U prostoru dvorane Julijana Spahijskog podruma i organizaciji Gradske knjižnice Pakrac i Grada Pakraca u Mjesecu hrvatske knjige, 12. listopada u večernjim satima, predstavljeno je popularno djelo „Listanje kupusa“ autora Igora Beleša, roman koji već dvije godine ne silazi s popisa najčitanijih knjiga u Hrvatskoj.

Kako ističu iz pakračke knjižnice, interes čitatelja ne jenjava ni nakon pet izdanja izdavačke kuće HENA COM, a autor neumorno obilazi knjižnice diljem zemlje. „U čemu je tajna ove priče čiji se slojevi razlistavaju kao glavica futoškog kupusa? Odgovore ćemo pokušati doznati upravo na ovom predstavljanju“, poručuju organizatori.

Roman je dobitnik prestižnih književnih priznanja, među kojima su Nagrada „Fran Galović“ i Priznanje „Krunoslav Sukić“ za promicanje mirotvorstva i ljudskih prava. Književni urednik Kruno Lokotar ističe kako je riječ o jednom od najčitanijih i najnagrađivanijih domaćih romana posljednjih godina, a u tijeku je i pretprodukcija dugometražnog filma prema ovoj priči.

Autor Igor Beleš, vukovarski autor rođen 1978., koji danas živi i radi u Rijeci, svoje je kratke priče objavljivao u časopisima Zarez i Fantom slobode te na književnim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak i dobitnik stipendije Ministarstva kulture i Grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo, član riječke skupine Ri-Lit te scenarist društvene igre Arcadia Tenebra dok je njegova priča „33“ adaptirana je u radiodramu.

Književnik i urednik, poznat i po svom prvom romanu Svitanje na zapadu, a svojim drugim romanom potvrdio je status jednog od najzanimljivijih suvremenih hrvatskih pripovjedača.

Autor je na predstavljanje svog djela, uz kratke priče i objašnjenja o svom djetinjstvu provedenom u dalekim prognaničkim krajevima, donio i improvizirani videorekorder izrađen od obične kutije cipela, kao svoj simbol vremena kada su se djeca igrala maštom, a ne ekranima. „Tako smo se igrali kad nismo imali ništa, ali smo imali sve što djeci treba - prijatelje i maštu“, objasnio je Beleš uz čitanje citata iz knjige, izazvavši razumijevanje i topli pljesak publike.

Roman Listanje kupusa, djelomično autobiografsko djelo, započinje dojmljivim citatom koji u svega nekoliko rečenica sažima njegovu bit i atmosferu:

„Proljeće je najbolje doba za sadnju kupusa, a jesen za berbu i kiseljenje. Odjavna špica mog djetinjstva počela je u proljeće, a završila na jesen – listanjem kupusa. Kupus se bere tako da mu se s postolja od lišća odreže glava. Mi smo imali više sreće.“

Radnja je smještena u Borovo naselje 1991. godine, uoči ratnih sukoba. Petorica jedanaestogodišnjaka, članova „An družine“, bezbrižno provode djetinjstvo dok ne primijete da djeca i obitelji iz njihova naselja nestaju prikazujući traumatičnu generacijsku ranu na području Borovog naselja i Vukovarskog kraja. U svijetu koji se raspada, dječje prijateljstvo postaje njihovo jedino uporište.

Kada dvojica prijatelja iz družine nestanu, preostali ih odlučuju pronaći. Njihova potraga vodi ih do Futoga, malog mjesta u Vojvodini, kamo su mnogi pobjegli od rata. U želji da ponovno budu zajedno, dječaci kreću čamcem preko Dunava, na put koji će im zauvijek promijeniti živote.

Belešev roman kroz dječju perspektivu spaja misterij, dramu i povijesnu stvarnost, pokazujući koliko rat duboko zadire u nevinost djetinjstva. Svaka uspomena, svaki događaj razlistava se poput glavice kupusa – sloj po sloj otkrivajući bol, sjećanje i snagu prijateljstva.