županija Dan državnosti 2024

„Sama povijest čitanja je novi smjer u kulturnoj povijesti jer je stotinjak godina dominirala povijest knjige. Sada je u fokusu istraživanja interakcija između čitatelja i knjige odnosno kako, tko i koje se knjige čitaju, ali istražuje se i prostor gdje se najčešće knjige čitaju. Drago mi je što vam mogu prezentirati jedan fenomenalan izvor kulturne povijesti o skladateljici Dori Pejačević koja je veliku ljubav, osim prema glazbi i skladanju, gajila i prema knjigama i čitanju“, rekao je sinoć dr. sc. Dinko Župan, viši znanstveni suradnik brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest Slavonije, Baranje i Srijema, koji je u Gradskoj knjižnici Pakrac održao predavanje pod nazivom “Dora Pejačević kao čitateljica: praksa čitanja kao oblik samoobrazovanja” u sklopu programa obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige.


Dr. sc. Dinko Župan svoje istraživanje temeljio je na sačuvanom dnevniku „My book record“ Dore Pejačević koji joj je, prema pretpostavkama, poklonila njezina engleska guvernanta, a koji se čuva u arhivi Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu. Dr. Župan je u predavanju predstavio analizu što, koliko, kada i gdje je skladateljica čitala, te kako je ocjenjivala i doživljavala djela. Knjige koja je Dora Pejačević čitala autor je podijelio prema jeziku na kojem su knjige tiskane, djelu prema disciplinarnim područjima, autorima knjiga prema spolu, državama i vremenu života.

Dodao je kako je fascinantno ne samo da je Dora Pejačević od 1902. do 1921. godine pročitala evidentiranih 470 djela, nego i sadržaj njenog čitanja istaknuvši kako se radilo o iznimno vrijednim djelima svjetske literature koja je čitala pretežno na njemačkom, no i na engleskom, odnosno mađarskom jeziku. Uz najviše pročitanih knjiga svjetske književnosti, među njima se ističu djela s područja filozofije, što ukazuje na njene osobne čitateljske interese, ali i na činjenicu da su ta djela imala veliki utjecaj na njeno glazbeno stvaralaštvo.

Dr. Župan Doru Pejačević je predstavio kao vrhunsku intelektualku na koju su utjecale ideje onodobnih filozofa Arthura Schopenhauera, Sørena Kierkegaarda, Friedricha Nietzschea, ali isto tako i uglednih književnih imena kao što su Oscar Wilde, Henrik Ibsen, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Thomas Mann, Rainer Maria Rilke, a osobito Karl Kraus, njemački književnik s kojim je i prijateljevala. Spoznaje iz područja filozofije, književnosti, politike i drugih širila je čitanjem što govori o važnosti čitanja u procesu samoobrazovanja, istaknuo je dr.sc. Župan.

Sinoćnje predavanje upotpunili su i Marija Golub na harmonici, Dorijan Žunić na klaviru, Aleksandar Gašparović na tamburici i Kornelija Bestić na klaviru, učenici i profesori Osnovne glazbene škole Pakrac, koji su izveli nekoliko djela Dore Pejačević.

Kako je na početku predavanja istaknula Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac, budući da je središnja tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige glazba, sinoćnje predavanje je odličan spoj čitanja, glazbe, ženske emancipacije, obrazovanja i povijesne priče.

 

županija Dan državnosti 2024