Stari grad Pakrac oko 1500. Ivo Geber crtez Muzej grada Pakraca
Stari grad Pakrac oko 1500., Ivo Geber, crtež, Muzej grada Pakraca

Uoči Dana grada Pakraca koji ćemo proslaviti sutra zastanimo na trenutak i zapitajmo se koliko je zapravo star naš grad? Koliko je generacija prije nas hodalo istim ulicama, gledalo istu rijeku i gradilo život na istim temeljima? 

Ove godine ne slavimo samo Dan grada, već i velikih 770 godina od prvog pisanog spomena Pakraca – gotovo osam stoljeća povijesti utkane u svaki pedalj našega grada. Najstariji siguran zapis o Pakracu pronalazimo u povelji kralja Bele IV. iz 1256. godine. U istoj toj povelji spominje se i prva hrvatska kovnica novca, smještena upravo u Pakracu.

Slavonski banovac 13.st Muzej grada Pakraca
Slavonski banovac 13.st Muzej grada Pakraca

U 13. stoljeću, dok su mnogi europski gradovi tek stasali, u našem su se gradu kovali srebrni slavonski banovci – novčići iznimne kvalitete i ljepote, koji se i danas smatraju među najcjenjenijim europskim srednjovjekovnim kovanicama. Ta činjenica jasno svjedoči o gospodarskoj i političkoj snazi koju je Pakrac imao još prije gotovo osam stoljeća.

Pakračka utvrda

Pakrac je izrastao iz moćne nizinske utvrde koja se nalazila na prostoru današnjeg središta grada. Okružena močvarnim terenom i velikim vodenim opkopom, s kulama koje su dosezale i više od 30 metara visine, bila je simbol sigurnosti, moći i organiziranosti. Unutar njezinih zidina nalazile su se palača, gotička kapela, vjerojatno i domus – kuća križarskog reda ivanovaca – te brojni drugi objekti. Graditelji utvrde bili su ivanovci, moćni križarski red, a Pakrac je dugo bio sjedište vranskog priorata – političkog i vojnog središta hrvatskog kraljevstva. Vlasnici starog pakračkog grada bili su i poznata braća Talovac, a neposredno prije osmanskih osvajanja grad je bio u posjedu Nikole Zrinskog.

Dolaskom Osmanlija Pakrac postaje važno upravno središte, jedno vrijeme i sjedište sandžaka. Njegovu veličinu i značaj u 17. stoljeću zabilježio je i poznati putopisac Evlija Čelebi, ostavivši nam dragocjen opis tadašnjeg grada. Kroz stoljeća Stari grad Pakrac je mijenjao gospodare, doživio rušenja i prenamjene. Nakon oslobođenja od Osmanlija utvrda postupno gubi svoju funkciju, a u 18. stoljeću, po nalogu carice Marije Terezije, vojna se posada seli u novu vojarnu. Stari grad s vremenom postaje izvor građevinskog materijala, a njegovi su posljednji ostaci porušeni sredinom 20. stoljeća.

Stari grad u Pakracu fotografija prva polovica 20.st
Stari grad u Pakracu, fotografija, prva polovica 20.st

Na mjestu nekadašnjih kula i zidina niknule su nove zgrade, a unutrašnjost je pretvorena u parkiralište. Desetljećima su stanovnici ovoga grada hodali tim dijelom grada često i ne znajući da pod tom zemljom leže slojevi gotovo osam stoljeća povijesti.

Povratak srednjovjekovnog identiteta

Ovako duga i važna povijest se ipak nije mogla izbrisati, a od 2017. godine arheološka istraživanja postupno vraćaju Pakracu dio njegova izgubljenog srednjovjekovnog identiteta. Svaki pronađeni kamen, svaki ulomak keramike, svaki ostatak zida podsjetnik je da naš grad nije nastao jučer, nego ima dugi i slojeviti kontinuitet.

Dan grada Pakraca zato nije samo svečani datum u kalendaru već je podsjetnik na identitet koji baštinimo. Malo je gradova naše veličine koji se mogu pohvaliti sa 770 godina pisanog kontinuiteta, prvom hrvatskom kovnicom novca i utvrdom koja je bila političko i vojno središte kraljevstva.

Hrabrost u Domovinskom ratu

Važnost Pakraca u nacionalnoj povijesti ne pripada samo dalekim stoljećima. Proslavi Dana grada prethodi i obilježavanje početka Domovinskog rata, koji je započeo upravo u Pakracu. Time je naš grad postao simbol borbe za slobodu i jedan od temelja stvaranja samostalne hrvatske države. Pakrac je pokazao hrabrost, izdržljivost i odlučnost i u novijoj povijesti – iste one vrline koje su ga održale kroz burna prethodna stoljeća.

Stari grad Pakrac fotografija prva polovica 20.st
Stari grad Pakrac fotografija prva polovica 20.st

Živjeti u Pakracu zato znači živjeti u gradu koji pamti kraljeve, vitezove, trgovce, vojnike i obične ljude koji su, svatko u svom vremenu, gradili ovaj grad. Na nama je da tu baštinu istražujemo poštujemo i čuvamo. Stoga u Muzeju grada Pakraca nastavljamo s različitim aktivnostima kojima istražujemo i prezentiramo važnu i kompleksnu povijest ovoga grada. Novi Pakrac gradimo na vrlo starim, ali čvrstim temeljima, a u povezanosti prošlosti, sadašnjosti i budućnosti leži naša snaga i naš razlog za ponos.

Piše: Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca