Tko su putnici? Svi smo mi putnici! Krenuli smo na prvo putovanje rođenjem. Životno putovanje nastavilo se djetinjstvom, odrastanjem, pa potom raznim putevima i prilikama.
Putujemo do neminovna kraja života i vječnog počivališta. Putujemo na školovanja, pa na posao najveći dio života. Putovali su nomadi, plemena, osvajači, cijeli narodi. Veliki putnici otkrivali su nove svjetove mijenjajući civilizacije i karte svijeta. Najveće nazivamo istraživačima i avanturistima.
Svi u mašti dosežemo neke predjele, gradove, svjetske ljepote. Sretnici neke željene destinacije i posjete. Prva putopisna knjiga koja mi je uzburkala maštu bila je: U potrazi za Staklenim gradom (Ž. Malnar i B. Bebek).
Nemoguć je stoga kratak, ispravan i jednostavan odgovor na uvodno pitanje. Naravno da je i moto populacija svojim vožnjama visoko rangirana u svijetu putnika. Mnogi od njih voze se, pišu i objavljuju krasotne putopisne priče u knjigama, novinama i raznim portalima.
Osobno, najviše putujem motorom Lijepom našom uz poneko putovanje i izvan nje. Uspomene pohranjujem na svoj blog te neke kratke zapise sa svojih dragih putovanja bilježim i u našem listu. Hvala na prostoru u kome ću spomenutu neke naše svjetske putnike iz povijesti.
Izložba Putnici (Etnografski muzej Zagreb)
Izložba prema riječima autora predstavlja zbirku izvaneuropskih kultura Etnografskog muzeja, preteći putovanja ljudi i predmeta od kolonijalnih vremena do suvremenosti. Postav je otvoren javnosti sve do 28. studenog 2027. Etnografski muzej bogat je za ostavštinu predmeta mnogih putnika od kojih su na ovoj izložbi za istaknuti: Braća Mirko i Stevo/Stjepan Seljan, Dragutin Lerman, operna diva Milka Trnina, Tibor Sekelj i drugi. Začeci Zbirke sežu u sredinu 19. stoljeća u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu, osnovan u vremenu Hrvatskog narodnog preporoda.
Karlovčani Mirko i Stevo/Stjepan Seljan svjetski su pustolovi čije su poznate ekspedicije Afrikom i Južnom Amerikom nastale krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Mirko Seljan 1898. godine osvojio je naslov “Champion of Globetrotter”. Pitate se o kakvom podvigu je zapravo riječ? U 110 dana uspio je pješice prijeći put od Petrograda (današnjeg Sankt Peterburga) do Pariza! Zanimljivo je spomenuti da su pustolovna braća, počinjući put u Afriku, propješačila rutu od Karlovca do Trsta.
Bili su visoki činovnici u službi etiopskog cara Melenika II. Mirkova smrt u prašumi Perua do danas je ostala velika zagonetka. Muzeju su darovali 133 predmeta iz Etiopije i 240 iz Južne Amerike. Strip “Grob u prašumi” o njima našeg velikog crtača Andrije Maurovića izlazio je od 1943. do 1944. godine na stranicama tadašnjeg tjednika Zabavnik.
Dragutin Lerman - Požežanin. Sa prostora Zlatne doline do svjetskih daljina. Slovi kao naš prvi istraživač dijela afričkih prostranstava gdje je sveukupno proveo oko 3000 dana. Tijekom svoga života Lerman je u četiri navrata putovao u Kongo. Pripadnik je i jedan od značajnih članova glasovitih ekspedicija koje je predvodio Henry Morton Stanley (1841–1904) u službi belgijskoga kralja Leopolda II. Stanley se proslavio kada je uspio pronaći Davida Livingstonea (1813–1873). Temeljno svjedočanstvo o Lermanovu djelovanju u Africi dnevnički su zapisi koje je vodio u devet putnih bilježnica u razdoblju od 1888. do 1896. godine. Druga Lermanova knjiga objavljena je 1894. godine pod nazivom Novi listovi iz Afrike.
Lerman je inspirirao dvojicu drugih hrvatskih istraživača Mirka i Steve/Stjepana Seljana koji su kartografirali Afriku i Južnu Ameriku početkom 20. stoljeća.
Operna diva, sopranistica Milka Trnina darovala je muzeju također mnoge vrijedne predmete sa svojih gostovanja. Zanimljivo o primadoni: Tvorničar čokolade Carl Russ-Suchard bio je navodno veliki obožavatelj Milke Trnine, pa ga je to navelo da čokoladu nazove po njoj. Novac od svoje oproštajne izvedbe poklonila je Društvu za poljepšavanje Plitvičkih jezera. U znak zahvalnosti Društvo je jedan od najljepših plitvičkih slapova prozvalo Slapom Milke Trnine. U životu se nebrojeno puta isticala humanitarnim i dobrotvornim radom.
