Polako se privodi kraju građevinska sezona, a ipak se najavljuju novi radovi u Pakracu – kako na izgradnji vodoopskrbnog sustava obriješkog kraja, tako i nove katastarske izmjere. Pored toga pred nama je vjerojatno ovojesenjska izmjena zakonske regulative iz domena komunalnog gospodarstva. O svemu tome, ali i drugim aktivnostima razgovarali smo s Marijom Čar, voditeljicom Odjeka za graditeljstvo i stambeno komunalnu djelatnost Grada Pakraca. 

Ušli smo u drugu polovinu rujna i time se približili kraju ovogodišnje građevinske sezone. Dojam je da je ona, kada govorimo o izvođenju građevinskih radova u Pakracu ove godine bila ipak bogatija nego prethodnih. Imali smo veliko gradilište na odlagalištu otpada Crkvište, nekoliko radilišta na prometnicama na pakračkom Jugu, u tijeku su radovi na sanaciji štete nastale na poljskim putovima još 2014. godine. Imali smo na arheološka istraživanja i nešto radova na dječjim igralištima. Dijelite li i vi taj dojam?

Mi u ovom uredu na to ne gledamo tako. Godinama pripremamo projekte, radi njihovog financiranja i raznih administrativnih prepreka oni se nerijetko razvuku na više godina pa niti ne stignemo zbrajati i razgraničavati učinjeno unutar iste kalendarske godine jer nam ona najčešće nije neki granični čimbenik. Puno se radi na pripremama projekata po raznim mjerama, sada nam je aktualna mjera 7.4.1. Često u startu niti ne znamo precizno uvjete i onda kada natječaj bude objavljen ne rijetko se dokumentacija mora usklađivati.

Ostanimo još malo na izvođenje radove. Da li smo ovim radovima završili ciklus investiranja u prometnice na jugu grada?

Teško je to reći. Projekt je star kao ideja šest ili sedam godina s procijenjenom vrijednošću od 3,3 milijuna kuna. Realizacija je započelo prije četiri godine i malo po malo smo ove godine došlo do tog iznosa i ostvarenog plana koji je u međuvremenu i korigiran jer je sve skupa rješavano dio po dio uz izmijenjene konačne cijene izvođača u odnosu na planirane pa se u skladu s tim mijenjao i ukupan gabarit odrađenog  posla.  To je za Ulicu hrvatske policije. Bolničku ulicu radimo i još duže. Ove godine smo dovršili njen južni dio, ali nam je ostao u odnosu na glavni projekt nogostup na zapadnoj strani u njenom središnjem dijelu. Dinamiku radova, često i njenu vrstu uglavnom diktiraju izvori financijskih sredstava i njena namjena u odnosu na natječaj na kojim smo ih ostvarili. Zato je i takva  dinamika.

U tom dijelu je još ostao onaj odvojak prema sadašnjem nogometnom igralištu, odnosno budućem sportskom centru. Ima li tu konkretnih planova?

Za taj cijeli prostor treba napraviti detaljan plan urbanističkog prostora i prekinuti s tom praksom kaotičnog građenja. Tek nakon toga ćemo znati kako koristiti taj prostor, odnosno gdje položiti kvalitetnu prometnicu. Do tada ćemo održavati postojeću prometnicu na sadašnjoj razini. Naravno najjednostavnije je sada postaviti pitanje a zašto se ne nepravi taj detaljan plan. Zato što nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Pojedini privatni vlasnici parcela na tom prostoru se ponašaju kao da svi skupa živimo u Zagrebu i tako cijene pojedine parcele. Jednako tako da bi smo napravili kvalitetan plan potrebno je i kvalitetno iskazati potrebe. Za to nam je trebala Sportska zajednica Grada Pakraca koju smo dobili ne tako davno i od nje, uz rješavanje imovinskih odnosa, očekujemo da nam kvalitetno iskaže svoje potrebe na tom prostoru. Naravno i dalje će ostati probleme vlasničkih odnosa koji se mogu rješavati samo u mogućnosti gradskog proračuna, ali i interesa vlasnika. .

