Članovi Povjerenstva za prevenciju sastali su se 23. veljače u Gradskoj vijećnici kako bi raspravili o stanju sigurnosti na području Grada Pakraca. Načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić tom je prigodom predstavio izvješće i statistiku o provedenim aktivnostima u proteklom razdoblju tijekom 2025. godine, kao i plan provedbe aktivnosti za 2026. godinu.

Na sastanku, koji je obuhvatio analizu postojećih sigurnosnih izazova te budućih problematika na području Pakraca i Lipika, uz načelnika Hrastića sudjelovao je i gradonačelnik Grada Pakraca Tomislav Novinc. Broj i odaziv članova Povjerenstva bio je veći nego ranijih godina, a sastanku je prisustvovalo ukupno dvanaest sudionika.

Sudjelovali su Marijan Malogorski, pročelnik za graditeljstvo i komunalne djelatnosti, Josip Bišćanin, direktor Komunalca, Darko Havranek, ravnatelj pakračkog Centra za socijalnu skrb, Martina Golub, ravnateljica Osnovne glazbene škole Pakrac, Janja Grčević, direktorica Turističke zajednice Grada Pakraca, Mirjana Jugović, upraviteljica Obiteljskog centra Područne službe Požeško-slavonske županije, Đurđica Stokić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i glavna sestra bolnice Pakrac, kao i pakrački gradski vijećnici Violeta Vonić, Robert Matijašević, Nikola Ivanović, Anka Szabo i Zoran Krejči.

Na razini Grada osnovano je Povjerenstvo za prevenciju kriminaliteta u lokalnoj zajednici, čiji je osnovni cilj jačanje preventivnog djelovanja, dok represivne mjere dolaze tek kao krajnja opcija. Na ovakvim sastancima, osim iznošenja statističkih podataka, raspravlja se u širinu i dubinu o sigurnosnim problemima na području grada, prikupljaju se upiti i stavovi građana te se razmatra gdje se građani osjećaju nesigurno i koje bi se mjere mogle poduzeti radi poboljšanja općeg stanja sigurnosti.

Iako je gradonačelnik Tomislav Novinc napomenuo kako mu je ovo prvi sastanak Povjerenstva za prevenciju, složio se s Robertom Hrastićem da se ovakvi sastanci ne bi trebali održavati isključivo jednom godišnje.

„Želio bih da imamo dvosmjernu komunikaciju, da pitate, komentirate i kritizirate. Nisam ni ja najbajniji i najsjajniji, niti smo mi najbolja policija na svijetu, no trudimo se i dajemo sve od sebe. Gledamo rješavati probleme kojih je bilo i kojih će biti. Tu smo kako bismo održali stanje sigurnosti u granicama normale, bez izvanrednih događaja“, uvodno je rekao Hrastić.

Kaznena djela na području Pakraca

Tijekom prošle godine na području Pakraca zabilježeno je ukupno 77 kaznenih djela. Riječ je o protupravnim ponašanjima koja su složenija i teža od prekršaja. Prekršaji predstavljaju blaže oblike ugrožavanja javnog reda i sigurnosti.

Od ukupnog broja kaznenih djela, njih 27 počinjeno je od strane nepoznatih počinitelja. Uglavnom se radi o krađama, teškim krađama i provalama u stambene objekte, trgovine, ugostiteljske objekte te obiteljske kuće. I dalje je izražen problem kuća izvan užeg centra grada koje se ne koriste ili se u njima rijetko boravi, što ih čini češćom metom provala.

Za 18 kaznenih djela počinitelji još uvijek nisu otkriveni, iako se rad na njihovom rasvjetljavanju nastavlja i u idućem razdoblju.

