- PIŠE: Pakrački List
- 952
Što su pokazala arheološka istraživanja nakon druge godine iskopavanja za ostacima Starog grada Pakraca koje je ovo ljeto provedeno na površini između policijske postaje i zgrade općine, sinoć je predstavio dr. sc. Juraj Belaj, viši znanstveni suradnik Instituta za arheologiju i voditelj arheoloških istraživanja u Pakracu, u pakračkoj gradskoj vijećnici kurije Janković.
U uvodnom dijelu dr. Belaj predstavio je prve pisane dokaze kada se spominje Pakrac te pojasnio nastanak i razvoj viteških redova templara i ivanovaca jer pretpostavlja da su građevine o kojima je riječ nastale u njihovo doba.
Kako je istaknuo, nakon što su prve godine maknuli šutu iz 20. stoljeća, na dubini većoj od dva metra nađeni su ostaci zidina iz srednjeg vijeka. Iako su sve tri sonde koje su otkopane prve godine dale rezultate, ove godine arheolozi su se fokusirali na jednu sondu,onu iza općinske zgrade gdje su nađeni ostaci ivanovačke kapele iz 13. stoljeća. Još jednom je predstavio nađene predmete u prvoj godini istraživanja; jedan gotovo čitavi keramički ćup, buzdovan, lule, posudu za držanje baruta ukrašen zanimljivim simbolima iz 16. stoljeća, ulomak topa, a svi predmeti datiraju najvjerojatnije iz Osmanlijskog doba.
Dr. Belaj u svom istraživanju koristio je i jedan od prvih povijesnih opis Slavonije i Baranje putopisca Friedricha Wilhelma von Taubea iz 1777/8. godine koji pakračku ivanovačku kapelu spominje kao urušenu građevinu što potvrđuje njeno postupno propadanje tijekom godina.
Arheolozi su tijekom ljetošnjeg iskopavanja naišli na zidove sagrađene od ručno klesanog kamenja, vrlo preciznog rada, što asocira na neke druge templarske lokalitete iz istog vremena na ovom prostoru. Otkrili su i stubište koje je bilo naslonjeno uz crkvu, pretpostavlja se da je moglo voditi na nekakav kor, ali postoji mogućnost da je vodilo i na jednu od kula. Inače, takav izgled stubišta još nije nađen u Slavoniji, postoji sličan u Šopronu u Mađarskoj u ivanovačkoj crkvi iz 13. stoljeća. Jedan od najzanimljivijih detalja na koji su našli je utor za zasun gdje se uvlačila greda i zatvarao ulaz u crkvu. Dosad je otkrivena crkva u dužini od 13 metara, a da bi došli do njenog krajnjeg zida potrebno je otkopati još otprilike dva metra. Zidovi su debeli oko tri metra, oko metra i pol izvornog, ivanovačkog zida, a ostatak zidova je dodatno nadograđivan, najvjerojatnije u 15. stoljeću. Belaj je dodao kako je kapela u početku imala sakralnu funkciju, ali je prijelazom s 15. u 16. stoljeće postala utvrđenje, upravo zbog opasnosti od Turaka koji su se približavali. Nađeni su prekrasni ostaci portala i pretpostavlja se da su na tom mjestu bili postavljeni svetački kipovi.
U jugozapadnom dijelu crkve, uz samo stubište, nađeni su i ostaci ljudskih kostiju koji su bili položeni u smjeru sjever-jug što nije tipično za srednjovjekovno razdoblje nego novije doba, oko 1500. godine. No, u središtu crkve arheolozi su uočili grobnicu koja još nije istraživana, a uz sjeverni zid nađena su tri kamena pokrova, što se isto pretpostavlja da su grobnice odnosno višeslojni ukopi. Dr. Belaj je dodao kako će istraživanje grobnica tek uslijediti i dati sigurno mnoge zanimljive nalaze.
U postsakralnoj fazi crkve, u sjeverozapadnom uglu crkve, pronađena je velika nepravilna jama puna životinjskih kostiju, gdje su nađene glave ovnova, pataka i svinja, što ukazuje na ostatke gozbi u vrijeme kada je možda tamo boravila kakva straža.