Kada govorimo o radovima u ovoj godini u središtu grada svakako treba spomenuti arheološka istraživanja koja su nam zašla u prostor na kojem smo imali konkretne planove modernizacija budućeg središnjeg gradskog trga. Znače li oni sada da na tom prostoru nema nikakve izgradnje dok arheolozi i konzervatori ne donesu konačni sud o vrijednostima nađenih arheoloških lokaliteta?

Prednost arheološkim istraživanjima

Ne, sam prostor modernizacije središta grada je zamišljen prije par godina parcijalno, površina po površina, cjelina po cjelina. Ove godine smo ishodovali tri građevinske dozvole: od Trga Franje Tuđmana do županijske ceste na Trgu bana Jelačića i to smo kandidirali za izvođenje na mjeru 7.1.4. Isto tako smo ishodovali građevinsku dozvolu za parkiralište i za parcelu gdje je predviđen spomenik hrvatskim braniteljima. U odnosu na taj plan, arheološka istraživanja su zašla u jedan njegov dio, parkirališni prostor između zgrade „općine“ i policije i na tom prostoru ćemo morati čekati konačno rješenje konzervatora. Ali su nam za modernizaciju ostali drugi prostri i osiguramo li novce u ta dva dijela možemo početi raditi dok ćemo za parkiralište morati čekati konačno mišljenje konzervatora.  Naravno postoji mogućnost da kopajući na ovom drugom prostoru naiđemo na nova arheološka nalazišta što bi značilo prekid radova i čekanje novog mišljenja konzervatora.

Iz tog, nazovimo ga kulturnog dijela jer ga financiramo dijelom iz sredstava natječaja Ministarstva kulture odradili smo arheološka istraživanja i rekonstrukciju spomenika „Palom borcu“. Ostalo nam je neodrađen nastavak sanacije Spahijskog podruma. Hoće li se tamo još što raditi ove godine?

To je neupitno jer je previše truda uloženo da bi dobili taj novac iz Ministarstva kulture, a da ga ne bi utrošili. Od tri segmenta ova dva spomenuta u vašem pitanju smo odradili. Ostalo je još u ovoj godini po tom natječaju potrošiti 200.000 kuna u sanaciju Spahijskog podruma i ona je u pripremi. Bit će postavljen ostatak stolarija u prizemlju i dio na katu kako bi smo taj objekt u potpunosti zatvorili i riješili problem njegovog nelegalnog korištenja i okupljanja za što će biti utrošeno oko 80.000 kuna, a ostatak novaca ćemo potrošiti za postavljanje dijela snjegobrana, odnosno zaštitu ulične strane pročelja kako bi onemogućili otpadanje dijelova  fasade na nogostup, čime će nestati i potreba za onom zaštitnom ogradom kako bi smo nogostup vratili građanima i omogućili, nastavak započete sanacija nogostupa u tom dijelu grda.  Tako zatvoren objekt bit će prilagođen za određeno korištenje. Izgledat će uz male prilagodbe solidno. Rok je 30. studeni.

Prije točno mjesec dana je napokon započela sanacija većih šteta nastalih na poljskim putovima prilikom poplava 2014. godine u vrijednosti od oko 2,4 milijuna kuna. Kako ti radovi napreduju i hoće li biti sve odrađeno do kraja građevinske sezone?

Ovdje je investitor Hrvatske ceste i to je njihov projekt. Mislim da ne bi bilo korektno da o tome govorim jer oni su radili troškovnike i ugovarali izvođače i nadzor. Mi imamo određene uvjete i želje, postoje dnevne koordinacije jer je ipak od nanošenja tih šteta prošlo tri godine i mi nismo za to vrijeme mogli sjediti skršenih ruku već smo dio neophodnih radova radi prohodnosti tih putova odradili sami. No ipak to nije naše radilišta i ja se nadam da će izvođači uspjeti odraditi planirane poslove dok to dozvole metereološke prilike.

