Kultura

: PIŠE: Pakrački List; 16. ožujka 2016; 877

Oko 90 učenika osmih razreda pakračke osnovne škole osnovne škole prisustvovalo je danas "Satu istine", projektu koji se već petu godinu za redom provodi u školama Požeško - slavonske županije, u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata naše županije, a u kojemu se tijekom jednoga školskog sata učenicima govori o događajima tijekom Domovinskog rata.

O zbivanjima je govorio umirovljeni bojnik HV-a Mario Kalan, autor i provoditelj projekta, koji je kroz sat vremena snimki iz Domovinskog rata na zapadnom slavonskom bojište zorno prikazao ratne prilike tadašnjeg vremena na području Požeško-slavonske županije, a posebno se osvrnuo na najvažnija događanja i akcije koje su se provodile na našem području Pakraca i Lipika ističući važnost ova naša dva grada u obrani suvereniteta Hrvatske. Uz osnovne podatke koje je predavač iznio, djeca su pogledala izložbu fotografija te kratak dokumentarni film koji vjerno prikazuje tadašnje stanje i prilike koje su vladale.

"Važno je da znate što se sve događalo u našem kraju kako se to više nikad ne bi ponovilo. Vjerujem da su vam roditelji već o Domovinskom ratu puno toga ispričali, no na ovakvim predavanjima možete saznati sve iz prve ruke ljudi koji su sudjelovali u obrani Hrvatske", poručila je osmašima gradonačelnica Anamarija Blažević.

"Ciljana populacija su osmi razredi zbog toga što po školskom planu uče o Domovinskom ratu, a ovim projektom smo se samo nadovezali na postojeće školsko gradivo. Iako "Sat istine" zaista traje jedan školski sat ovo je svakako dobar način upoznavanja generacije koja je rođena 1995. godine odnosno nakon oslobađajuće vojno-redarstvene akcije "Bljesak" i koja zasigurno nisu dovoljno upoznata s ratnim križem naše Županije. Nakon svakog predavanja učenici ispunjavaju evaluacijske listiće i mogu ponosno reći da su povratne reakcije vrlo pozitivne", rekao nam je bojnik Mario Kalan.

: PIŠE: Pakrački List; 15. ožujka 2016; 855

Digitalizacija građe zavičajne povijesti Pakraca zajednički je projekt Muzeja grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac gdje su večeras i multimedijski prezentirane najznačajnije kulturne vrijednosti zavičajne baštine našega kraja u sklopu obilježavanja 760. godišnjice grada te Dana Grada Pakraca.

Ovaj hvalevrijedan projekt vrijedan 10.000 kuna financiran je sredstvima Ministarstva kulture, a koji su utrošeni za kreiranje zasebne web stranice koja se konstantno puni sadržajima, a sav programerski i informatički dio odradio je pakrački studio Fotoimago. Na web stranici www.digi-pakrac.com građani mogu pronaći arhivu i stara godišta "Pakračkog vjesnika", dijela vrijedne zavičajne zbirke pakračke gradske knjižnice. Kako je rekla Monika Lucić Fider, ravnateljica knjižnice, ova zbirka lokalnog lista izuzetno je važan dokument jednog vremena koji je pokrivao tadašnja najvažnija zbivanja iz političkog, gospodarskog, kulturnog i sportskog života Pakraca i okolice, a koji je građanima danas lako dostupan i besplatan materijal za proučavanje i istraživanje lokalne povijesti.

Digitalizacijom je obuhvaćena i značajna arhivska građa Muzeja grada Pakraca poput zbirke razglednica, arhive fotografija Ive Gebera, originalnih nacrta pakračkih graditelja Stjepana Golubića te izdani zbornici Povijesnog društva Pakrac - Lipik.

"Na ovaj način zaštitili smo vrijednu građu od njezinog daljnjeg oštećivanja, a istovremeno povećali dostupnost svima koji se bave proučavanjem zavičajne povijesti, a posebno školskoj populaciji koja će ovaj način možda drugačije doživjeti grad u kojem žive. Smatramo da i na ovaj način možemo utjecati na jačanje svijesti o značaju i važnosti zavičajne povijesti i baštine koju treba prvo prepoznati pa onda i čuvati", rekla je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca.

