Na području Požeško-slavonske županije od mišje groznice je ove godine  oboljelo 22 osobe od čega tri s područja Pakraca i Lipika što je veći broj nego inače pa se može govoriti o epidemiji, ali razloga za paniku nema, rekao je dr. med. Ante Vitalia, spec. epidemiolog voditelj Službe za epidemiologiju zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije. Jedna od oboljelih osoba je u svibnju  umrla, ostali su nakon bolničkog liječenja na zaraznom odjelu požeške bolnice pušteni na kućnu njegu.

Stručno se mišja groznica naziva Hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom (HVBS).

Ove godine je prisutnija nego inače, objašnjava dr. Vitalija, zbog lanjskog dobrog uroda žira i bukvice, te izuzetno toplog ožujka što je sve pogodovalo razmnožavanju glodavaca. . Kućni miš nije izvor zaraze nego šumska voluharica, žutogrli šumski miš, prugasti poljski miš i obični šumski miš.  Virus se u ovim glodavcima razmnožava, ali kod njih ne uzrokuje nikakve simptome bolesti.

Rizične skupine koje su najizloženije su upravo ljudi koji borave u prirodi – šumski radnici, lovci, planinari, zemljoradnici, izletnici... Ne smije se zanemariti ni mogućnost infekcije u zatvorenim prostorima u kojima borave glodavci (podrumi, tavani, garaže, šupe, štale) gdje može biti visoka koncentracija virusa u prašini.

Virusi se prenose udisanjem aerosola (zraka) inficiranog izlučevinama glodavaca (mokraća, izmet, slina). Prijenos s čovjeka na čovjeka nije dokazan, kao niti na životinje koje potencijalno dolaze u kontakt s miševima (mačke, psi).

Simptomi mišje groznice se obično razvijaju unutar jednog do dva tjedna nakon izloženosti infektivnom materijalu, no inkubacija može nerijetko potrajati i do 45 dana. Početni simptomi se javljaju naglo i uključuju vrućicu (katkada više od 40 stupnjeva C), jaku glavobolju, bolove u leđima i trbuhu, groznicu, mučninu, povraćanje, proljev, zamućenje vida i potrebno je što prije javiti se liječniku. Za potpuni oporavak potrebno je nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci,kaže ovaj epidemiolog.

Mjere za suzbijanje i sprečavanje infekcije je izbjegavanje kontakta s glodavcima i njihovim izlučevinama što podrazumijeva  da se kuća i okućnica održava urednim i čistim, provođenje  deratizacije.

„Nakon rada na kući, okućnici i boravka u prirodi perite ruke sapunom i toplom vodom Ne dirajte lice prljavim rukama. U prirodi koristite vlažne maramice na bazi alkohola.  Ne uništavajte prirodne neprijatelje glodavaca – zmije i ptice.  Također prozračite vikendice, garaže, podrume prije ulaska i čišćenja, ne mesti prostorije na suho, nego smočiti moguće zaraženo područje sredstvom za dezinfekciju koje sadrži klor ili alkohol. Koristite masku i gumene rukavice. Izbjegavajte ležanje na zemlji, preporučuje dr. Vitalija.