Pakračanima je ove godine sjajno došla mogućnost posjetiti Crikvenicu / Selce / Novi Vinodolski busom koji kreće i vraća se isti dan, za cijenu od uistinu prihvatljivih 25 eura. Jedan je to od načina za doskočiti visokim troškovima ljetovanja i barem, što se kaže, „vidjeti more“, a bez posezanja za obiteljskim draguljima.
Naravno, postoje i alternative odlasku na more. Bazeni su jedna od njih. Postoji još jedna alternativa koja, po skromnom mišljenju vašeg autora, nije dovoljno razvikana, a nudi sve ono što nudi dalmatinska obala i lokalni bazeni, pa i više od toga. Zove se – Orahovica.
Tri dana i tri noći
Ugodno smještena pod istočnim obroncima Papuka, Orahovica se nalazi svega 20 km sjeverno od Kutjeva. Iako je mnogima poznata kao rodno mjesto našeg drugog predsjednika Stipe Mesića, putnicima namjernicima ima za ponuditi puno više od tog zanimljivog podatka.
Na orahovačko jezero zaputili smo se u četvrtak, s namjerom da ostanemo do nedjelje. Kažu, svakog gosta tri dana dosta, ali isto vrijedi i u obrnutom smjeru, gost se nakon tri dana već pomalo zaželi kuće. U auto smo utrpali šator, prijenosni hladnjak s hranom, nešto rezervne robe i ostalih potrepština. Dolaskom na jezero, krenuli smo tražiti pogodno mjesto za kampiranje.
Na službenim stranicama Grada Orahovice (https://www.orahovica.hr/izletiste-jezero), Izletište Jezero opisali su na sljedeći način:
Tražite li mir, tišinu, boravak u prirodi daleko od svakodnevne vreve, u miru zelenila – tada je Izletište Jezero pravo mjesto za Vas. Brojni putokazi postavljeni u gradu dovest će vas tamo, ali ako i priupitate usput kojeg domaćeg, ljubazno će vas uputiti do Izletišta Orah.
Izletište Jezero nalazi se u još uvijek nedirnutoj i sačuvanoj prirodi jedinog geoparka u Hrvatskoj, Parka prirode Papuk, udaljeno oko 1500 metara zračne linije od centra Orahovice.
Dječje igralište nudi neograničenu zabavu za najmlađe, a za roditelje se nudi šetnja stoljetnom listopadnom šumom. Sportski tereni, sadržaji za djecu, vrhunska gastro ponuda i ugodna atmosfera čine Izletište Orah idealnim mjestom za obiteljski odmor i rekreaciju. U sklopu izletišta nalaze se mnogi atraktivni sadržaji:
- biciklističke staze
- planinarske staze
- trekking
- odbojka na pijesku
- dječje igralište
- površine namijenjene za roštilj i kampiranje
- poučna staza
Ukoliko dolazite osobnim automobilom, dnevnu parkirnu kartu na izletištu platit ćete 3 eura radnim danom, dok je subotom i nedjeljom cijena i dalje podnošljivih 4,5 eura. To je ujedno i jedina „ulaznica“ koju je potrebno platiti, budući da je jezero otvoreno za sve posjetitelje, tijekom dana, a kako ćemo ubrzo doznati, isto vrijedi i tijekom noći.
Utaborili se na privatnom posjedu
Po dolasku i plaćanju dnevne parkirne karte, sljedeći korak bio je pronalazak pogodnog mjesta za kampiranje. Budući da smo se htjeli malo udaljiti od najfrekventnijih mjesta, krenuli smo u potragu za pogodnim ravnijim komadom zemlje nešto dalje od jezera. Naime, orahovačko jezero okružuju pošumljene padine na kojima se tu i tamo zna pronaći neka zaravan. Nakon kraće potrage, pronašli smo svoju savršenu lokaciju, složili šator i prinijeli stvari iz auta.
Noćenje u prirodi zanimljivo je iskustvo, a nama ga je dodatno interesantnim učinila jedna vjeverica na čiji smo posjed očigledno upali. Danju bi se znala prešetavati po granama stabala iznad nas, a noću bi se ohrabrila, pa se spuštala dolje. Tako bi nas svako jutro dočekalo novo iznenađenje – japanka ili čarapa odvučena nekoliko metara dalje ili pak ukraden koji komad hrane koji nije bio dobro zaštićen. S obzirom da smo joj upali u dom, dobro smo i prošli.
Drugi dan prišao nam je jedan zaposlenik i obavijestio nas da se nalazimo na privatnom posjedu. Kako smo tražili plac malo dalje od jezera, tako smo pretjerali i ušli u prostor nečije privatne parcele. Objasnili smo mu da ćemo biti samo do nedjelje i da ćemo svakako iza sebe sve počistiti, na što je on nama rekao da je to posjed od jednog Nijemca za čije je održavanje on zadužen te nam naposljetku dao zeleno svjetlo za daljnji boravak. Srećica!
Tijekom prvog noćenja otkrili smo da nismo usamljeni. Rijetki kamperi bili su smješteni na drugoj obali, a glazba koju su puštali cijele noći dodatno je obogatila iskustvo boravka i spavanja. U petak ujutro odlučili smo krenuti pješice do Orahovice. Bio je to put od preko tri kilometra u jednom smjeru, a osim šlapa koje nakon nekog vremena kreću nabijati žuljeve, nije pomoglo ni sunce koje je taj dan odlučilo zapeći u pravoj ljetnoj snazi. Vratili smo se pomalo iscrpljeni, ali taman na vrijeme za ručak i okrjepu.
Omanovac koji to ipak nije
Nakon kraćeg odmora, krenuli smo istražiti još jednu orahovačku turističku atrakciju – Ružica grad. Na Wikipediji (https://hr.wikipedia.org/wiki/Ružica_grad) ova je lokacija opisana na sljedeći način:
Ružica grad ili Velika utvrda Orahovica je najveći sačuvani utvrđeni grad u Slavoniji i jedan od najvećih u Hrvatskoj. Ruševine ove utvrde svjedoče o razvijenoj kulturi u regiji od srednjeg vijeka do početka 21 stoljeća.
Ružica grad je istodobno bio i utvrda, grad (u nazivlju na njemačkom: Burg), dvorac (Schloss) i tvrđava (Festung). Stoljećima ju se je nadograđivalo. Nije čisto Grad, jer ne postoje cjelokupni sustavi koji bi ga činili gradom. Nije dvor zbog toga što je izrazito obrambene namjene. Imala je više tornjeva, kula i bastiona te obrambenu crkvu (u njemačkom nazivlju Wehrkirche). Djelimice je oplemenjena umjetničkim elementima stare arhitekture.
Ružica grad se nalazi na sjeveroistočnom obronku Papuka (418 m) iznad sela Duzluka, nekoliko kilometara od grada Orahovice. Dvorac je bio strateški vrlo važan jer je imao veliki dio dravskog toka pod kontrolom. U neposrednoj blizini je cesta Kutjevo – Orahovica, koja povezuje dolinu Drave s Požeškom kotlinom.
Ime Ružica grad nije u potpunosti istraženo. Neki povjesničari ga povezuju s imenom sela Duzluk (tur. duzem – cvijeće, divlja ruža). Ruža je tada služila kao djevojački nakit. Drugi ga spajaju s mađarskim imenom srednjovjekovnog grada Orahovice („Raholcza“), u čijem je posjedu dvorac bio u srednjem vijeku.
Uspon do utvrde nije pretjerano dug, ali je prilično strm. Dobrim dijelom prolazi kroz šumu koja učinkovito štiti od napadnog ljetnog sunca, dok je sam prilaz utvrdi ogoljen, a ona, iako urušena i nagrizena stoljećima propadanja, svakako impozantna. Popevši se na proplanak s kojega pogled puca na Orahovicu, ali i dalje, sve do Mađarske, teško je bilo ne povući paralelu s našim Omanovcem. Ipak, Omanovac je Omanovac, uređen je i živi, dok je ova utvrda napuštena i prepuštena zubu vremena. Svejedno, pružila nam je zanimljive trenutke i brojne motive za fotografiranje.
Nakon spuštanja s Ružica grada, vrijeme je došlo da se napokon okupamo u orahovačkom jezeru. Vratimo se još jednom na službene stranice Grada Orahovice koje će nam reći nešto više o ovom popularnom kupalištu.
Na Izletištu Jezero nalazi se orahovačko jezero, jedinstveni turistički proizvod koji svojom atraktivnošću i raznolikom ponudom privlači velik broj posjetitelja. Ovo umjetno jezero dugo je 208 metara, a širina mu varira od 48,8 do 85,2 metra, površine 1,7 ha i 65 000 kubika pitke vode. Na sjevernoj strani dubina mu doseže čak 9 metara, a dužina obale iznosi 570 metara i u potpunosti je uređena. Jezero je izgrađeno davne 1961. godine gradnjom umjetnog nasipa, a opskrbljuje se pitkom vodom iz vlastitog izvora. Tijekom sezone orahovačko jezero posjeti više od 250 000 kupača. Kompleks ima više od 2 000 parkirnih mjesta, a posebna mjesta osigurana su za autobuse.
