Nešto više od godinu dana prošlo je od pripajanja društva VODE LIPIK d.o.o. požeškoj TEKIJA d.o.o., čime je Tekija postala jedinstveni javni isporučitelj vodnih usluga na području cijele Požeško-slavonske županije. U međuvremenu je tvrtka najavila povećanje cijena vodnih usluga, ističući kako je riječ o zakonskoj obvezi i nužnom koraku za održivo poslovanje sustava.

Prema prijedlogu novih tarifa u Javnom pozivu, kućanstva u Pakracu i Lipiku suočit će se sa znatno većim poskupljenjem nego u Požegi, što je izazvalo velik interes i zabrinutost građana jer za kućanstva u Požegi koja mjesečno troše deset kubika vode, ukupna cijena vodnih usluga porasla bi s 26,81 na 32,15 eura, što predstavlja povećanje od oko 20 posto.
Istodobno bi s tom tarifom za kućanstva na području Pakraca i Lipika bila suočena sa znatno većim rastom cijena, i to s 22,41 na 32,15 eura, odnosno povećanjem od 43,5 posto. Kod poslovnih korisnika u Požegi, za mjesečnu potrošnju od 30 kubika, cijena bi porasla za oko 14 posto, dok bi na području Pakraca i Lipika povećanje iznosilo gotovo 39 posto.
Dio povećanja cijena čini i naknada za razvoj (koja do sada nije naplaćivana na našem području), namijenjena četverogodišnjem planu izgradnji i rekonstrukciji mreže, a dio na novi način obračunavanja naknade prema zahvaćenoj, a ne isporučenoj vodi, uz visoke gubitke (36 posto u Požegi, visokih 49 posto u Pakracu i Lipiku).
U razgovoru s Marijanom Pierobonom, direktorom Podružnice Pakrac–Lipik donosimo odgovore na pitanja što se nakon pripajanja promijenilo u tvrtki, zašto dolazi do rasta cijena računa te kakvi su planovi za nove projekte.

Je li došlo do promjena u kadrovima i organizacijskoj strukturi nakon pripajanja društvu Tekija d.o.o.?
Svi radnici koji su na dan pripajanja bili zaposleni u društvu VODE LIPIK d.o.o. nastavili su s radom i nakon pripajanja društvu Tekija d.o.o.. Plaće su svim radnicima barem minimalno povećane, a početkom 2025. godine došlo je do povećanja plaća za 15 posto na razini cijelog društva.
Nakon pripajanja izrađena je nova organizacijska shema društva, kojom je definirana Podružnica Pakrac–Lipik, zajedno s njezinom internom organizacijskom strukturom. U tehničkom smislu upravljanja i održavanja sustava ništa drastično se nije promijenilo.
Koliko dugo obnašate funkciju direktora?
Od 1. ožujka 2009. godine obnašao sam dužnost direktora društva KOMUNALAC d.o.o., koje je u tom razdoblju obavljalo i djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. Osnivanjem društva VODE LIPIK d.o.o., koje je preuzelo navedene djelatnosti od društva KOMUNALAC d.o.o., imenovan sam direktorom s danom 1. travnja 2014. godine. Tu sam dužnost obnašao do pripajanja društvu Tekija d.o.o. dana 13. prosinca 2024. godine, nakon čega u društvu Tekija d.o.o. obnašam dužnost direktora Podružnice Pakrac–Lipik.
Kako biste ocijenili razvoj vodovodnog i kanalizacijskog sustava u gradu? Na kojim je područjima infrastruktura i dalje zastarjela te koji su dijelovi prioritet za zamjenu?
Razvoj vodovodnog i kanalizacijskog sustava ocijenio bih kao zadovoljavajuć, u skladu s raspoloživim mogućnostima. Značajan iskorak ostvaren je realizacijom projekta aglomeracije, u okviru kojeg je na području Pakraca i Lipika rekonstruirano i dograđeno ukupno 56 kilometara kanalizacijske mreže te 36 kilometara vodovoda. Proširen je vodoopskrbni sustav na 11 naselja sjeverozapadnog dijela grada, rješavanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Badljevina, kao i niz manjih zahvata na postojećem vodoopskrbnom sustavu s ciljem osiguranja stabilne opskrbe vodom i smanjenja gubitaka.