Već kada smo kod putova, dolazi nam vrijeme jesenskih berbi i oranja. Da li su putovi do svih poljoprivrednih površina prohodni?

Naravno da su dostupni za poljoprivrednu mehanizaciju i uvijek su i bili. Oni su konstantno održavani najmanje na toj razini,  a druga je stvar s čim bi sve ljudi htjeli doći na svoju njivu. U tom dijelu nam je jako značajna suradnja s mjesnim odborima koji su ti koji bi u komunikaciji s nama trebale iskazati potrebe, a mi iz sredstava koja su nam dodijeljena proračunom utvrđujemo prioritete. Bez te kvalitetne komunikacije s mjesnim odborima teško je doći i do prioriteta jer je dužina tih putova ogromna.

Jedno od obilježja radova ove godine je uklanjanje ruševina. Proljetos je inženjerija HV uklonila 40-tak tih ruševina. U međuvremenu je komunalni redar pripremio još oko 40 rješenja, a u pripremi su i nova. Ima li šanse da se HV uskoro vrati u Pakrac s namjerom nastavka te akcije?

Nastavak uklanjanja ruševina

Već u ovom trenutku imamo i više od 40 rješenje o uklanjanju. Mi smo tehnička služba i naš zadatak je taj dio odraditi papirnato što komunalni redar radi konstantno. Za komunikaciju s vojskom je zadužena gradonačelnica i to pitanje treba njoj uputiti. Plan je ići od centra prema van. Centar smo uglavnom riješili. Pripremili smo rješenja i za ruševine u drugim naseljima i ne dođe li vojska mi uvijek imamo u proračunu neka sredstva predviđena za tu namjenu pa će se pomalo ta akacija nastaviti i u vlastitoj režiji.

U ponedjeljak smo imali simboličan početak nove katastarske izmjere Pakraca i Prekopakre. Idući ponedjeljka će struka na javnoj tribini objasniti značaj te aktivnosti za Grad i građane. Što ona znači za vaš odjel?

Znači će nam brži kvalitetniji i jeftini rad. Imat ćemo uređeni prostor i to će nam omogućiti njegovo kvalitetnije raspolaganje. Sada je stanje takvo da su jedni podaci u gruntovnici, jedni u katastru, a posve treće je stanje na terenu. Da smo to imali ranije riješeno puno brže bi napredovao projekt aglomeracije, energetska obnova stambenih zgrada, a sigurno i još neki drugi.

Pri kraju nam je rok provođenja javnih radova koji ove godine osim što su kasnili s početkom u odnosu na naš plan su i trajali kraće nego što smo to predviđali. Hoće li se to odraziti na urednost grada?

Naš plan je uglavnom odrađen. Ne do kraja upravo radi tih kraćih rokova, ali i da su oni bili duži ponovo se ne bi moglo sve napraviti jer su potrebe ogromne. Ono što je dobro je to što nam je vlastiti komunalni pogon svake godine strojno opremljeniji pa nam to omogućuje brže izvođenja radova. zahvaljujući tome puno se putnih jaraka iskopalo, puno se bankina uredilo i što je jako važno s puno manje novaca.

Zalazimo u jesen, uskoro će i zima je li sve riješeno sa zimskom službom?

Ona starta tek 15. studenog. Naša obveza je do tada nabaviti sol. Tendencija je da upravo kroz nabavku strojeva što više tih komunalnih poslova odradi vlastiti komunalni pogon jer se to pokazuje najjeftinije. Konkretno kod zimske službe ugovorenoj tvrtki ili osobi se moraju plaćati pasivni sati dežurstva i kad snijega nema, što nije slučaj s vlastitim komunalnim pogonom jer u toj fazi njegovi uposlenici odrađuju druge poslove. Ono što procijenimo da nećemo stići obaviti sami, ugovorit ćemo s vanjskim izvršiteljima.

Od 1. studenog stupa na snagu novi zakon o zbrinjavanju komunalnog otpada. Jesmo li mi spremni da uskladimo tu aktivnost s novim zakonskim odredbama?

