Najnovija analiza Poliklinike Sursum Corda, temeljena na podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, otkriva izrazito duboku podjelu Hrvatske kada je riječ o srčanim bolestima. Statistika pokazuje da je rizik od smrtnog ishoda zbog bolesti srca gotovo dvostruko veći u kontinentalnim županijama nego u onima na Jadranu.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilježi se oko 400 preminulih na 100 tisuća stanovnika, dok u Virovitičko-podravskoj taj broj doseže alarmantnih 740, a Ličko-senjska sa 709. Odmah iza nje, kao treća na listi najpogođenijih, nalazi se Požeško-slavonska županija, što dodatno potvrđuje da je kontinent najugroženiji dio zemlje. Drugim riječima, život u unutrašnjosti sa sobom nosi gotovo dvostruko veći rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti nego život uz more.
Podaci HZJZ-a potvrđuju da kontinentalni dio zemlje prednjači u smrtnosti od bolesti srca, dok statistike Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje otkrivaju da se baš u tim županijama najduže čeka na kardiološke preglede i dijagnostičke pretrage. Produženo čekanje dodatno povećava vjerojatnost fatalnog ishoda.
Bolesti srca i krvnih žila i dalje su najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj. Samo u 2023. godini odnijele su 19.937 života — čak 6.200 više nego sve zloćudne bolesti zajedno. Najčešći uzroci su ishemijska i hipertenzivna bolest srca. Iako se neko vrijeme bilježio pad smrtnosti, posljednjih godina taj trend je zastao.
Muškarci i dalje umiru znatno češće od žena, a stopa smrtnosti kod muškaraca je oko 60% viša. Ipak, razlika se postupno smanjuje, ponajviše zato što raste broj hospitalizacija žena srednje životne dobi, što dodatno potvrđuje da srčani udar odavno više nije isključivo “muški problem”.
Posebnu zabrinutost izaziva porast akutnih srčanih događaja među osobama od 45 do 64 godine. Mnogi tek nakon infarkta otkriju da imaju povišen tlak, šećer ili kolesterol, čime zdravstveni sustav gubi dvostruko: radno sposobne građane i mogućnost pravovremene prevencije.
Stručnjaci upozoravaju da bi svi stariji od 40 godina, posebno oni s obiteljskom poviješću srčanih bolesti, povišenim tlakom, kolesterolom ili slučajevima iznenadnih smrti u obitelji, trebali redovito odlaziti na preventivne kardiološke preglede.
Pritom treba imati na umu da razvoj bolesti značajno potiču pušenje, prekomjerna tjelesna težina te povišene vrijednosti šećera i krvnog tlaka — stoga su redovite kontrole potrebne i osobama koje se osjećaju potpuno zdravo.
Foto: Krešimir Ćorlukić