Voda u jezeru ugodne je temperature. Kupača ima, ali ne previše, a ono što mi se osobno najviše sviđa jest hlad koji nakon kupanja pružaju stabla koja jezero okružuju. Nakon dana ispunjenog aktivnostima, hodanjem, usponima i spuštanjima te na kraju plivanjem, nije bilo teško zaspati, unatoč nepopustljivoj glazbi koja se preko jezera razlijevala do duboko u noć.
Modro-plavi dragulj čija ljepota ostavlja bez daha
Subota je donijela još jedan izlet, ovaj put na jezero Hercegovac. Pogledajmo što o njemu pišu na https://cro-east.eu/jezero-hercegovac:
Vjerojatno je dosta vas čulo za jezero Orahovicu i možda se okušalo u osvježenju na tom jezeru, uživajući u prirodi. Međutim, malo tko zna da se na samo 2 kilometra od njega nalazi još jedan skriveni dragulj prirode pod imenom jezero Hercegovac.
Jezero je smješteno unutar Parka prirode Papuk u Virovitičko-podravskoj županiji. Plan za sanaciju prostora obuhvaća stvaranje turističke zone u kamenolomu Hercegovac gdje se sada nalazi jezero dubine 20 metara.
Najposebnija karakteristika ovog jezera je njegova boja – modro plava nijansa koja ostavlja bez daha. Okoliš jezera pruža idealno mjesto za uživanje i opuštanje, daleko od gradske vreve.
Jezero postaje dio najvećeg gradskog i županijskog projekta pod nazivom “Jezero-Hercegovac-Ružica grad“. Projekt uključuje niz infrastrukturnih i turističkih poboljšanja koja će dodatno unaprijediti okolicu jezera. Ovaj ambiciozni projekt ima za cilj privući turiste, obogatiti lokalnu zajednicu i očuvati prirodne ljepote ovog kraja.
Plan uključuje izgradnju sanitarnih čvorova, bungalova, sportskih terena i centralne građevine za Školu u prirodi koja će omogućiti edukativne programe za djecu i odrasle. Bungalovi će pružiti smještaj u prirodnom okruženju, omogućujući duži boravak i potpuno iskustvo ovog prekrasnog mjesta. Sportski tereni će dodatno obogatiti ponudu aktivnog odmora, privlačeći sportske entuzijaste svih generacija.
Izgradnja centralne građevine za Školu u prirodi značit će mnogo za edukaciju djece i odraslih, nudeći programe koji povezuju teorijsko znanje s praktičnim iskustvima u prirodi. To će biti idealno mjesto za školske izlete, radionice i seminare.
Modro oko Orahovice, odnosno jezero Hercegovac, idealno je mjesto za sve ljubitelje prirode i mirnog odmora. Sa svojim predivnim plavim nijansama i očaravajućim okolišem, ovo jezero nudi poseban doživljaj i bijeg u prirodnu idilu. Ako već niste, svakako posjetite ovaj skriveni dragulj i uživajte u njegovoj ljepoti i mogućnostima kojima nudi ova još, rekli bismo, (ne)otkrivena destinacija.
Dolazak do ovog jezera zahtijevao je još jedan uspon, doduše nešto manje zahtjevan od onoga prema Ružica gradu. Kroz razgovor s prisutnima u nedavno otvorenom ugostiteljskom objektu na obali jezera, saznali smo kako se ustvari radi o kamenolomu koji je bio u aktivnoj eksploataciji sve do 2016. godine. Tad su strojevi pogodili vodenu žilu i prostor kamenoloma krenuo je plaviti. Tako je nastalo ovo nesvakidašnje jezero, mlađe od 10 godina.
Nakon ovog neočekivanog razvoja situacije, vlasnicima kamenoloma predstavljene su dvije moguće opcije: sanirati lokaciju, zatrpati je zemljom i pošumiti ili napraviti neki prihvatljiv poslovni plan oko novonastalog jezera. Srećom, došli su na sjajnu ideju i odlučili na tom mjestu napraviti turističku atrakciju. Po principu, kad ti život da limune, napravi limunadu.
Jezero je uistinu predivno, voda je djevičanski bistra, a u njoj se mogu vidjeti primjerci vrlo velikih šarana koji slobodno i bez straha plivaju, promatračima naočigled. Naime, plivanje, kao i ribarenje na jezeru je zabranjeno. Još jedna atrakcija koju jezero Hercegovac nudi osim predivnih vizura te kontrasta između kamenih stijena i vode jezera jest dvodijelni zip-line.