Kao prioritet svakako se ističe rekonstrukcija glavnog dovodnog cjevovoda od Šumetlice do vodospreme Pakrac. Također, postoje manje dionice u užem središtu grada koje je potrebno rekonstruirati. Od većih zahvata koje je nužno planirati u budućnosti posebno se izdvaja vodoopskrba jugoistočnog dijela grada, koji se trenutno opskrbljuje putem precrpne stanice Kragujski put.
Što je s problematikom dotrajalosti glavnog cjevovoda od Šumetlice do Pakraca, navodi se da sadrži azbest?
Glavni cjevovod izgrađen je oko 1979. godine od azbest-cementnih cijevi. Riječ je o infrastrukturi koja je u potpunosti dotrajala te je njezina rekonstrukcija nužna i trebala bi biti jedan od prioriteta. Iako je cjevovod izrađen od azbestnih materijala, oni prema saznanjima ne bi trebali predstavljati prijetnju za zdravlje korisnika.
Što je učinjeno na akumulaciji Šumetlica i u kakvom je ona trenutno statusu?
Nažalost, projekt akumulacije Šumetlica, koji predstavlja dugoročno rješenje za sigurnu vodoopskrbu gradova Pakraca i Lipika, i dalje je započet, ali nedovršen. Projekt je u nadležnosti Hrvatskih voda, a manji dio radova izveden je tijekom 2018. godine temeljem ugovora s tvrtkom Vijadukt i partnerima. Ubrzo nakon toga tvrtka je otišla u stečaj, zbog čega su radovi obustavljeni. Od tada se na projektu prema raspoloživim informacijama ne poduzimaju daljnje aktivnosti, iako se u planovima Hrvatskih voda svake godine predviđa stavka s minimalnim financijskim iznosom za ovaj projekt.
Kako je do danas napredovao projekt pročistača otpadnih voda u Poljani i Badljevini?
Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Badljevini fizički je dovršen. Trenutno se čeka predaja potrebne dokumentacije i provedba tehničkog pregleda, što je povezano sa završetkom radova na izgradnji kanalizacijske mreže u naselju Badljevina. Završetak tih radova očekuje se krajem sljedećeg mjeseca. Na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Poljani radovi su pri samom završetku te se do kraja mjeseca očekuje puštanje uređaja u pokusni rad.
Je li sustav daljinskog očitanja vodomjera u potpunosti implementiran?
Ne, sustav još nije u potpunosti profunkcionirao, sada je u planu uvođenje jedinstvenog sustava daljinskog očitanja na cijelom području.
Kakav je to jedinstveni sustav daljinskog očitavanja koji ste spomenuli?
U sklopu projekta aglomeracije oko 1100 korisnika opremljeno je sustavom za mogućnost daljinskog očitanja vodomjera.
Međutim, upravo u fazi puštanja sustava u rad došlo je do spajanja s Tekijom, nakon čega je odlučeno razvijati jedinstveni sustav očitanja na cijelom području. U Požeštini je taj sustav već djelomično implementiran, a plan je uvesti ga i kod nas. Neće se raditi o potpuno daljinskom sustavu poput onoga koji koristi HEP, već o poluautomatskom sustavu: inkasator će prolaziti pored vodomjera, uređaj će očitati signal, a podaci će se prenijeti na mobilni uređaj ili prijenosno računalo bez potrebe za otvaranjem šahtova i ručnim upisivanjem. I sada već koristimo jednu vrstu poluautomatiziranog načina rada – očitanja se unose u mobilni uređaj, a potom prenose u sustav po povratku u tvrtku.
Kakva je trenutna kvaliteta vode za piće i koliko često se vrše analize? Što se poduzima u slučaju onečišćenja?
Voda za piće na našem području zadovoljava sve parametre propisane zakonima i pravilnicima. Analize se provode svakodnevno u internom laboratoriju, a dodatno dva puta tjedno provodi ih Zavod za javno zdravstvo. Rezultati analiza javno su dostupni na našoj web stranici. U slučaju onečišćenja provodi se operativni plan: hitno otklanjanje uzroka, sanacija posljedica, obavještavanje korisnika i, ako je potrebno, osiguravanje opskrbe vodom iz alternativnih izvora.

Planira li se povećanje cijene vodnih usluga i kako se to može opravdati građanima?