Trenutno je aktivno i četiri do pet potraga za počiniteljima kaznenih djela iz drugih krajeva Hrvatske. Riječ je o osobama koje se zadržavaju kratko, počine provalu ili krađu te nastavljaju dalje, zbog čega ih je teško locirati. Kao konkretan primjer iz naše regije, Hrastić je naveo prošlogodišnju krađu novčanika iz ureda Grada Pakraca. Policija je u tom slučaju identificirala dvojicu počinitelja, državljana Bosne i Hercegovine, koji su povezani s ukupno 17 do 18 krađa novčanika na potezu od Pakraca prema Karlovcu i Petrinji. Počinitelji su otkriveni zahvaljujući sustavu gradskog videonadzora, a ubrzo je utvrđeno i da je riječ o starim, policiji dobro poznatim osobama. Unatoč brzoj identifikaciji pakračke policije počinitelje nije bilo moguće procesuirati jer su u međuvremenu pobjegli natrag u BiH, čime je postupanje hrvatskih institucija u tom slučaju bilo onemogućeno.

Upravo zbog toga Hrastić je naglasio važnost preventivnih mjera, poput dodatne zaštite ulaza u stambene objekte te nadzora prometno frekventnih prometnica na kojima se bilježi dolazak vozila s drugih područja.

Načelnik je istaknuo kako je Požeško-slavonska županija prva u Hrvatskoj po postotku razriješenih kaznenih djela, što smatra izuzetno dobrim rezultatom, osobito u usporedbi s većim sredinama koje raspolažu znatno većim brojem policijskih službenika.

Osim krađa, poseban naglasak stavljen je na prijevare, koje su sve učestalije, posebice putem interneta. Riječ je o kaznenim djelima u kojima građani često uplaćuju cijele životne ušteđevine, a povrat novca u pravilu je vrlo teško ostvariv. Tijekom prošle godine zabilježeni su slučajevi prijevara putem aplikacija poput Vibera i WhatsAppa, gdje su građani zaprimali poruke s ponudama za prijenos novca uz određenu proviziju, kao i lažne poruke navodne rodbine koja traži hitnu uplatu na određeni račun. Jedan takav slučaj zabilježen je i na području Pakraca prije svega nekoliko tjedana.

U strukturi kaznenih djela evidentirane su i dvije prometne nesreće s teškim tjelesnim ozljedama, devet kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminaliteta te 18 kaznenih djela iz područja maloljetničkog kriminaliteta.

Prekršaji – blaži oblici protupravnih ponašanja

Na području Pakraca zabilježeno je dvanaest prekršaja narušavanja javnog reda i mira, što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo sedamnaest. Najčešće se radilo o tučnjavama, svađama i galami, u prosjeku jednoj prijavi mjesečno.

Posebno su istaknuta tri kaznena djela i tri prekršaja iz Zakona o nasilju u obitelji. Hrastić je pojasnio kako učestalo ponavljanje prekršaja može prerasti u kazneno djelo, o čemu se tada podnosi kaznena prijava državnom odvjetništvu.

„Možda se u godini dana dogodi i nekoliko stotina slučajeva nasilja u obitelji, no policiji se prijavi tek manji dio, a procesuira još manji. Bez obzira na to radi li se o verbalnom, fizičkom, emocionalnom ili financijskom nasilju, sve to spada pod nasilje u obitelji“, rekao je Hrastić, dodavši kako žrtve često nakon nekog vremena odustanu od daljnjeg postupka.

Zabilježeno je i šest prekršaja iz Zakona o oružju, odnosno slučajeva nedozvoljenog posjedovanja oružja. I dalje traje nacionalna akcija „Manje oružja – manje tragedija“, a građani na području Pakraca i Lipika još uvijek pronalaze oružje i eksplozivna sredstva zaostala iz Domovinskog rata. Tijekom prošle godine policija je zaprimila 36 dojava o takvim pronalascima, što u prosjeku iznosi tri dojave mjesečno. Unatoč proteku više od trideset godina od završetka rata i službenoj potvrdi razminiranosti, riječ je i dalje o iznimno opasnim sredstvima.

Promet

Tijekom 2025. godine na području Pakraca dogodilo se 38 prometnih nesreća, što je manje u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 44. Od ukupnog broja nesreća, 13 ih je bilo s ozlijeđenim osobama, dok je u 25 slučajeva zabilježena isključivo materijalna šteta, što u prosjeku iznosi otprilike jednu prometnu nesreću tjedno.

