Pakracki list 601 1

Danas poslijepodne u prodaji će biti novi 601. broj „Pakračkog lista“ u kojem možete pročitati:

Taksi kao socijalna služba

Novinari su često rame za plakanje drugima. Znaju ljudi da im najčešće ne možemo pomoći, ali vole se pojadati u želji da se piše o problemu koji nije samo njihov pa se možda netko pozabavi time. Tako smo nedavno prisustvovali razgovoru o teškoćama naših starijih sugrađana koji nemaju automobil ili pak nisu vozači, a trebaju liječniku u vrijeme kada su njihovi bliži, ako uopće žive u blizini, na radnom mjestu ili zauzeti nekim drugim neodgodivim poslovima. Problem je naročito izražen ako je riječ o stanovnicima nekoga od okolnih naselja ili pak ako su u pitanju svakodnevne terapije u lipičkoj bolnici. Autobusni prijevoz je prisutan tek u tragovima i rješenje, umjesto stalnog moljakanja nekoga uz osjećaj duga koji većina tih starijih stanovnika ne voli, bi bio taksi. No njega nema, kao što nema na našem području niti podosta drugih registriranih djelatnosti koje učestalo trebaju kada su u pitanju sitni kvarovi ili zamjene na kućnim uređajima i instalacijama.

Naizgled je čudno da se u vrijeme slobodnog poduzetništva potpomognutog svakojakim poticajima i tržišne ekonomije nitko u Pakracu i Lipiku nije odlučio registrirati taksi službu. Posao nije naporan, ulaganja su prihvatljiva, tek automobil koji i onako postoji u većini naših obitelji. U čemu je onda problem?

Samo s površnim izračunom dolazimo do spoznaje da bi obrtnik taksista za normalno funkcioniranje i podmirivanje računa kao što je solidna plaća s porezima i doprinosima, PDV-om, troškovima goriva, koncesije, knjigovodstva, registracije servisa, parafiskalnih davanja trebao ostvariti prometa od najmanje oko 25.000 kuna mjesečno, dakle svaki radni dan prosječno oko tisuću kuna, ne uzimajući u obzir otplatu početnih ulaganja i amortizaciju automobila.  Nismo izračunali koliko je to dnevno kratkih vožnji po Pakracu, Lipiku i okolici, ali zasigurno nije malo jer osim potrebe kod potencijalne klijentele mora postojati i platežna sposobnost što ipak u populaciji naših umirovljenika kao potencijalno najčešće klijentele znatno smanjuje broj korisnika čineći ovaj posao ipak financijski upitnim. Tako i opada početni entuzijazam za pokretanje ovog obrta i taksi usluga u našem kraju iz godine u godinu ostaje nedostupna.

Time ova tržišna kategorija prelazi u socijalnu, a potrebiti umjesto za novčanik hvataju se za molbe rodbini, susjedima, prijateljima. To navodi na drugi način rješavanja ovog problema – udruge koje se bave različitim humanitarnim radom. Naše članstvo u Europskoj uniji takvim udrugama je otvorilo pristup Europskom socijalnom fondu iz kojeg se unazad godinu, dvije doista financiralo svega i svačega čime su se i naše udruge osposobile i za pisanje i za provođenje projekta, pri čemu je nerijetko nekadašnji besplatni rad u udruzi prešao u dobro plaćeni. Za vjerovati je da bi sposobni projekt menadžer bio u stanju dobro objasniti ovu potrebu za takvom socijalnom uslugom i da bi takav projekt prošao na nekom od natječaja. Možda je to put za rješavanje ovog problema naših starijih (nevozača) sugrađana, a možda i proba koja će pokazati nekom potencijalnom poduzetniku da na tom području ima kruha u takvom obrtu. Ovakva besplatna usluga bi bila ipak znatno korisnija od raznih, često istih edukativnih i rekreativnih aktivnosti koje naše udruge provode uz financiranje europskim novcem.   

TEMA BROJA ­- ŽIVOT UMIROVLJENIKA Bez pomoći djece mnogi od njih ne bi mogli živjeti

Umirovljenici danas žive ekonomski lošije nego prije deset godina! Istražujući ovu temu to su nam rekli neki od naših sugovornika, sami umirovljenici, ali i Ruža Vulinović, predsjednica Udruge umirovljenika Pakrac-Lipik. Stoga je zabrinutost umirovljenika u pogledu toga što nosi jesen vrlo velika, kaže predsjednica njihove pakračko-lipičke udruge. Naročito s potrebom uključivanja grijanja.  Piše Darko Baronica

INTERVJU - ZORAN BUĆAN, VODITELJ PROJEKTA AGLOMERACIJE PAKRAC-LIPIK Ne napuštamo gradilišta dok se sve ne završi

Ovih dana dugogodišnji projekt aglomeracije Pakraca i Lipika, vrijedan oko 200 milijuna kuna, privode si kraju. Vidljivo je to i na pakračkim ulicama gdje je  bagera i iskopa sve manje. Kako je protekao tako veliki projekt, hoće li sve biti napravljena u skladu s planiranim i s kakvim dojmovima će otići iz Pakraca pitali smo Zorana Bućana koji unazad nešto manje od godinu dana vodi projekt u ime izvođača, slovenske tvrtke Gorenjska gradbena družba iz Kranja.

REPORTAŽA: DOBRO DVORIŠTE U KURIJI Gdje ste Pakračani? Multipak nisu samo slušaonice…

Ljetna subota na tridesetak Celzijusa, izložba najnovije HI-FI tehnologije, odlično piće, još bolja klopa te cjelodnevni prigodni sadržaj lokalno brendiran kao „Dobro dvorište“, glavne su karakteristike programski najbogatijeg dana 10. Multipaka koji je od 31. svibnja od 4. lipnja održan u Pakracu. Piše Dinko Kliček

 

U ovom broju još pišemo:

 

FAKULTETSKI IZBORI PAKRAČKIH MATURANATA Od japanologije do logopedije

GRADSKO VIJEĆE PAKRAC Proračunsko poslovanje uravnoteženo

KONFERENCIJA O PREVLADAVANJU ENERGETSKE KRIZE Detaljno i stručno o solarnim elektranama

AGLOMERACIJA Rok produžen do rujna

UDRUŽENJE OBRTNIKA PAKRAC-LIPIK Marko Štor novi predsjednik

OKRUGLI STOL O NESTALIMA NA PODRUČJU ŽUPANIJE Godine istraživanja rezultirale pronalaskom posmrtnih ostataka u Kukunjevcu

KORONAVIRUS Statistički male brojke u porastu

VLADIKIN DVOR Svečani prijem i koncert Stewena Browna povodom dodjele nagrade vladiki Jovanu

PAKRAČKO LJETO „Subotnja špica“ oduševila građane

„GLAZBOM POZDRAVLJAMO LJETO“ OGŠ koncertom obilježila prvi dan ljeta

KRUNA KARIJERE PAKRAČKE ULTRAMARATONKE Sendi Štrbac u sastavu reprezentacije za EP u Veroni!

 

Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.