„Po mom mišljenju nalazi su vrlo zanimljivi i otkrili smo jedan fascinantan i doista prekrasan objekt za ovo podneblje. Ono što dalje treba činiti jest dalje istraživati, osobito da vidimo je li se doista na tom mjestu nalazila famozna kružna kula. Zaista se nadam da ćemo u budućnosti prezentirati ovu prekrasnu arhitekturu, da će Pakrac dobiti znanstveno predstavljen lokalitet i arheološki park, koji će Pakračanima sigurno biti na ponos, a turistima zanimljiva destinacija“, istaknuo je na kraju predavanja dr. Belaj.
Šezdesetak okupljenih ljubitelja lokalne baštine i povijesti pozdravila je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, istaknuvši kako se doista nadaju nastavku iskopavanja budući da je Grad Pakrac već prijavio projekt istraživanja starog grada Pakraca na Ministarstvo kulture za sljedeću godinu, a na kraju predavanja svojim stihovima pjesme o Starom gradu Pakracu počastio je Andrija Runje, umirovljeni nastavnik hrvatskog jezika i dugogodišnji djelatnik pakračke osnovne škole, koji ju je napisao za sinoćnju prigodu.
- PIŠE: Pakrački List
- 832
Predavanje na temu „Stari grad Pakrac-rezultati druge godine arheoloških istraživanja“ bit će održano u utorak, 9. listopada s početkom u 18 sati, u Gradskoj vijećnici kompleksa Janković, a predavač će biti će dr. sc. Juraj Belaj iz Instituta za arheologiju, voditelj arheoloških iskapanja koje se na glavnom pakračkom trgu provode unazad dva ljeta.
Riječ je o prezentaciji ovogodišnjih arheoloških iskapanja provedenih u razdoblju od 18. lipnja do 13. srpnja na ostacima srednjovjekovne utvrde Stari grad Pakrac.
Prema preliminarnim rezultatima na prostoru između zgrade općine i policije, skupina arheologa među kojima je i naša arheologinja Tea Lokner, našla je zidove gotičke crkve, vrlo vrijedne građevine sazidane od ručno klesanog kamenja. Pored toga arheolozi su i ove godine, kao i prošle, pronašli dosta keramike i metalnih predmeta iz mlađeg vremena, koji će po potrebi ići na restauraciju nakon čega će biti vraćeni pakračkom muzeju.
Lanjsko takvo predavanje izazvalo je veliki interes građana koji su napunili gradsku vijećnicu, a tom prigodom dr. Belaj je i istaknuo: „Nigdje nisam naišao na toliko interesa i volontera prilikom arheoloških istraživanja kao ljetos u Pakracu. Građani Pakraca su zaista pokazali iznimni interes, poznavanje povijesti i ljubav prema svome gradu.“
Za arheološka istraživanja starog grada Ministarstvo kulture ove godine izdvojilo je 90.000 kuna, dok je Grad Pakrac sufinancirao 30.000 kuna i ustupio korištenje gradskog bagera i kamiona te po potrebi pomoć zaposlenika javnih radova.
Kako nam je rekla Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca, ulaz je slobodan i svi zainteresirani sugrađani su dobrodošli.
- PIŠE: Pakrački List
- 1016
Trio Solenza, sastav kojega čine sopranistica Arijana Gigliani Philipp, Bruno Philipp na klarinetu i Ivan Batoš na glasoviru nastupio je sinoć u koncertnoj dvorani Osnovne glazbene škole Pakrac.
Pakračku publiku na početku pozdravila je Alfreda Petani Grafina, ravnateljica Osnovne glzbene škole Pakrac, rekavši kako je sinoćnjim koncertom otvorena sezona koncerata u ovoj školskoj godini, a nastup je održan u suradnji Ministarstva kulture i OGŠ Pakrac.
Pred pakračkom su publikom u 45-minutnom programu gosti, između ostalog, izveli i djela Claudea Debussya, Antonina Dvoraka i Blagoja Berse, a Pakračani koji vole klasičnu glazbu moći će uživati u sljedećem koncertu koji će biti organiziran već za tri tjedna o čemu će biti najava.
