Dok su izvješća o radu Komunalca d.o.o. Pakrac jednoglasno prihvaćena i pohvaljena na sjednici Gradskog vijeća održanoj 1. lipnja u Gradskoj vijećnici, nekoliko drugih točaka dnevnog reda otvorilo je raspravu između vijećnika i direktora.
VIŠESTAMBENE ZGRADE
Raspravu nad izvješćima je otvorila vijećnica Violeta Vonić, koju je zanimalo koliko je višestambenih zgrada još preostalo za energetsku obnovu. Direktor Komunalca Josip Bišćanin pojasnio je kako je ostalo još 12 ulaza, pri čemu broj ovisi o tome promatraju li se pojedine zgrade kao zasebni ulazi ili kao jedna arhitektonska cjelina. Kao primjer naveo je zgradu u Preradovićevoj ulici s dva te u Ulici Andrije Hebranga s tri ulaza.
Govoreći o razlozima zbog kojih dio zgrada još nije obnovljen, Bišćanin je istaknuo da je šest ulaza odbilo sudjelovati u energetskoj obnovi. „Jedna zgrada nije zadovoljila uvjete natječaja, dok su neke ponovno kandidirane, a neke su završile na rezervnim listama“, dodao je direktor.
O temi upravljanja stambenim zgradama upitao je vijećnik Zoran Hofman, kojeg je zanimalo postoje li zgrade kojima Komunalac nije upravitelj, s obzirom na to da trenutno upravljaju sa 77 stambenih zgrada.
Bišćanin je potvrdio da takve zgrade postoje no nemaju točan broj, uglavnom zgrade s četiri stambene jedinice ili kombinacijom stambenih i poslovnih prostora koje prema zakonu moraju imati upravitelja. Prema njegovim riječima, jedna se zgrada nedavno sama javila Komunalcu, dok bi za ostale trebalo pokrenuti postupak kojim bi ih Grad upozorio na zakonsku obvezu odabira upravitelja ili im, do konačne odluke odabira, imenovao prisilnog upravitelja.
Pritom je otkrio i kako je Komunalac s jednom zgradom bio prisiljen raskinuti ugovor. Razlog su loše stanje objekata i višekratna upozorenja na probleme na koja stanari nisu reagirali.
„Ne želimo odgovarati za stanje zgrade ako stanari ne žele sudjelovati u njegovom rješavanju“, poručio je direktor Komunalca.
Vijećnika Damira Dragišića posebno je zanimala situacija sa zgradom u Bolničkoj ulici 53. Bišćanin je odgovorio kako je zgrada čak dva puta prošla na natječajima za energetsku obnovu, no da su stanari u oba slučaja odustali od projekta. „Ljude ne možemo prisiliti na investiciju“, rekao je te dodao kako je slična situacija i sa zgradom u Ulici Andrije Hebranga 8.
I DALJE ZAOSTAJEMO U ODVAJANJU OTPADA
Rasprava se zatim razvila oko gospodarenja otpadom i rezultata odvajanja otpada na području Pakraca i Lipika. Vijećnik Zoran Krejči upozorio je kako se već godinama vodi borba za bolje rezultate, no da pokazatelji za Pakrac ne idu u željenom smjeru.
Posebno ga je zanimalo kako po napravljenim analizama Lipik ostvaruje rezultat od 57 posto, dok je kod Pakraca zabilježeno čak 105 posto od zadanog cilja tonaže otpada po godini propisane Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom te zašto su razlike toliko velike. Također je postavio pitanje mogućih penala zbog nedovoljnog odvajanja otpada te budućnosti odlaganja otpada nakon 2029. godine.
Bišćanin je odgovorio kako je teško sa sigurnošću utvrditi razlog tolikim razlikama između dvaju gradova. Mogući uzroci mogu biti veći broj višestambenih zgrada u Pakracu ili određene specifičnosti industrijske strukture.
Naglasio je pritom kako su svi podaci precizni i provjerljivi jer se točno zna koje vozilo prikuplja otpad na kojem području, a svaki kamion prolazi vaganje pri ulasku i izlasku s odlagališta.