Tom prilikom predstavljeno je i šest modula udžbenika zavičajne povijesti koje je izradio i prezentirao Stjepan Benković, predsjednik Povijesnog društva Pakrac – Lipik, a koji obrađuju zavičajnu povijest počevši od prapovijesnog doba i Rimljana u pakračkom kraju za učenike 5. razreda, za šeste razrede predviđena je tematika našeg kraja u srednjom vijeku te pakrački kraj za vrijeme i nakon oslobađanja Turaka. O Pakracu u 18. i 19. stoljeću učili bi sedmi razredi dok bi osmi razred mogli obrađivati tematiku Domovinskog rata na našem području. Kako je naglasio Benković, udžbenici će biti otiskani do početka iduće školske godine i biti ponuđeni kao nastavni materijal pakračkim nastavnicima povijesti koji će moći uvrstiti u svoj program rada, bit će i dostupni u digitaliziranom obliku na web stranici. Osim udžbenika, članovi društva izradili su i kratke brošure o povijesti Pakraca, Lipika i Poljane koji se mogu koristiti i u turističke svrhe.

Zadovoljstvo i zahvalnost što su lokalni povjesničari u suradnji s pakračkim kulturnim institucijama trajno zabilježili vrijednu pakračku povijest iskazali su Davor Huška, pomoćnik ministra regionalnog razvoja i EU fondova, te gradonačelnica Anamarija Blažević naglasivši kako je ovaj projekt izuzetno važan za buduće generacije koje dolaze.

Kako su nam naglasile ravnateljice pakračkih kulturnih ustanova, digitalizacija zavičajne povijesti nije gotova, stranica će se konstantno puniti novim sadržajima, a sam projekt ravnateljica Monika Lucić Fider će predstaviti i na stručnom skupu Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema koji će biti održan u Osijeku.

: PIŠE: Pakrački List; 14. ožujka 2016; 918

"Jučer sam bio na utrci i umoran samo k`o pas," riječi su kojima je Marijan Delišimunović, pakrački maratonac započeo predavanje učenicima osmih razreda Osnovne škole braće Radić o ovoj trkačkoj disciplini koja posljednjih godina sve više maha uzima i kod nas. Nerijetko se može pročitati vijest o istrčanim dionicama i rušenju rekorda naših sugrađana. Naravno, ne mislimo ovdje na svjetske, europske, ne mislimo niti na nacionalne, ali neke svoje male, osobne – e, to da.

"Kad si maratonac postavi osobni cilj i ispuni ga, on je pobijedio. Ne možeš doista pobijediti u maratonskoj trci, to je odavno rezervirano za Afrikance, ali pobijediti sebe – to je pobjeda nas rekreativaca“, otprilike je sukus svega rečenog detaljno popraćenog pričama vezanim uz maraton. Od svojih početaka do današnjih ludih rekorda, od poređenja vremenskih rezultata rekreativaca i profesionalaca, sve do strastvenog opisivanja opreme jednog maratonca, prilagođene pojedinim vremenskim uvjetima.

Doista, ukoliko nekoga interesira maraton, danas je imao priliku iz prve ruke doznati poprilično toga i to od čovjeka kojemu je prolijevanje znoja kroz metre i kilometre postao hobi bez koje više ne može zamisliti svakodnevicu…

: PIŠE: Pakrački list; 14. prosinca 2024; 728

24 ambasadora juniora Europskoga parlamenta Srednje škole Pakrac (Gabriela Djokić, Josip Desput, Hrvoje Dominić, Hana Basarić, Gabriela Srdarević, Boris Kral, Mislav Balešić, Antonela Kuzhnini, Paula Lucić, Srećko Popović, Hana Perić, Melani Radić, Lucija Grgić, Rea Šafar, Matej Mirković, Anja Gunjević, Lara Brunetta, Marko Žilić, Antonija Haramija, Magdalena Žilić, Matej Zekić, Dora Krajina, Antonia Pleša, Vinko Šnajder) u pratnji ambasadora seniora Vesne Ančić i Ivana Tutića, sudjelovalo je u stručnom putovanju u francuski Strasbourg. Ondje su posjetili Europski parlament te s oko tisuću srednjoškolaca iz 27 europskih škola sudjelovali u međunarodnom programu Euroscola.

Euroscola je redoviti godišnji program Europskoga parlamenta u kojemu učenici u dobi od 16 do 18 godina iz svih država članica Europske unije na praktičan način uče o funkcioniranju Europske unije i aktualnim pitanjima. Učenici iz Hrvatske u programu sudjeluju od početka hrvatskoga članstva u Europskoj uniji (2013.), a učenicima Srednje škole Pakrac ovo je treća takva prilika. Ovoga su puta sudjelovanje u Euroscola sesiji zavrijedili ostvarivši sjajne rezultate u nacionalnom programu Škola ambasador Europskoga parlamenta (EPAS). Podsjetimo, na temelju evaluacije škola koju je proveo Forum za slobodu odgoja, pakračka srednja škola je zauzela prvo mjesto u državi s obzirom na provođenje programa Škola ambasador Europskoga parlamenta (EPAS).