Uz prometne nesreće, česti su i naleti vozila na divljač, osobito na relacijama prema Požegi, Španovici, Ožegovcima, Bučju, Kukunjevcu te od Omanovca prema Badljevini. Hrastić je apelirao na vozače da u jutarnjim i večernjim satima prilagode brzinu kretanja.

Po pitanju težih stradavanja, početkom prošle godine zabilježen je smrtni slučaj na semaforu na Krndiji, kada je starija muška osoba stradala ispod teretnog vozila. Taj događaj nije klasificiran kao prometna nesreća sa smrtnom posljedicom, budući da je vještačenjem utvrđeno kako nije došlo do prometne nesreće krivnjom vozača, već uslijed niza nesretnih okolnosti i nepoštivanja prometnih propisa od strane pješaka.

Poseban oprez u prometu – motocikli i električni romobili

S dolaskom ljepšeg vremena započinje sezona motocikala, mopeda i električnih romobila, zbog čega je policija, po nalogu Ministarstva, započela s pojačanim preventivnim aktivnostima s ciljem sprječavanja stradavanja u prometu. Naime, u Hrvatskoj je tijekom prošle godine, u razdoblju od proljeća do jeseni, smrtno stradalo ukupno 66 vozača motocikala i mopeda.

„Mi kao policija tijekom moto-sezone redovito održavamo sastanke s bikerima. Riječ je o preventivi kroz druženje, kako bi se vozače dodatno upozorilo na oprez prilikom izlaska na cestu“, istaknuo je Hrastić. Dodao je kako policija zaprimaju velik broj dojava građana zbog prebrze vožnje, a takvo ponašanje u prometu ugrožava ne samo same vozače, bez obzira na njihovo iskustvo, već i ostale sudionike u prometu.

Posebni nadzor prošle je godine bio usmjeren na električne romobile, koji su sve popularniji, osobito među djecom i mladima. Prema važećim propisima, romobili se smiju kretati biciklističkom stazom, a ako ona ne postoji - nogostupom. Zabranjeno im je kretanje kolnikom, vozači su dužni nositi zaštitnu kacigu i reflektirajući prsluk, a romobile smiju voziti osobe starije od 14 godina.

„Sve to izgleda u redu dok ne dođe do pada. Tada nastaju ozbiljni problemi jer romobil ima visoko težište, često se ne nosi kaciga, kotači su mali i ako prednji kotač zapne, vozač pada glavom direktno na beton“, upozorio je Hrastić.

Na području Pakraca već su zabilježeni takvi slučajevi. Na gradskoj šetnici jedna je djevojka zadobila ozljede prilikom pada s romobila, dok je u Prekopakri dječak u večernjim satima romobilom udario u bočnu stranu automobila koji se uključivao na prometnicu.

Zakon električne romobile definira kao osobna prijevozna sredstva koja mogu razviti brzinu do 25 kilometara na sat i snagu oko šest kilovata. U navedenom slučaju dječak je upravljao romobilom četiri puta jače snage od dozvoljene, zbog čega mu je romobil oduzet, iako, srećom, nije zadobio teške tjelesne ozljede.

„Najviše upozoravamo upravo na vožnju romobilima jer pad s romobila gotovo uvijek dovodi do teških posljedica, koje nekoga mogu učiniti invalidom za cijeli život“, naglasio je Hrastić.

Prometni znakovi i regulacija prometa

Građani su se u više navrata žalili na gust promet ispred sportske dvorane, zbog čega je dogovoreno da se promet na tom području pokuša preurediti u jednosmjerni. Prema prvim procjenama, gužve su se smanjile, što ukazuje da je mjera imala smisla.

„Ako postoje dodatni prijedlozi, to su stvari koje se tijekom godine mogu realizirati“, poručeno je sa sastanka. U planu je i postavljanje uspornika prometa ispred NK Hajduka, a kontinuirano se radi na postavljanju novih prometnih znakova te pregledom ispravnosti i zamjeni starih.

Grad je, također, inicirao postavljanje stupića na izlazu ulice Prolaz baruna Trenka na Bolničku ulicu, gdje su vozila bila parkirana do samog križanja, čime se smanjivala preglednost i povećavala opasnost od sudara.