Govoreći o budućnosti odlagališta, pojasnio je kako važeći zakonski propisi predviđaju zatvaranje postojećeg pakračkog odlagališta nakon otvaranja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje, bez obzira na preostale kapacitete. Prema procjenama, postojeće odlagalište ima mjesta za još približno tri godine rada. Međutim, upravo zbog neizvjesnosti oko rokova završetka centra Šagulje, Komunalac je zajedno s gradovima i nadležnim službama počeo tražiti alternativna rješenja.
„Ne vjerujem da će Šagulje biti otvorene u roku od te tri godine, a ako popunimo postojeće kapacitete prije toga, sav ćemo otpad morati voziti u Požegu, što bi opet značajno povećalo troškove“, upozorio je Bišćanin.
Kao moguća rješenja naveo je dvije opcije. Prva podrazumijeva otvaranje nove odlagališne plohe uz potporu Fonda za zaštitu okoliša, no takav bi projekt zahtijevao velika ulaganja s time da postoji mogućnost da će Fond zahtijevati preuzimanje dijela otpada iz drugih dijelova Hrvatske.
Druga opcija, koju smatra realnijom i financijski prihvatljivijom, jest spajanje postojeće sanirane i nesanirane plohe odlagališta. Time bi se uz relativno mala ulaganja osigurao dodatni kapacitet za još šest do sedam godina rada te izbjegli troškovi prijevoza otpada u Požegu.
Na kraju rasprave vijećnik Krejči je izrazio podršku nastojanjima Komunalca da pronađe dugoročno i financijski održivo rješenje. „Mislim da ste na tragu rješenja koje može sačuvati novčanike građana. Nemojte odustati“, poručio je.
UKOPI NAKON 15 SATI MOGUĆI, ALI UZ VIŠU CIJENU?
Jedna od najdužih i najživljih rasprava na sjednici Gradskog vijeća vodila se oko odluke o davanju prethodne suglasnosti na opće uvjete isporuke komunalne usluge ukopa pokojnika, koja proizlazi iz nedavno donesenog Zakona o grobljima. Novi propisi obvezali su gradove da u određenim rokovima usklade svoje odluke, a među novostima našlo se i definiranje vremena za obavljanje ukopa. Pojašnjeno je kako su se do sada ukopi obavljali od 14 sati zimi, odnosno 15 sati ljeti, a van radnog vremena tijekom radnih dana bi se obavljali do 17 sati zimi i do 18 sati ljeti, ali uz veće troškove.
„Vodili smo se prvenstveno time da cijena ukopa ostane što niža za građane. To je moguće samo ako se ukopi odvijaju unutar standardnog radnog vremena Komunalca. Kada uzmete u obzir broj zaposlenih u sektoru grobljanskih usluga, broj ljudi koje je potrebno angažirati za svaki ukop i činjenicu da isti radnici tijekom dana obavljaju više različitih poslova, organizacija postaje vrlo složena“, rekao je Bišćanin. Naglasio je kako prijedlog ne znači da ukopa nakon 15 sati neće biti, nego da će biti skuplji.
„Naravno da će biti moguće organizirati ukop i nakon tog vremena, ali ne po istoj cijeni. Smatrali smo da je poštenije da dodatni trošak snosi onaj tko traži uslugu izvan redovnog radnog vremena, nego da svim građanima povećavamo cijenu ukopa“, dodao je.
Takvo obrazloženje otvorilo je raspravu među vijećnicima. Vijećnica Tamara Vujanić upitala je postoji li mogućnost drugačije organizacije rada u firmi, primjerice kroz međusmjene, klizno radno vrijeme ili prebacivanje dijela poslova održavanja groblja u poslijepodnevne sate.
Bišćanin je odgovorio kako su sve te mogućnosti već razmatrane, ali da ih postojeći broj zaposlenika teško može podnijeti.
„U sektoru održavanja groblja i ukopa trenutno radi 12 ljudi. Za jedan ukop potrebno je angažirati pet radnika. Kad pet ljudi ode na groblje, nama ostaje svega sedam radnika za održavanje čak 77 groblja. U stvarnosti je broj još manji zbog godišnjih odmora i drugih obveza“, pojasnio je. Dodao je i kako radnici često kreću na posao već u pet sati ujutro kako bi izbjegli visoke temperature tijekom ljetnih mjeseci.