Trio Solenza na hrvatskoj glazbenoj sceni djeluje od 2006. godine. Uz probranu literaturu skladbi originalno pisanih za ovaj netipičan komorni sastav, trio Solenza nerijetko poseže i za obradama popularnih djela velikih majstora. U novije vrijeme repertoar ansambla obogaćen je djelima hrvatskih skladatelja, a naručene su i praizvedbe djela skladatelja mlađe generacije. Prvi nosač zvuka trija Solenza "Židovska glazbena ostavština u zvuku i riječi" realiziran je 2013. godine. Od siječnja 2015. godine trio djeluje u sastavu Arijana Gigliani Philipp (sopran), Bruno Philipp (klarinet) i Ivan Batoš (klavir).
- PIŠE: Pakrački List
- 1375
Leon Kaurin, učenik četvrtog razreda harmonike Osnovne glazbene škole Pakrac i šestog razreda Osnovne škole Lipik, ovogodišnji je dobitnik nagrade „Marko Turčan“ koja se 10. godinu dodjeljuje za postignuća u glazbi, a u znak sjećanja na tragično preminulog učenika glazbene škole.
Plaketu s crtežom djece predškolskog solfeggia i bon u vrijednosti tisuću kuna Leonu je uručio Miroslav Ivančić, predsjednik Gradskog vijeća Pakrac, danas na prigodnoj svečanosti održanoj u koncertnoj dvorani škole.
„Kažu da se ljudi dijele na velike i male. Veliki nisu oni koji mijenjaju svijet nego čine dobro u svojoj okolini. Osobno sam od onih koji glazbu samo slušaju, ali oni koji glazbu pišu i izvode ovaj svijet čine ljepšim, ovaj grad čine ugodnijim za živjeti i zato su veliki. Velik je bio i naš Marko, kao i svi naši dosadašnji dobitnici nagrade, ali i oni koji se trude da mi ostali s glazbom ljepše živimo“, istaknuo je Ivančić uz čestitke Leonu.
Leon je ovom prigodom zahvalio glazbenoj školi i profesorima koji su uložili vrijeme i trud u njegovo glazbeno obrazovanje istaknuvši kako mu je velika čast primiti nagradu posebno zbog toga što je i Marko bio harmonikaš. Dodao je kako je prvu harmoniku dobio sa šest godina, te nakon glazbenog vrtića i predškolskog solfeggia upisao prvi razred, a već u drugom razredu je krenuo na natjecanja. I ove godine, kako je rekao, očekuju ga teška natjecanja, ali uz svog profesora Ivana Goluba, vjeruje u uspjeh.
Alfreda Petani Grafina, ravnateljica Osnovne glazbene škole, rekla je kako ovom nagradom animiraju sve učenike da se istaknu u pojedinoj školskoj godini svojim uspjesima, ponašanjem i odnosom prema školi i učenicima kakav je imao i Marko.
Na početku svečanosti gosti, profesori, učenici te roditelji prisjetili su se Marka prikazavši kratkim dirljivim filmom fotografije s njegovih koncerata i obiteljskog života, a svečanu dodjelu upriličili su i učenici pakračke glazbene škole Klara Blažević, učenica 2. razreda klavira, Sven Andričić, učenik 3. razreda harmonike, Alexander Gustovarac, učenik 5. razreda klavira, te članovi ansambla flauta izvevši kratki glazbeni program.
Dosadašnji dobitnici ove nagrade su sada već bivši učenici tamburašica Lara Kelemen, harmonikašica Stefani Majdandžić, flautistica Dunja Đurđević, flautistica Antonela Vonić, tamburaš Franko Kelemen, harmonikaš Josip Slijepčević, flautistica Laura Kudrić, klaviristica Ana Kobetić i tamburaš Dino Josipović koji su većinom i prisustvovali današnjoj svečanosti.
- PIŠE: Pakrački List
- 903
Nakon što je od 18. lipnja do 13. srpnja odrađena druga sezona arheoloških istraživanja pakračkog Starog grada na površini između zgrade „općine“ i policijske postaje, sonda na koju se ove godine fokusiralo istraživanje i gdje su pronađeni ostaci gotičke crkve, djelomično je ponovno zatrpana radi konzervacije i ograđena zbog sigurnosti.
