svjedoci rata naslovna 

piše: Mario Tušek

Ovo je priča o jednoj „zagubljenoj“ izložbi iz vremena Domovinskog rata koja je nakon više od 30 godina ponovo ugledala svjetlo dana. Sve je zapravo počelo jednim telefonskim pozivom 2023. godine kada nas je nazvala gospođa Zlata Novak iz Čakovca, nakon što je na televiziji vidjela reportažu o našem Muzeju vojne i ratne povijesti. Nakon uvodnog predstavljanja, gospođa Zlata nam je rekla da posjeduje izložbu ratnih fotografija koja je ostala kod nje doma od 1992. godine i da bi ju rado poklonila našem muzeju na daljnje čuvanje i izlaganje.

Baš nekako u to vrijeme, pripadnici Udruge veterana 34. inženjerijske bojne Čakovec bili su kod nas u muzeju gdje je dogovorena suradnja oko nekih zajedničkih projekata te smo zamolili gospodina Dragutina Remenara, predsjednika udruge da ode pogledati zbirku kod gospođe Zlate te da zbirku preveze do Pakraca pri sljedećem dolasku. Vidjevši zbirku i njezinu veliku vrijednost, odlučeno je da se zbirka prvo u vidu izložbe pokaže Čakovečkoj publici a nakon toga doveze u Pakrac.

1

U Muzeju Međimurja Čakovec, izložba je otvorena 25. travnja prošle godine uz nazočnost župana Matije Posavca, čakovečke gradonačelnice Ljerke Cividini i ravnateljice MMČ-a Maše Hrustek Sobočan. Izložbu je organizirala Udruga veterana 34. inženjerijske bojne Čakovec, uz pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja u povodu 29. obljetnice vojno redarstvene operacije „Bljesak“. Tom prigodom, predsjednik Udruge ratnih veterana 34. inženjerijske bojne Dragutin Remenar, istaknuo je veliki značaj izloženih ratnih fotografija kao svjedoka povijesti.

2

A o kakvoj se zbirci fotografija zapravo radi? Tijekom Domovinskog rata, uz pomoć INE, napravljena je izložba od preko 200 fotografija kojoj je za cilj bio senzibiliziranje europske i svjetske javnosti za događaje u Hrvatskoj te prikupljanje razne pomoći. Većinom se radi o fotografijama koje su snimili fotoreporteri Vjesnika od kojih se najviše pojavljuju Romeo Ibrišević, Jadran Mimica i Zlatko Kalle. Izložbene fotografije su iz Hrvatske, najprije u Švicarsku, a kasnije i u Njemačku dopremili djelatnici INE iz Zagreba, uz pomoć našeg Ministarstva kulture da bi daljnju organizaciju izložbi po gradovima preuzeli članovi i aktivisti Hrvatskog svjetskog kongresa u osnivanju i hrvatski domoljubi kao i Hrvati organizirani preko katoličkih misija.

10

9

Nakon što je rat u Hrvatskoj završio, fotografijama s izložbi u inozemstvu se pomalo izgubio trag, a ponovo su pronađene nakon niza sretnih okolnosti. Za zagubljenim fotografijama nakon rata tragao je humanitarac i rodoljub Alfreed Kniwald koji već dugo živi u Njemačkoj, inače iz Zagreba čiji je djed Kamilo Kniwald bio svojedobno kotarski liječnik u Prelogu nakon Prvog svjetskog rata. Nakon godina traganja putem mreža, saznao je da se one nalaze negdje u Međimurju te je poslao svoju dokumentaciju o izgubljenoj izložbi za kojom je tragao svojem poznaniku Vladimiru Možeku u Prelog. Kako nitko nije znao ništa, Možek je uz savjet župnika Antona Hoblaja predao dokumentaciju 2019. godine u Muzej „Croata insulanus“ u Prelogu, te upoznao novinara „Međimurskih novina“ Josipa Šimunka s izgubljenom izložbom.

4

Zagubljene fotografije su na kraju pronađene u Čakovcu, a čuvala ih je obitelj Novak iz Čakovca. Dragutin Novak i supruga Zlata dugi su niz godina živjeli u Bonnu u Njemačkoj, ali bili i svojevrsno tajništvo i aktivisti Hrvatskog svjetskog kongresa, pa su i ratne fotografije ostale u njihovoj arhivi nakon niza izložbi, te na kraju završile u Čakovcu, gdje je obitelj Novak izgradila novu kuću nakon Domovinskog rata te se u nju preselila. Nakon što je Dragutin Novak, rodoljub i sakupljač povijesnih karata Hrvatske preminuo, njegova supruga Zlata Novak, donirala je vrijednu zbirku povijesnih karata Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu.

3

O kakvom se velikom domoljubu radi, svjedoči i činjenica da je gosp. Novak 1988. godine na aukcijama kupio sablju bana Josipa Jelačića te ju poklonio Hrvatskom povijesnom muzeju. Na pitanje profesoru Novaku kako se osjećao kada je prvi put uzeo sablju bana Jelačića u ruke, odgovorio je: „Sretan i zadovoljan, usprkos svim teškoćama i naporima, sablja bana Jelačića došla je onamo kamo pripada, u Povijesni muzej Hrvatske, postala je vlasništvo grada Zagreba i hrvatskog naroda. To je satisfakcija, kao da ste dobili prvi pokal jedne utrke.“

5

Ali vratimo se mi na našu temu; supruga Zlata znala je i za dva stara poveća sanduka u njihovu podrumu, u kojima su bile fotografije, te prepoznala o čemu je riječ. Originalne fotografije pronađene su u veoma dobrom stanju te gospođa Zlata Novak potom odlučuje predati fotografije u neki od hrvatskih muzeja i kontaktira Muzej vojne i ratne povijesti u Pakracu. Nakon održane izložbe u Čakovcu, fotografije su dopremljene u naš muzej gdje su predstavljene u listopadu prošle godine, povodom Dana otvorenih vrata muzeja. Već smo naglasili da je originalna izložba sadržavala preko 200 uramljenih fotografija, ali je danas kod nas sačuvano 66 fotografija od kojih su dvije velike, 70 x 100 cm i 64 fotografije formata 50 x 70 cm od kojih dvadesetak fotografija stalno krase zid našeg muzeja kako bi i dalje prenosile istinu o Domovinskom ratu.

7

8

11

Foto: Muzej vojne i ratne povijesti