„Isto vrijedi za iskope grobnih mjesta. Bojim se da bi dodatna opterećenja dovela do kadrovskog urušavanja sustava. Dio zaposlenika uz ovaj posao obrađuje poljoprivredna gospodarstva, a rad u međusmjenama značio bi im praktički cijeli dan na poslu za minimalac uz određene dodatke. Teško je očekivati da će ljudi na to jednostavno pristati“, rekao je direktor.
Vujanić je odgovorila kako razumije problematiku zaposlenika, ali smatra da se mora pronaći rješenje i za građane.
„Slažem se da nitko ne bi trebao raditi ovako zahtjevan posao za minimalac. Međutim, nije ovdje riječ samo o vremenskim uvjetima. Velik broj ljudi radi do 16 ili 17 sati ili smjenski, jednostavno ne može prisustvovati posljednjem ispraćaju ako se ukopi održavaju isključivo tijekom prijepodneva“, istaknula je.
Bišćanin je ponovno naglasio kako je najveći problem nepredvidivost samih ukopa. „Analizirali smo podatke iz prethodnih godina i govorimo o približno 200 ukopa tijekom 220 radnih dana. Ne možete planirati raspored kada se može dogoditi da pet dana nema nijednog ukopa, a onda u dva dana imate četiri sahrane. Sve to treba organizirat i ti ljudi nikad ne bi znali kada rade, a kada ne, a i nemamo ni dovoljan broj ljudi da bi ih smjenski rotirali“, rekao je.
U raspravu se uključio i vijećnik Vlado Eck, koji smatra da bi se kroz bolju organizaciju ipak moglo omogućiti održavanje ukopa u kasnijim terminima i bez povećanja cijena.
„U Pakracu mnogo ljudi radi do 16, 18 pa čak i 22 sata. Mislim da argument kako zaposlenici imaju poljoprivredu ne bi smio biti presudan. U većim gradovima ljudi rade u različitim smjenama i nitko ih ne pita na poslovima imaju li dodatne djelatnosti. Ne moraju isti radnici stalno raditi ukope, mogu se rotirati i uz dobru organizaciju ne mora dolaziti do prekovremenih sati“, rekao je Eck.
Rasprava se potom usmjerila na financijski aspekt prijedloga. Vijećnicu Vujanić zanimalo je hoće li povećana cijena ukopa nakon 15 sati značiti i veće plaće radnicima.
„Da, radnicima bi bili plaćeni prekovremeni sati“, kratko je odgovorio Bišćanin.
Na pitanje vijećnika Karla Reka kolika bi bila nova cijena ukopa izvan redovnog vremena, direktor je pojasnio da bi se na postojeći cjenik obračunavao dodatak od 50 posto.
Predsjednik Gradskog vijeća Miroslav Ivančić pokušao je približiti dva suprotstavljena stajališta. „Moramo donijeti odluku koja je najbolja za građane, ali razumijem i problem Komunalca. S jedne strane imamo nekoliko zaposlenika koji moraju odraditi posao, a s druge strane više tisuća građana kojima ta usluga treba biti dostupna. Moramo pronaći rješenje koje će biti u interesu građana. Bilo bi korisno da imamo uvid u tablicu cjenika te usporedbu s cijenama privatnih pružatelja usluga, budući da cijene ne bi smjele biti više od njihovih.“, rekao je.
Bišćanin je pritom upozorio da su financijske mogućnosti sektora grobljanskih usluga već sada vrlo ograničene.
„Cijelo poslovanje organizirano je tako da cijene ostanu što niže. Prema našim projekcijama, samo na troškovima rada bit ćemo oko 10 tisuća eura godišnje ispod fakturiranih iznosa. U to nisu uključeni drugi troškovi. Svaki dan pokušavam pronaći način kako nešto organizirati jeftinije, a da sustav ne potone“, rekao je.
Posebno je naglasio da je teško uspoređivati želje građana s realnim mogućnostima poduzeća.
„Sa 7 ljudi održavamo 77 groblja. Ovisimo o vremenskim uvjetima i ne možemo planirati klizno radno vrijeme uz postojeće cijene. Ne kažem da obiteljima pokojnika nije teško i uvijek nastojimo izaći u susret s maksimalnom pažnjom, ali organizirati sve to uz ovakve cijene i postojeći broj zaposlenih iznimno je zahtjevno“, poručio je.

