U Spahijskom podrumu 17. prosinca je u organizaciji Muzeja grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac održana Spahijska večer zahvalnosti svima koji su na bilo koji način pomogli stvoriti sadržaj za stalni postav Spahijskog podruma.
Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, zahvalila je sudionicima večeri na suradnji, a osim prigodnih poklona, dodijeljene su im i počasne ulaznice kao prijateljice i prijatelji Spahijskog podruma u koji će uvijek moći ući besplatno.
„Otkako smo uselili u Spahijski podrum, želja nam je bila organizirati ovakvu večer i jako sam sretna da smo ju dočekali u ovo predbožićno vrijeme te se od srca zahvaljujemo svima na suradnji. Hvala vam što ste heklali, pleli, vezli, kuhali, gradili peć u podrumu, poklanjali predmete koji su svoje mjesto našli toj prekrasnoj priči o Pakracu. Nadam se da će nam ova večer postati tradicionalna te je intencija organizirati ju u isto ovo vrijeme“, rekla je ravnateljica pakračkog gradskog muzeja Jelena Hihlik.
Foto: Spahijski podrum
Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac, istaknula je važnost Spahijskog podruma za naš grad.
„Kada smo pripremali ovu večer, prisjećali smo se aktivnosti kroz sve ove godine koje smo zajedno s vama održavali i prenijeli kao poklon Spahijskom podrumu. Cijela priča ovog postava išla je prema tome da u središtu Spahijskog podruma budu ljudu, članovi naše zajednice jer oni su ti čine našu baštinu i povijest jednog grada", izjavila je ravnateljica pakračke knjižnice Monika Lucić Fider.
Okupljeni su imali prilike kroz 20-ak videa posvjedočiti o industrijskom Pakracu te se kroz prikaz istih vratiti u vremena u kojima je Pakrac slovio kao grad obrtnika, a tijekom večeri su poslušali i izvedbe skladbi na klaviru Ene Skorupan, Gabriele Savi i Joela Manavskog.
Šetnja kroz postav Spahijskog podruma, odnosno vrlo zanimljive i kreativne video priloge snimio je Krešimir Mađaroši, započela je pričom o uraru Luji Šnedorfu, a prepričao ju je Siniša Njegovan Starek, zatim je Josipa Kordić ispričala priču o njezinom ocu Josipu koji je bio limar. Uslijedila je priča Ljerke Major o tome kako je njen otac, klobučar Fabijan Perđun izrađivao šešire. Publici je posebno simpatično bilo pogledati video o Konstantinu Haideneggu, izumitelju alarmnog sata, a u video prilogu priču je prepričao Daniel Grčević koji je osim digitalne verzije bio i fizički prisutan odmah pored platna na kojemu su video prilozi prikazivani. Jedan takav sat pronađen je u otpadu te je donesen Danijelovom ocu, iz čega se na kraju rodila vrlo zanimljiva priča. Red je došao i na priču o Adeli Kamenar, učiteljici koja je održavala privatne sate iz glazbene kulture, a Milka Nemet ispričala je industrijsku priču o Pakracu prisjetivši se svojih iskustava o radu u pakračkoj pilani, odnosno u Drvnoj industriji Papuk, a priču je odlično nadopunio video o slavonskom hrastu u režiji Krešimira Mađarošija. Sanja Komljenović je u video prilogu demonstrirala heklanje, Daliborka Duchač pletenje, a Mira Čelec vezenje. Darko Prevolšek koji je ujedno bio i njegov pomagač, prepričao je priču o posljednjem bačvaru u Pakracu, Tomislavu Draksleru, a posljednji kadrovi pripali su tajnama obiteljskih recepata u kojima je između ostalih Dragica Crnković izradila seljačku tortu s kokicama, a osim delikatesa hrvatske, češke, talijanske, mađarske i srpske kuhinje, prikazane su i narodne nošnje poviše navedenih nacionalnosti.
Večer je završila prigodnim domjenkom gdje su okupljeni u opuštenoj atmosferi dodatno razmijenili svoje dojmove.
Foto: Spahijski podrum