Pojačan je i nadzor autobusa za prijevoz školske djece, budući da su autoprijevoznici ranije znali slati vozila upitne tehničke ispravnosti, iako je to primarno u nadležnosti prometnog inspektorata.

Strani radnici na području Pakraca i Lipika

U ožujku prošle godine izmijenjen je Zakon o strancima, što je u javnosti izazvalo brojne rasprave. Cilj izmjena bio je uvesti red u zapošljavanje stranih radnika te osigurati njihovu pravnu i radnu zaštitu, budući da su ranije često bili bez osnovnih prava.

Policiji je naloženo da detaljno nadzire svaku prijavu boravka stranaca radi rada, a rezultati su vidljivi u broju utvrđenih prekršaja. Dok je 2024. godine zabilježeno 25 prekršaja iz Zakona o strancima, u 2025. godini taj se broj popeo na čak 262.

Naglašeno je kako poslodavci moraju ispunjavati sve zakonske uvjete za zapošljavanje stranih radnika, uz nadzor inspektorata i policije. Radnik mora biti uredno prijavljen, započeti s radom u roku od osam dana od izdavanja dozvole te mu moraju biti uplaćivani doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

„Možemo reći da su neki poslodavci po tom pitanju znali ići iz krajnosti u krajnost“, istaknuo je Hrastić.

Trenutačno je na području Pakraca i Lipika prijavljeno 133 strana radnika s dozvolom za privremeni boravak i rad, iako to ne znači da svi rade isključivo na ovom području, jer ih poslodavci mogu privremeno uputiti i na druge lokacije.

Stanovništvo i demografski pokazatelji

Podaci o prijavama i odjavama prebivališta ne predstavljaju u potpunosti realno stanje stanovništva, budući da se dio građana ne prijavljuje ili ne odjavljuje prilikom odlaska u inozemstvo. Tijekom 2025. godine zabilježene su 413 odjave prebivališta, koje uključuju razloge poput smrti, preseljenja unutar Hrvatske, odlaska u inozemstvo te odjave po službenoj dužnosti. Riječ je o osobama koje se često i dalje vode na adresama na kojima ne žive već desetljećima, primjerice od 1991. godine, iako su nekretnine u međuvremenu prodane.

Službeno je prijavljeno 163 privremena odlaska u inozemstvo radi rada s područja Pakraca i Lipika, dok je na ovom području evidentirano 776 prijava boravišta. Također, zabilježena je 331 prijava prebivališta zbog rođenja, doseljenja iz drugih dijelova Hrvatske, inozemstva ili promjene adrese, što pokazuje da je broj prijava veći od broja odjava.

Sigurnost u gradu

Za sam kraj sastanka gradonačelnik Tomislav Novinc osvrnuo se na osobni osjećaj sigurnosti u gradu.

„Imam troje djece i često sam među sugrađanima u gradu te mogu reći da se u Pakracu zaista osjećam sigurno“, rekao je Novinc, postavivši pritom pitanje koristi li se i dalje MUP-ova aplikacija putem koje građani mogu anonimno prijaviti prekršaje i sumnjiva ponašanja te koliko su takve prijave opravdane.

Načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić odgovorio je kako je aplikacija „Sigurnost i povjerenje“ i dalje aktivna, ali da policija zaprimaju vrlo raznolike prijave.

„Te prijave prvo idu prema Zagrebu, zatim Požegi i na kraju dolaze do Pakraca. Takvih obavijesti imamo gotovo svakodnevno, barem jednu dnevno. Dio prijava je opravdan, dok dio nije, što je i razumljivo jer su prijave anonimne“, pojasnio je Hrastić.

Pročelnik za graditeljstvo i komunalne djelatnosti Marijan Malogorski postavio je pitanje vezano uz pojedine gradske ulice na kojima se kontinuirano bilježi problem prebrze vožnje, a kojemu se, kako je naveo, teško staje na kraj. U tom je kontekstu otvorio i temu povećanja broja kamera za nadzor brzine na području Pakraca i Lipika.