Prvog dana putovanja (4. prosinca) učenici i nastavnici posjetili su njemački grad Ulm, rodno mjesto Alberta Einsteina, a tamo su imali priliku vidjeti luteransku crkvu Ulmer Münster s najvišim zvonikom na svijetu (161, 5 m). Učenici i nastavnici bili su smješteni u francuskom gradiću Mulhouseu koji se nalazi u južnoj francuskoj pokrajini Alsace.

Sljedećeg dana učenici i nastavnici sudjelovali su u radnom posjetu Europskome parlamentu. U uvodnom dijelu programa učenicima i nastavnicima videoporukom se obratila predsjednica Europskoga parlamenta Roberta Metsola. Nakon toga, održan je intervju na temu Siguran internet za sigurniju Europu s Dimitrom Liveri, voditeljicom tima za podizanje svijesti i obrazovanja o kibernetičkoj sigurnosti u Agenciji EU-a.

465931663933543134925994679549382835754396n

46584729211158696635278865919026043190292575n

46257146517632709578505033051893222581536101n

4625712159285425388273774046228609514196637n

46256903912963521251533663045020451333647193n

4625547904379477126956182092662230265594148n

4625481666125812611113902556076528536689055n

Sudionici su, koristeći interaktivne digitalne platforme Interactio i Slido, imali mogućnost postavljati pitanja i predlagati rješenja u vezi s temom rasprave. Tema rasprave i intervjua bila je veoma zahtjevna, ali naši su učenici pokazali izniman interes i angažman te su kvalitetnim pitanjima i prijedlozima doprinijeli konstruktivnoj raspravi u Europskome parlamentu. Uslijedio je intervju s potpredsjednikom Europskoga parlamenta Javijem Lopezom. Nakon ručka, učenici su, podijeljeni u skupine, sudjelovali u simulaciji rada Europskoga parlamenta. Sa svojim vršnjacima iz ostalih europskih škola kritički su vrednovali, obrazlagali, usvajali ili odbacivali predložene amandmane poput pravih zastupnika. Ovdje bismo istaknuli kako su, pred punom dvoranom EP-a, naši ambasadori juniori Srećko Popović i Lara Brunetta održali jednominutne govore o kibernetičkoj sigurnosti.

Za nastavnike je organiziran posjet Europskom parlamentu i kviz znanja koji je bio sastavljen od različitih pitanja o Europi i Europskoj uniji na različitim jezicima Europske unije. Bila je to prilika za povezivanje s drugim ambasadorima seniorima EP-a iz različitih europskih škola.

Nakon posjeta Europskome parlamentu, učenici su imali slobodno vrijeme za razgledavanje Strasbourga i njegovih znamenitosti te uživanje u adventskom sajmu u središtu grada. Na povratku kući, 6. prosinca, učenici su prošetali Baselom, gradom smještenom u sjeverozapadnoj Švicarskoj koji leži na rijeci Rajni. Naši su učenici još jednom pokazali i dokazali kako su uistinu pravi mladi ambasadori europskih vrijednosti i da iznimno cijene nagradni put u Europski parlament koji nam je omogućio Ured EP-a u Republici Hrvatskoj. Svi su se složili da je ovaj posjet jedinstveno iskustvo jer mladi ljudi nemaju često priliku iznijeti svoje mišljenje i aktivno sudjelovati u izgradnji bolje Europe.

Čestitamo svim našim divnim mladim ljudima.

Vesna Ančić i Ivan Tutić

Foto: Srednja škola Pakrac

: PIŠE: Silvia Feltrin; 19. srpnja 2024; 1294

Prošlotjednom objavom rezultata i današnjom podjelom svjedodžbi i potvrda o položenim ispitima, u Srednjoj školi Pakrac i službeno je završen ljetni rok državne mature. U četverogodišnjim programima opće gimnazije, građevinskih tehničara i fizioterapeutskih tehničara te petogodišnjem programu za medicinske sestre/tehničare opće njege, bilo je ove godine 98 učenika, od čega je njih 94 prijavilo polaganje ispita državne mature na prvom roku, a nakon završene nastavne godine uvjete za pristupanje ispitima imalo je 90 učenika i svi su se na njih odazvali, doznajemo od profesora Jonatana Berlančića, ispitnog koordinatora za državnu maturu u pakračkoj srednjoj školi. Ispitima državne mature u prvom roku pristupilo je 17 učenika gimnazijskog programa te 73 učenika iz strukovnih programa, a broj učenika koji je prijavio ispite u postotku je jednak prošlogodišnjem.

