Pronalazak ostataka zapadne cilindrične kule utvrde Stari grad Pakrac koja je otkrivena prije nekoliko dana prilikom građevinskih radova na podizanju nove nadstrešnice kod Policijske postaje, pobudila je veliko zanimanje građana, a posebno struke pa smo za izjavu zamolili glavnog pakračkog arheologa Krešimira Vaceka.

„Prema terenskom nalazu procjena je da je kula bila promjera oko 8 metara, a prema svim ostalim kulama i prema ostalim fortifikacijskim strukturama unutar same sonde možemo zaključiti da je kula izgrađena s prijelaza 15. na 16. stoljeća. Moguće dogradnje su bile do 1540. godine kada je Nikola Šubić Zrinski dobio novac od Hrvatskog sabora za pojačavanje utvrda u obrani od osmanlija.
Ovaj vjerojatni temelj kule je otkriven samo desetak centimetara ispod asfalta. To nam govori da je tadašnji komunistički režim prilikom izgradnje tadašnje milicijske postoje, srušio ostatke utvrde na današnju „nula hodnu“ razinu i zatrpali šutom i jednostavno sve preasfaltirali. Ovo su temelji kule koja je u svojoj biti srušena, sami temelji su jako oštećeni, ali nam ovaj nalaz puno govori o pravim dimenzijama starog grada.

Važnost ovog nalaza je prije svega u tome što nam je potvrdilo da postoji sloj iz 14. i 13. stoljeća ispod današnjih struktura. Do sad smo mislili da je sve to trajno izgubljeno gradnjama novih struktura, međutim i ispod i policijske postoje i općine i ostalih struktura na lokalitetu, postoji još živi arheološki sloj. Najvrjednija spoznaja je da arheološki slojevi na ovom dijelu nisu u potpunosti uništeni, a ono sekundarno je što možemo utvrditi dimenzije utvrde“, naglašava Vacek.

Nalaz je potvrdio da se koristio način gradnje tipičan za to razdoblje uz dokaze da je u gradnji korišten vapneni mort koji, kada se spoji s kamenom iste prirode, znači vapnencem, stvori čvrst materijal koji se može čak mjeriti i sa današnjim modernim betonima. Zidovi ove kule su debljine oko jedan metar, a ilustracije radi zidovi kule koja je otkrivena pored zgrade općine bili su debeli oko četiri metra.

Naravno da ovaj nalaz budi dodatni interes pa nas je zanimalo što se može napraviti u smislu danjeg istraživanja ovog lokaliteta označenog kao Sonda 4? „Mi smo u ovom slučaju izvršitelji arheološkog nadzora i hitnog zaštitnog istraživanja, koje je nastalo nakon što je izvršitelj građevinskog projekta naišao na dijelove arhitekture. U biti mi smo ovdje priskočili da izvršimo dokumentaciju preostalih slojeva i da utvrdimo arheološki potencijal i da dalje iskoordiniramo na koji način će oni ovu privremenu nadstrešnicu napraviti, a da se ni na jedan način ne oštete ovi arheološki slojevi. U toj koordinaciji glavnu ulogu ima Konzervatorska služba Požega, ured Pakrac i oni izdaju smjernice kako postupiti. U slučaju da vlasnik zemljišta bude odlučio u budućnosti graditi stabilan objekt sa čvrsti temeljima, onda je to dužan prijaviti i uslijedilo bi arheološko istraživanje do same zdravice. Obzirom da je ovdje planirana gradnja privremene strukture, konzervatori su dopustili ovako polovično istraživanje samo jednog dijela. Znači razlika je u intenzitetu građevinskih radova“, pojašnjava Vacek.

Dodaje da i ovaj nalaz potvrđuje da Pakrac ima ogroman arheološki, a samim ti i turistički potencijal. „Morali bi svako iskoristiti ogroman potencijal koji imamo jer malo gradova ima takav potencijal. Mi praktički u sred grada imamo arheološko nalazište koje od nacionalne važnosti, koje je zadnjih godina zaokupilo ogromnu pažnju javnosti iz različitih tema, od religijskog, narodnih vjerovanja do samog nacionalnog utjecaja i važnosti same kovnice novca koja je bila smještena negdje unutar tog grada, a i same važnosti ovog lokaliteta u borbi protiv Turaka i obrani Hrvatsko-Ugarsko kraljevstva u 16. stoljeću“, zaključuje Vacek.