Kako nam je rekla Tea Lokner, arheologinja Muzeja grada Pakraca koja je od početka uključena u ovaj projekt, sondu su zaštitili kako propisuje struka jer se nadaju iskopavanjima i iduće godine budući da je nastavak istraživanja Starog grada već prijavljen na Ministarstvo kulture. Upravo zbog toga sondu nisu htjeli kompletno zatrpavati jer bi iduće godine izgubili vrijeme, a i novac, za njeno ponovno otkrivanje.
I ove godine nađeno je mnogo predmeta, najviše životinjskih kostiju unutar gotičke crkve, te keramičkih, metalnih i kamenih predmeta. S obzirom na koncept u kojem su predmeti pronađeni, neki od njih uskoro će biti poslani na analizu i restauraciju u Zagreb te nakon toga vraćeni u pakrački muzej što će poslužiti za neku od budućih izložbi, ali i formiranje stalnog postava, kaže nam Lokner.
Dodala je kako će svi zainteresirani građani moći saznati sve o rezultatima ovogodišnjih istraživanja na predavanju o čijem će terminu pravovremeno obavijestiti.
- PIŠE: Pakrački List
- 988
U sklopu 6. Kongresa o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji s međunarodnim sudjelovanjem naziva “Rehabilitacija u psihijatriji-budućnost bez ožiljaka” koji se održava u Pakracu večeras je u starom dijelu pakračke bolnice, nekadašnje psihijatrije, održana monodrama „Potrošeni snovi“ koju je izvela poznata hrvatska glumica Natalija Đorđević.
Prije početka predstave goste i sudionike kongresa o događanjima u zgradi pakračke psihijatrije tijekom rujna 1991. godine, kada su hrvatski branitelji spasili više od 300 pacijenata, još jednom je upoznao prof. dr. sc. Veljko Đorđević istaknuvši kako takva djela trebaju biti zabilježena i upamćena zbog generacija koje dolaze, a jedan od takvih pokušaja je i izdavanje knjige „Pouke o čovječnosti“ te dodao kako je njihova ideja da se zgrada obnovi.
Dr. Marijana Braš istaknula je kako je njihova želja na ovo mjesto dovesti vrhunske umjetnike koji će ovdje graditi snažan umjetnički izričaj, kao što je umjetnost bila dio rehabilitacije i pakračkih pacijenata nekadašnje psihijatrije te kako im je namjera kroz ovaj simbolični čin vratiti nadu da će ova bolnica biti obnovljena.
Pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević rekla je kako su Pakračani ponosni na svoju povijest, posebno zdravstvenu, budući da je sama zgrada psihijatrije stara 100 godina, a najveći procvat pakrački medicinski centar imao je prije Domovinskog rata kada je građanima na raspolaganju bilo više od 700 kreveta i stotinjak liječnika. Istaknula je i ponos na hrvatske branitelje koji su obranili grad, izveli najhumaniju akciju u Domovinskom ratu, za koju bez pomoći zagrebačkih prijatelja mnogi ne bi niti čuli. Tom prilikom najavila je kako Grad priprema dokumetaciju za natječaj ministarstva regionalnog razvoja projekt obnove zgrade koja će biti namijenjena za skrb veterana Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Okupljene je pozdravio i dr.sc. Vjekoslav Jeleč, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, rekavši kako su događanja najhumanije akcije spašavanja zapravo pouka svim liječnicima i razotkrivaju samu tajnu života, a to je suosjećajnost prema bližnjemu, dok je Dinko Tandara, pomoćnik ministra branitelja, izrazio zadovoljstvo i podršku u nastojanjima da se zgrada psihijatrije napokon obnovi i u budućnosti posluži onim ljudima koji su dali sve za domovinu.
Monodrama „Potrošeni snovi“ nastala je po motivima drame „Višnjik“ A.P. Čehova u koju su ukomponirani još neki Čehovljevi tekstovi te pjesme poznate ruske glumice i pjesnikinje Natalije Vorobjove Hržić, inače i redateljice same predstave, koja je također prisustvovala večerašnjoj izvedbi u Pakracu.
Pakračani su mogli uživati u vrhunskoj predstavi koja je dobila nagradu za najbolju glumačku interpretaciju na Međunarodnom tjednu monodrame u Umagu, a monodrama je igrana i u Taganrogu (Rusija), gradu u kojem je rođen Čehov, na Međunarodnom kazališnom festivalu Velika provincija.