Odluka o prikupljanju komunalnog otpada je usklađena sa zakonom. Promjene ove Uredbe koja stupa na snagu 1. studenog se  odnose na onaj dio paušalnog dijela naplate. Mi već sada odvoz kućnog otpada naplaćujemo prema predanom volumenu.

Tijekom godine u medijima i javnosti je puno rasprave proizvela najava uvođenja Zakona o porezu na nekretnine koji je u međuvremenu povučen. Znači li to da će komunalnu naknadu u 2018. građani plaćati isti kao i do sada?

Porez ili naknada svejedno

Situacija je takva da imamo Zakon o porezu na nekretnine i Zakon o komunalnom gospodarstvu koji su povezani. Zakon o porezu na nekretnine je povučen, a Zakon o komunalnom gospodarstvu ne poznaje pojam komunalne naknade tako da je sada nama na terenu stvorena zbrka. Nadam se da će zakonodavac do kraja godine nam dati konkretna uputstva kako ćemo prikupiti naš prihod.  Nevezano kakvo će rješenje konačno biti mi s terena prikupljamo podatke koje ćemo koristiti za pisanje rješenja bez obzira kako se to zvalo. I u tome će nam jednog dana biti pomoć ova katastarska izmjera koju smo maloprije spominjali.

Imaju li u tom poslu građani kakvih administrativnih obveza?

Ne, mi srećom nismo kao neke druge jedinice lokalne samouprave žurili s tim poslom i pravili sebi i građanima nepotrebne poslove i obveze. Obveza je naša jer mi smo jedini stručni za utvrditi relevantne podatke.

U gradskoj upravi je sada vrijeme izrade proračuna za iduću godinu. Ima li vaš Odsjek u tom pogledu kakvih želja i  ambicija?

Novac usporava projekte

Mi radimo koliko dobijemo kroz proračun i o tome ovisimo. Imamo puno projekata, no koliko će ići u izvedbu ovisi o izvoru novaca. Naš prvi posao je da u pogledu infrastrukture utvrdimo potrebe i izvidimo koliko to košta, a sama realizacija toga ovisi koliko će nam politika osigurati novaca bilo kroz gradski proračun bilo kroz sredstva središnje države ili kroz razne domaće i međunarodne natječaje. Zato većina projekata tako dugo traje. Možda je tome dobar primjer odlagalište komunalnog otpada Crkvište, što je projekt  koji je za ovaj odsjek  počeo još 2005. godine i sada smo pred njegovim završetkom, do sada je gotovo 90 posto. Taj projekt je imao predračunsku vrijednost veću od 30 milijuna kuna što je otprilike vrijednost sredstava koje se za potrebe komunalne infrastrukture u proračunu izdvaja 11 godina i naravno da je tada to izgledalo nedostižno. No evo ga, pred završetkom, odnosno završetak više ne ovisi niti o gradskom upravi, niti o Komunalcu, niti o izvođaču nego o nekim vanjskim elementima koji nisu svoje radove odradili. Tako to ide u našem poslu kada su u pitanju veliki projekti kao Crkvište, kao aglomeracija, kao katastarska izmjera. Ne ovisimo o sebi i zato je to puno pasla koji građani ne vide. Nama je najljepši posao nešto asfaltirati ili izgraditi neku zgradu.  To odmah svi vide. Mi ćemo i dalje pripremiti papirnati dio, Grad će se javljati na natječaje, ali brzina realizacije ne ovisi o nama.

Za kraj što bih još rekli?

Mi smo ovaj razgovor počeli s pitanjem da je zaključena građevinska sezona. Za nas to nije točno jer je ove godine još pred nama puno posla. Još imamo izgraditi nogostup u Ulici Radničkih sindikati – Pilanski put u vrijednosti 226.000 kuna što je novac koji smo dobili nekidan. Očekujemo još radove u Leptirovom brdu, u Prekopakri u Ulici Stjepana Radića 90 metara novog nogostupa. Projekti se pripremaju i tom dijelu ne treba biti neambiciozan nego strpljiv i uporan.