Planirano je povećanje cijena vodnih usluga. Razlozi koji su rezultirali povećanjem cijena uključuju rast troškova rada, dodatne troškove održavanja investicija, inflaciju i slične faktore, ali to povećanje cijena neće stupiti na snagu barem do travnja, jer postoje propisane procedure. Najprije je odluka donesena na sjednici Skupštine u prosincu, nakon čega je provedeno jednomjesečno javno savjetovanje koje je završilo 15. veljače 2026. godine. Trenutno se čeka odluka regulatora, tj. Vijeća za vodne usluge (tijela koje imenuje Sabor i koje prati kretanja u vodnom gospodarstvu). Oni daju suglasnost na cjenik, pri čemu moraju poštovati zakone i pravilnike. Oni moraju ocijeniti je li predložena cijena opravdana na temelju naših financijskih pokazatelja, odnosno dosadašnjih prihoda i rashoda. Sve to detaljno analiziraju i ocjenjuju je li naša odluka opravdana. U pojedinim slučajevima mogu čak naložiti i povećanje cijene ako je preniska, što se znalo događati posljednjih godina.
Zašto je nastala toliko drastična razlika iznosa računa na našem području, koji su glavni razlozi?
Kod nas se povećanje osjeća drastičnije zato što lokalna politika ranije nije iskoristila zakonsku mogućnost uvođenja naknade za razvoj, koja je sada zakonska obveza. Tu naknadu dosad nismo plaćali. Primjerice, u Tekiji je ona iznosila 34 centa, a sada se povećava na 51 cent po kubiku, što za njih ne predstavlja tako velik skok kao za nas. Zakonska je obveza isporučitelja vodnih usluga da što prije izjednače cijene na svom području. Cilj zakonodavca i Vlade jest postići što ujednačeniju cijenu vodnih usluga u cijeloj Republici Hrvatskoj.
Važno je naglasiti da na računu za vodu ne plaćamo samu vodu, već trošak njezina zahvaćanja, upravljanja i održavanja sustava kako bi došla do korisnika. Naknada za razvoj namijenjena je isključivo izgradnji nove infrastrukture, što znači da svi koji troše vodu sudjeluju u financiranju izgradnje, obnove i rekonstrukcije sustava na svom području. Dosad su te troškove gradovi pokrivali iz svojih proračuna. Sredstva koja građani Pakraca i Lipika uplate kroz naknadu za razvoj koristit će se isključivo za radove na našem području.
Postoji mogućnost da je ranije postojala neka druga uplata, primjerice prirez koji je ukinut, kojom su građani sudjelovali u punjenju gradskog proračuna iz kojeg su se financirali vodni projekti čega sad više nema, ali zato postoji nova stavka na našem računu. U suštini, financijski učinak je sličan, no sada je riječ o zakonskoj obvezi, što je razlog povećanja cijene.
Zašto je tako veliki postotak gubitka u mreži na našem području, kakvi su planovi i imali li mogućnosti da se smanji taj gubitak?
Gubici u mreži dugogodišnji su problem i nisu neka novost. Klimatske promjene, sve manja dostupnost vode i sve veći troškovi upravljanja sustavima dodatno otežavaju situaciju. Država zakonskim mjerama nastoji potaknuti isporučitelje vodnih usluga da gubitke smanje na najmanju moguću mjeru. Na nekim sustavima, poput našega, ti troškovi nisu izravno toliko veliki jer vodu zahvaćamo prirodnim putem iz Šumetlice, odakle gravitacijom dolazi do Pakraca. Ipak, svaki gubitak predstavlja i određeni trošak.
Razlika je znatno veća kod sustava poput Gaja, gdje se voda mora crpiti iz zemlje i dodatno pumpati u sustav, što znači da se za svaki izgubljeni kubik troši i energija. Naš je sustav izgrađen 1980-ih godina i star je gotovo 50 godina. Dodatni problem predstavljao je potpuni prekid rada tijekom Domovinskog rata. Vodoopskrba iz Šumetlice donekle je uspostavljena tek nakon operacije Bljesak. Tijekom tih pet godina nije bilo ulaganja u sustav, a uz ratna oštećenja dodatni su problem do sada bile ruševine kuća s postojećim priključcima iz kojih je voda nekontrolirano curila svo ovo vrijeme negdje u podzemlje. U pojedinim područjima postojala je i opasnost od mina, što je dodatno otežavalo naše izlaske. I danas, prilikom sanacije magistralnog cjevovoda Šumetlica – Pakrac, nije moguće sa stopostotnom sigurnošću isključiti postojanje zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Bez obzira na to u posljednjih 15-ak godina napravljen je značajan iskorak u sanacijama, popravcima i upravljanju sustavom.