Što se tiče obveznog dijela ispita državne mature svi učenici su na jedinstvenoj razini pisali ispit iz hrvatskog jezika, za matematiku A razine odlučio se 21 učenik, dok ih je 68 pisalo razinu B. U odnosu na prošlu godinu, veći broj učenika odlučio se za pisanje ispita iz matematike na višoj razini. Višu razinu engleskog jezika polagalo je 32, a nižu 47 učenika, što je u odnosu na prošlu godinu također veći broj onih koji su odabrali višu razinu. Njemačkom jeziku, koji je uobičajeno manje zastupljen, pristupilo je ukupno 10 učenika od kojih je jedan pisao višu razinu.

Osim obveznog, državna matura sadržava i izborni dio u kojemu se polažu izborni predmeti prema odabiru učenika. Oni su ove godine pisali ispite iz biologije (32), fizike (14), kemije (7), psihologije (7), likovne umjetnosti (4), informatike (3) i sociologije (1). U odnosu na prošlu godinu, značajno više učenika je pisalo ispite iz biologije i fizike.

„Kada uspoređujemo postignute ocjene u obveznom dijelu sa prošlogodišnjima, mogu reći da su prosječne ocjene iz svih obveznih predmeta slične prošlogodišnjim rezultatima. Ispit iz hrvatskog jezika, uz slabiju prolaznost u odnosu na prošlu generaciju, učenici su, gledajući prosječnu ocjenu napisali slično kao i prošle godine, no ove godine više učenika je ispit napisalo za ocjenu odličan. Učenici su ponovili dobre ocjene iz engleskog na višoj razini, no u odnosu na prošlu godinu bolje su napisali i ispit iz engleskog jezika na osnovnoj razini. Ispit iz njemačkog jezika učenici su napisali bolje nego prošle godine. Ispit iz matematike na višoj razini nešto je lošije napisan u odnosu na prošlu godinu, ali su zato na osnovnoj razini postignute bolje ocjene. Ako usporedimo ocjene na izbornom dijelu sa prošlogodišnjima, mogu reći da su učenici bolje napisali ispite iz psihologije i fizike, a ispite iz likovne umjetnosti i sociologije su napisali prilično uspješno“, pojašnjava Berlančić rezultate mature i dodaje da je sveukupno gledano prvi rok državne mature prošao regularno, a postignuti rezultati u obveznom i izbornom dijelu u prosjeku su na razini prošlogodišnjih rezultata.

Prijave ispita državne mature u jesenskom roku traju od 22. do 31. srpnja, a konačni rezultati ispita u drugom roku biti će objavljeni 18. rujna.

Ostvaren upis na 30-ak studijskih programa

Učenici pakračke škole prijavljivali su studijske programe fakulteta i visokih učilišta uglavnom slično prošlogodišnjim prijavama pa su tako strukovnjaci većinom odabrali preddiplomski sveučilišni i stručni studij građevinarstva, te stručne studije sestrinstva i fizioterapije. Ove godine je više učenika upisalo studij medicine, a osim toga učenici su upisali studije biologije, matematike, strojarstva, logopedije, kineziologije, pedagogije, hrvatskog jezika i književnosti, učiteljski studij, studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, ekonomije. Berlančić navodi kako su neki učenici upisali još i studij nautike i pomorskog prometa, studij vojnog vođenja i upravljanja, studij grafičke tehnologije…, odnosno, nakon provedenog prvog ispitnog roka učenici su ostvarili upis na tridesetak studijskih programa.

: PIŠE: Silvia Feltrin; 03. srpnja 2024; 1745

U narednoj školskoj godini, u klupe matične pakračke i područnih osnovnih škola po prvi put će sjesti 59 učenika, potvrdili su upisi u prvi razred osnovne škole održani elektroničkim putem.

Matična škola u Pakracu svoja će vrata otvoriti za 42 učenika, s tim da se broj razrednih odjela još ne zna. U područnu školu u Prekopakri upisano je 6 učenika, u Badljevini 7, dok je u Donjoj Obriježi primljeno 4 učenika.

U odnosu na lanjske upise to je čak 20 učenika manje, doznajemo od ravnateljice Sanje Delač, koja navodi kako imaju najave dolaska nekih učenika pa će do početka školske godine taj broj biti ipak nešto manji. U usporedbi s prijašnjim godinama također je primjetno smanjenje u ukupnom broju učenika.

Sljedeća školska godina počinje 2. rujna u 8 sati, dok će svečani doček prvašićima biti priređen sat vremena kasnije.