Osmišljen je tako da se njime spušta u dva navrata – preko jezera se prvo ide strmijom (pa samim time i bržom) dionicom, na kraju koje će vas dočekati međutočka. Ondje silazite sa zip-linea i prebacujete se na drugi, sporiji, kojim se vraćate na istu stranu jezera na kojoj je i uzvisina s koje ste krenuli.
To adrenalinsko zadovoljstvo stajat će vas 20 eura i jedna je od prvih komercijalnih aktivnosti ove turističke priče u nastajanju. Svakako nas veseli ponovni dolazak u godinama koje su pred nama tijekom kojih ćemo pratiti kako će izgledati budućnost jezera Hercegovac, tog predivnog bistrog dragulja i doma brojnih ponosnih šarana.
Poljubio sam zemlju po kojoj hodam
Nakon posjeta drugom jezeru, vratili smo se u svoj kamp, a noge su sad već bile prilično teške. Ručali smo, nakon čega sam predložio posjet košarkaškom igralištu. Igralište je izvrsno, novijeg je datuma proizvodnje, ima anti-stresnu podlogu i četiri koša s neoštećenim mrežicama, što je za užitak ubacivanja lopte kroz obruč od nemjerljive važnosti.
Krenuli smo s ubacivanjem kad su nam prišla dva tinejdžera i upitali nas hoćemo li dva-na-dva. Pokušao sam im objasniti da smo izmoreni od prethodna dva dana i da smo se došli opustiti, ali bili su uporni. Popustili smo pod nagovaranjem, a u meni je odmah proradio onaj vražićak koji ne voli gubiti. Upustio sam se u srčani okršaj s mladcima i dobro je to izgledalo. Osjetio sam da ih imamo.
Jednog od njih uspio sam izvrtjeti negdje oko linije za tricu i otvorio mi se slobodan put prema košu. Krenuo sam voditi loptu na jednostavno polaganje, međutim odjednom sam osjetio kako mi noge propadaju i svakim sljedećim korakom tonem sve niže. Bio mi je to nov osjećaj i mislio sam da ću se uspjeti izvući, međutim nakon 2-3 koraka, skljokao sam se na teren koliko sam dug i širok. Nakon dva dana tumaranja, uspinjanja i silaženja, noge su me napokon izdale. Jedan od njih pomogao mi je ustati, a loptu smo im ostavili da se zabavljaju dok smo mi sjeli na obližnju klupu da malo dođem sebi. Je li u pitanju dvodnevno iscrpljivanje na to nenaviklog organizma, jesu li godine koje si ne želim priznati ili pomalo i jedno i drugo… uglavnom, odlučio sam da je to za mene kraj aktivnog dijela odmora.
Prolom oblaka i prijelom Vojka V
Ipak, nije to bio kraj dana. Naime, te subote u Orahovici je u sklopu petog po redu, sad već pomalo tradicionalnog Craft beer festivala u organizaciji udruge mladih P.A.U.K. nastupao Vojko V. Ovaj put smo sjeli u auto i krenuli prema gradu, što se pokazalo odličnom odlukom. Osim iscrpljenih noga, te su večeri Orahovicu poharala dva proloma oblaka u razmaku od svega dvadesetak minuta. Tek što smo došli na lokaciju i našli se s prijateljem iz Orahovice, krenula je kiša zbog koje smo se sklonili pod veliki šator, a ubrzo se nebo prolomilo. Potom se nakratko smirilo, pa se ponovo prolomilo.
Krov šatora je od silne količine vode koja ga je pogodila krenuo dobivati „bubrege“, koji su prijetili provaljivanjem i zalijevanjem okupljenih, ali su brzom intervencijom ipak održani pod kontrolom. U pitanje je došao i sam nastup glavne zvijezde večeri, ali vrijeme se ipak nekako smirilo i koncert je održan, doduše uz sat vremena zakašnjenja.
Nakon koncerta, vratili smo se u kamp koji je, začudo, preživio i nemale količine vjetra i prolome oblaka. Šator jest malo promočio, ali to je bila jedina šteta. U nedjelju nakon jutarnje kave, krenuli smo se pakirati. Tek što smo pospremili stvari u auto, vrijeme je opet okrenulo na oblačenje i kišu.
Možemo reći da smo pogodili kad treba doći, ali i kad bi valjalo otići. Tri dana i tri noći u Orahovici s jedne strane su djelovali iscrpljujuće za tijelo, a s druge okrepljujuće za dušu. Boravak u prirodi, hodočašćenje do Ružica grada i jezera Hercegovac, prolom oblaka i Vojko V.
Sve to za šaku eura.