Smatramo da će i zamjena magistralnog cjevovoda Šumetlica smanjiti gubitke za približno 30 posto u odnosu na trenutno stanje. Postotak gubitaka u mreži varira jer prema nekim izračunima iznosi 36 posto, prema drugima 49 posto, a ponekad i više. Međutim, razlika između zahvaćene vode u Šumetlici i fakturirane vode građanima nije isključivo čisti gubitak. Dio vode koristi se, primjerice, za ispiranje filtera, što ne predstavlja stvarni gubitak.
Jedan od karakterističnih problema sustava poput našega jest rijetka naseljenost pojedinih područja. U udaljenim naseljima s tek nekoliko korisnika potrebno je osigurati zdravstveno ispravnu vodu. Voda koja dugo stoji u cijevima gubi klor i narušava se njezina kvaliteta. Ta voda se ispušta, završava u kanalu i evidentira se kao gubitak, iako nije riječ o curenju zbog neispravnih cijevi, već o nužnoj mjeri za održavanje zdravstvene ispravnosti.
Kako se rješavaju povremeni prekidi isporuke pitke vode?
Povremeni prekidi isporuke zbog kvarova ili radova neizbježni su, ali nastojimo spriječiti sve moguće situacije. Takve neizbježne prekide nastojimo riješiti u što kraćem roku, a stalnim ulaganjem u dogradnju infrastrukture smanjuju se i vremenski period prekida.
Koji su uvjeti i postupci za spajanje kućanstva na gradski vodovod? Koji je točan postupak ako se vodovodni priključak mora izvesti ispod postojećeg pločnika ili prometnice?
Postupak uvijek započinje podnošenjem zahtjeva s pripadajućom dokumentacijom (vlasnički list, katastarski plan, dokaz o legalnosti građevine, potvrda o kućnom broju) koju nam prilaže vlasnik. Nakon zaprimanja takvog zahtjeva izlazi se na teren i u dogovoru s podnositeljem zahtjeva definiraju se tehničko-tehnološki uvjeti priključka: mjesto priključenja, trasa cjevovoda i lokacija vodomjernog okna.
Vlasnik nekretnine dužan je ishoditi suglasnost za izvođenje radova na javnoj površini od vlasnika te površine (najčešće Grad Pakrac). Sve građevinske radove (iskop, zatrpavanje, rušenje i ponovno asfaltiranje) vlasnik ugovara i plaća izvođaču građevinskih radova, dok u cijenu priključka, koji se plaća nama, ulaze samo materijali (cijevi, ventili, vodomjer, okno) i rad potreban za montažu.
Koje su velike investicije provedene u posljednje vrijeme i koji su planirani projekti?
Trenutno se izvode radovi na dogradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda: Dobrovac (dio projekta aglomeracije), UPOV Poljana, UPOV Badljevina te završetak kanalizacijske mreže u Badljevini.
Spremni su projekti i građevinske dozvole za vodoopskrbu naselja Omanovac, sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Marino Selo. Za preostali dio naselja Badljevina projekti su gotovi, ali čeka se građevinska dozvola.
Projektiranje je započeto za rekonstrukciju dijelova cjevovoda kroz centar Pakraca i Lipika te za vodoopskrbu naselja južnog dijela Grada Lipika. Prioritet ove godine nam je projektiranje glavnog dovodnog cjevovoda od Šumetlice do vodospreme Pakrac.
Imate li savjet ili poruku za građane?
Zahvaljujem svim korisnicima na suradnji i strpljenju, posebno u trenucima kada nije sve funkcioniralo savršeno. Pozivam građane da odgovorno koriste dostupnu infrastrukturu, jer time osiguravamo uredno funkcioniranje sustava i smanjujemo nepotrebne troškove, što se u konačnici odražava na cijenu usluga. Također, pozivam sve građane koji imaju mogućnost priključenja na izgrađenu infrastrukturu da to učine.