona 1895., u kojoj je srušen i Veliki most) pa je ovo bio način da se zazove pomoć ovog sveca.

7

Kapela je jednobrodna, sa zvonikom iznad samog ulaza koji je okrenut odmah prema glavnoj ulici. Izgled njezine unutrašnjosti prije preuređenja početkom 20.stoljeća nije nam poznat. Ovakav izgled dobila je vjerojatno u toj posljednjoj nadogradnji.  Kapela je ukrašena vitrajima izrađenima u Budimpešti, čiji su darovatelji redom bili ugledni pakrački građani s početka stoljeća (Stjepan Golubić, Josip Pazman, Marija Miller, Petar Jurišić).  Centralni dio unutarnjeg uređenja svakako je drveni retabl oltara s kojeg iščitavamo kako je izrađen u Tirolu i to u majstorskoj radionici Ferdinanda Stuflessera. Ova radionica poznatog kipara Ferdinanda Stuflessera osnovana je 1875. i opremala je mnogobrojne crkve diljem Austro–Ugarske Monarhije. Zidovi i križni svodovi ukrašeni su različitim florealnim motivima, od kojih se ističe svod u samom svetištu koji je dodatno naglašen bojama hrvatske trobojnice. Kapela je izvana obnovljena nakon Domovinskog rata, 2002. godine. Obnovljeno je trošno krovište kapele i zvonika, a sanirani su zidovi i dekorativni elementi pročelja i to novom fasadnom opekom pa je kapeli na taj način vraćen prvobitan izgled, odnosno izgled iz 1903. godine. Obnovljeni su i vrlo vrijedni vitraji, međutim unutrašnjost je ostala neobnovljena i neuređena. Interijer kapele bio je u dosta lošem stanju i zato se godinama nije koristila ni za vjerske ni bilo kakve druge potrebe.

Prije ove prve obnove iza Domovinskog rata, 1992. zbog razaranja župne crkve ovdje su se održavali obredi vjenčanja, a 2006. je u kapeli bila postavljena izložba „Ususret Uskrsu“, o uskrsnim običajima ovog kraja kao pokušaj uređenja i otvaranja kapele javnosti. Nažalost, i nakon toga kapela ostaje zatvorena. Stvari su se pomaknule s mrtve točke tek 9 godina kasnije. Nakon jednog članka u Pakračkom listu 2015. godine, probudila se svijest o izuzetnoj vrijednosti kapele i o potrebi uređenja njezine unutrašnjosti. Kapela se počela čistiti i održavati s idejom da se napokon iznutra konačno uredi i češće predstavi javnosti. Međusobnom suradnjom Župe UBDM, Muzeja grada Pakraca, Povijesnog društva Pakrac – Lipik i velikim osobnim angažmanom Maria Baraća kapela je očišćena i uređena. Godine 2016. ovdje je održana misa i to upravo 16.5., na spomendan Sv. Ivana Nepomuka. Ipak, stanje unutrašnjosti bilo je takvo da bez ozbiljnih građevinskih rekonstrukcijskih zahvata kapela nije bila sigurna za vjernike i druge posjetitelje. Godine 2018. Župa UBDM je na Javnom pozivu za potrebe u kulturi Ministarstva kulture i medija RH, u programu za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara dobila prva značajnija sredstva za početak obnove unutrašnjosti kapele. Sredstva su utrošena za izradu Elaborata za građevinsku obnovu i za Elaborat o restauraciji zidnih i svodnih oslika. Tada je izrađena vrijedna dokumentacija prema kojoj će se voditi i izvoditi obnova unutrašnjosti kapele tijekom iduće četiri godine.

Izvršena je vrlo kompleksna i opsežna rekonstrukcija križnih svodova, a cijela unutrašnjost crkve je ožbukana. Rekonstruiran je drveni kor i stubište te su izrađene nove drvene klupe. Najduže je trajao proces restauracije zidnog i svodnog oslika. Restauratori su najprije izradili šablone pomoću kojih su rekonstruirali florealne i druge motive kojima su bili ukrašeni zidovi i svodovi kapele. Naravno, ovaj je postupak bio kompleksan i dugotrajan. Kapela je zaštićena kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro i nalazi se pod zaštitom Ministarstva kulture i medija RH tako da je cijeli postupak obnove unutrašnjosti bio pod nadzorom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i medija RH odjela u Požegi. Danas je ova kapela napokon obnovljena u potpunosti i u novoobnovljenom prostoru ne možemo se ne zapitati,  tko je i zašto sagradio ovo prekrasno zdanje. Gledajući vitraje, iščitavamo povijest gradnje i imena donatora redom poznatih i uglednih Pakračana i Pakračanki koji su nadogradili kapelu početkom stoljeća, vjerojatno iz nekog posebnog razloga. Nadamo se kako će ljepota i vrijednost ove kapele biti češće dostupne javnosti i kako će kapela postati prostor duhovnih, ali i kulturnih okupljanja. U prilog tome ide i činjenica kako je baš 16.5. na spomendan sv. Ivana Nepomuka održana misa u kapeli. Naravno, nećemo zanemariti ni razloge zbog kojih je posvećena ovom svecu pa se nadamo kako će nas i nadalje štititi od poplava koje su ponovno sve veća prijetnja u našem 21. stoljeću.

319831543 867393621125102 4113211294185797734 n

banner delfin od 1.2.20224. - 31.7.2024.
Maletić