„Smatram da je kamera na području gradova Pakraca i Lipika premalo, no isto tako ne može se sav trošak prebaciti na jedinice lokalne samouprave, kako to često potiče Ministarstvo. Cijene kućišta i kamera kreću se oko 80 tisuća eura. Ne možemo kupovati kamere, a ne graditi nogostupe građanima“, naglasio je Malogorski, navodeći kao primjer Okučane, gdje su na relativno maloj dionici postavljene tri kamere.

Hrastić je pojasnio kako postoje dva izvora financiranja takvih sustava, jedinice lokalne samouprave, kojima su ti troškovi često previsoki, te sredstva iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa. Iz tog se programa svake godine dio sredstava izdvaja za preventivne i prometne aktivnosti s ciljem povećanja sigurnosti na cestama, uključujući i kamere koje su, kako je naglasio, iznimno skupe.

„Situacija je slična u cijeloj Hrvatskoj. Velik je broj kućišta u kojima kamera nema ili se povremeno premještaju. Prošle godine su za našu županiju odobrene tri kamere koje su postavljene u Požegi“, rekao je Hrastić, dodajući kako postupak postavljanja nove kamere zahtijeva izradu opsežne dokumentacije.

„Ako kao načelnik smatram da je kamera potrebna, primjerice u Gundulićevoj ulici, moram izraditi projekt u kojem bi trebao obrazložiti zašto baš ta lokacija, koliko je ondje bilo prometnih nesreća, stradalih pješaka i smrtnih stradavanja. Naravno da će neki gradovi, s težom statistikom, to dobiti prije nas, a na kraju o svemu odlučuje Ministarstvo“, istaknuo je Hrastić.

Dodao je i kako je, unatoč dugogodišnjem postojanju kamere u Filipovcu te postavljenim prometnim znakovima koji na to upozoravaju, i dalje prisutno prebrzo prometovanje.

„To se ne može u potpunosti iskorijeniti, ali zato smo tu da se protiv toga borimo“, zaključio je.

Za riječ se potom javio gradski vijećnik Zoran Krejči, koji je istaknuo kako je vidljiv napredak u radu Povjerenstva, posebno jer u njemu sudjeluju predstavnici sve tri političke opcije iz Gradskog vijeća te najavio da će se i ubuduće odazivati ovakvim sastancima.

Izrazio je i stav kako osobno nije sklon postavljanju kamera, smatrajući da će prekršaja uvijek biti bez obzira na njihov broj, dok promet na području Pakraca i Lipika, prema njegovu mišljenju, zasad funkcionira relativno dobro s obzirom na veličinu područja.

„Što se tiče prometa, stalno se podižemo na višu razinu. Međutim, mislim da će u budućnosti doći do značajnog porasta nesreća s romobilima. Sve ih je više, vozi ih gotovo svatko i pravo je čudo da takvih nesreća dosad nije bilo i više. Trebalo bi dodatno razraditi sigurnosne mjere“, rekao je Krejči.

U nastavku je postavio pitanje vezano uz tragični događaj krajem 2024. godine u školi u zagrebačkom Prečkom, zanimalo ga je imaju li škole u Pakracu adekvatnu zaštitu te surađuje li policija sa njihovim zaštitarskim službama.

Hrastić je odgovorio kako se toj temi intenzivnije pristupilo tijekom prošle godine, ponajprije zbog sličnih događaja u Mađarskoj i Austriji, a potom i u Hrvatskoj.

„Do tada sustavna sigurnost u školama nije bila razrađena. Policija je svaki mjesec obilazila ravnatelje škola, izrađivali smo planove i provodili analize sigurnosti. Na temelju toga donesen je plan koji predviđa potreban broj zaposlenika zaduženih za sigurnost u školama, a cilj je da se natječaji za ta radna mjesta raspišu tijekom ljeta“, pojasnio je.

Dodao je kako je plan već proveden te da je uveden i obvezni, prošireni tečaj za zaštitare u Požegi, koji moraju završiti u roku od šest mjeseci od zaposlenja.

„Smatram da je to jako dobra stvar jer su na samim počecima, dok sustav još nije bio uspostavljen, na ulazima u škole često dežurale čistačice“, zaključio je Hrastić.