- Rimokatoličko groblje Pakrac, jedno od sedamdeset i sedam groblja na području Pakraca i Lipika koje održava Komunalac d.o.o. Pakrac
Vijećnik Zoran Krejči upozorio je na sukob između ove političke odluke i poslovne realnosti. „S jedne strane imamo gradonačelnika i ostale koji podržavaju amandman da se produži vrijeme ukopa bez povećanja cijena na temelju novih zakona, a s druge strane imamo direktora koji otvoreno govori da to financijski nije održivo. Što će se dogoditi ako Gradsko vijeće donese odluku, a Komunalac procijeni da ju ne može provesti bez ozbiljnih posljedica za poslovanje?“ upitao je.
Predsjednik vijeća Ivančić mu je odgovorio kako konačnu odluku ipak moraju donijeti osnivači društva te da će Komunalac postupiti prema odluci Gradskog vijeća.
Dodatna pitanja odnosila su se i na mogućnost angažiranja vanjskih suradnika, no pojašnjeno je da takva opcija nije dopuštena zakonskim okvirom. Pred sam kraj rasprave Bišćanin je još jednom upozorio na posljedice eventualnog proširenja redovnog vremena ukopa bez korekcije cijena.
„Sve je moguće organizirati, pitanje je samo po kojoj cijeni. Moguće je organizirati ukop i u 18 ili 22 sata, ali tada netko mora platiti dodatne troškove. Smatrao sam da je poštenije da taj dodatni trošak snosi onaj tko želi takvu uslugu nakon radnog vremena, a ne svi građani kroz više cijene. Ako ostane ista cijena, a uvede se produženo vrijeme, bojim se da će doći do urušavanja sustava“, zaključio je direktor.
Nakon rasprave i upita kako je to pitanje riješeno na sjednici Gradskog vijeća Grada Lipika, direktor je pojasnio kako je Vijeće prošlog tjedna raspravljalo o istim odlukama te da su one prihvaćene, ali da zaključne odluke još nisu donesene. Gradsko vijeće potom je svejedno prihvatilo amandman i to sa sedam glasova „za“ i četiri „protiv“ nakon čega su zaključili da će se tu još morati održati niz sastanaka.
OPORBA I IZVJEŠTAJ PRORAČUNA
U nastavku sjednice jednoglasnu podršku dobilo je izvješće o radu lokalne razvojne agencije „PAKRA“. Vijećnici su pohvalili njihov temeljiti rad te naglasili kako je riječ o instituciji koja kvalitetno prepoznaje potrebe korisnika i aktivno pomaže u pripremi projekata.
Usvojene su i njene izmjene Statuta kojima se proširuju djelatnosti na području priuštivog stanovanja. Objašnjeno je kako se na taj način želi izbjeći osnivanje nove agencije i dodatni troškovi za lokalnu samoupravu.
„Prema informacijama koje imam, osoba koja je uvelike zaslužna za razvoj lokalne razvojne agencije je saborska zastupnica Anamaria Blažević, koja kontinuirano zastupa interese našeg područja“, dodao je Ivančić.
Tijekom rasprave o godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna Grada Pakraca za 2025. godinu vijećnik Zoran Krejči je upozorio na određene nelogičnosti i tehničke pogreške u tabličnim prikazima prihoda i rashoda. Pročelnica za financije priznala je kako je tijekom izrade dokumentacije došlo do propusta u pojedinim godinama prilikom povlačenja obrazaca.
„Smatramo da se ponovno ponavljaju greške na koje smo već upozoravali i zbog toga Klub vijećnika SDP-a neće podržati ovo izvješće“, poručio je Krejči.
Zaključio je i kako ove kritike nisu upućene iz političkih razloga. „Ovo govorimo u dobroj vjeri. Radi se o službenim dokumentima i na njih treba posebno paziti jer odgovornost na kraju snosi gradonačelnik“, rekao je.
Na kraju sjednice jednoglasno su usvojena izvješća vatrogasnog zapovjednika Ilije Turkovića ml., predsjednice Savjeta mladih Lorene Grlice te nekoliko odluka vezanih uz imovinsko-pravna pitanja i rad neprofitnih organizacija. Polugodišnje izvješće o radu gradonačelnika također je prihvaćeno uz pohvale i manje napomene koji su na kraju ipak rezultirali s četiri suzdržana glasa oporbenih vijećnika.



