- PIŠE: Pakrački List
- 1415
U povodu blagdana sv. Nikole najmlađi polaznici Osnovne glazbene škole Pakrac u popunjenoj gradskoj vijećnici kurije Janković sinoć su roditeljima, bakama, djedovima i ostalim članovima obitelji održali tradicionalni koncert.
U jednosatnom programu uz klavirsku pratnju svojih profesora na violini, flauti, klaviru, gitari, tamburici i harmonici nastupili su učenici od 1. do 3. razreda: Stefani Škariot, Antonia Savi, Laura Blažević, Luka Brus, Mia Kir, Sebastian Kaćera, Lana Blažević, Stjepan Širac, Patricija Faktor, Nikolina i Patricia Radman, Ivano Lapaš, Lea Kovačić, Tena Badrov, Lovro Feher, Sven Rosman, Lovro Kozić, Benjamin Božić, Ivan Orzes, Klara Blažević, Ezra Manavski, Ema Ždralović, Lovro Zednik, Gabrijela Gašparović, Dorotea Hihlik, Ela Stjepanović, Srećko Popović, Sven Andričić, Fran Milek, Diana Mirt i Marta Tomić Bobaš, dok su se najmanji učenici glazbenog vrtića i predškolskog solfeggija predstavili zborskim pjevanjem.
I tako mali, pri čemu je nekima to bio prvi javni nastup, pokazali su što su tijekom godine naučili te izveli neka od djela poznatih svjetskih i hrvatskih kompozitora, a budući da su svi bili marljivi u učenju na kraju koncerta posjetio ih je i sv. Nikola uručivši im prigodne poklone.
- PIŠE: Pakrački List
- 1735
Zahvaljujući nedavno pronađenoj pakračkoj bogatoj bolničkoj arhivi i istraživanju dr. sc. Jelene Seferović Pakračanima su sinoć u Muzeju grada Pakraca u sklopu predavanja „Pogled na povijest liječenja pacijenata pakračkog i stenjevečkog Zavoda za umobolne između dva svjetske rata iz kulturno-antropološke perspektive“ po prvi puta prezentirani dosadašnji rezultati istraživanja.
Dr. sc. Jelena Seferović je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, na Odsjeku za povijest, doktorirala je kulturnu antropologiju u Zagrebu te trenutno radi u sklopu europskog istraživačkog projekta EIRENE koji se tiče analiza svakodnevice žena u tranzicijskim razdobljima između dva svjetska rata u psihijatrijskim bolnicama što je bio i jedan od interesa za pakračku psihijatriju.
Kako je u uvodu istaknula dr. Seferović, istraživanje je temeljila na povijestima bolesti žena i muškaraca hospitaliziranih u pakračkoj umobolnici kao i pacijenata Zavoda za umobolne Stenjevec odnosno Psihijatrijske bolnice Vrapče paralelno iščitavajući liječničke vjesnike u razdoblju od 1919. do 1939. godine i bazirajući se na analizu časopisa za psihijatriju i psihologiju koji datiraju iz sličnog vremena.
Dr. Seferović je rekla kako je postajala suradnja među ova dva Zavoda na način da su se stenjevečki pacijenti premještali u pakrački zavod, a transport je uvijek bio grupni počevši s kasnim proljećem i zaključno s ranom jeseni. Oba Zavoda bila su prostorno dislocirana u odnosu na gušće naseljena područja, ali su bile samodostatne ustanove s vlastitom infrastrukturom. Tako je i pakračka psihijatrija bila istovremeno lječilište za duševne bolesnike i njegovalište za kronične pacijente i osobe s intelektualnim poteškoćama, gdje je bilo slučajeva da su pacijenti u pakračkoj bolnici ostajali i po 20 godina. Pacijente se raspoređivalo s obzirom na stupanj izraženosti simptoma psihičkih smetnji, tjelesnu nepokretnost i nemogućnost kontrole fizioloških potreba. Ipak, pakračka psihijatrija provodila je radnu terapiju koja se temeljila na poljoprivrednim radovima, u „vešeraju“, krojačnici, pomoći u blagovaoni, oko pospremanja soba i slično. Dr. Seferović naišla je na evidentan manjak korespodencije između srodnika hospitaliziranih u pakračkom Zavodu i evidentiranih posjeta u odnosu na one u stenjevečkom objašnjavajući tu pojavu slabom prometnom povezanošću, velikim siromaštvom i stigmatizacijom obitelji oboljelih od psihičkih smetnji.
Većina pacijenata u oba Zavoda umirala su od zatajenja srca i tuberkuloze pluća koja je zapravo bila vezana uz siromaštvo i slabu uhranjenost te je, kako je zaključila dr. Seferović, situacija bila nezavidna što se tiče materijalnih okolnosti jer je to vrijeme bilo vrijeme velike gospodarske krize, stoga su i metode liječenja bile skromnije u odnosu na druge zemlje toga vremena.
„Pakračka psihijatrija i njegovo zdravstveno osoblje dugo su bili dio života Pakračana, što je tema koja je slabo obrađena i jedna od nasljeđa koje smo dužni istražiti i predstaviti. Ovo istraživanje nije završeno i zasigurno se može nadopuniti novim saznanjima i podacima“, rekla je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca na kraju predavanja.
- PIŠE: Pakrački List
- 961
U Muzeju grada Pakraca sinoć je organizirana radionica izrade tradicionalnih božićnih ukrasa i dekoracija na kojoj se odazvalo dvadesetak građana svih dobnih skupina. U veselom božićnom raspoloženju, uz čaj i kekse, izrađivali su se različiti ukrasi od prirodnih materijala koje su posjetitelji nakon radionice ponijeli kućama, a neki od ukrasa poslužili su i za božićno ukrašavanje muzeja.
Komercijalni plastični ukrasi i dekoracije kojima u preplavljeni trgovački centri, ovaj puta su barem djelomično nadomješteni originalnim ukrasima za bor, čestitkama i svim ostalim blagdanskim motivima i bit će pravi ukras na svakoj božićnoj jelki.
- PIŠE: Pakrački List
- 1209
Povodom blagdana sv. Nikole u Gradskoj vijećnici kurije Janković 5. prosinca bit će održan s početkom u 18 sati tradicionalni koncert na kojem će nastupiti najmlađi polaznici Osnovne glazbene škole Pakrac.
- PIŠE: Pakrački List
- 834
Muzej grada Pakraca organizira 4. prosinca s početkom u 18 sati predavanje o povijesti liječenja pacijenata u pakračkom i stenjevečkom Zavodu za umobolne između dva svjetska rata koje će održati dr. sc. Jelena Seferović.
U Pakracu je psihijatrija djelovala od 1905. sve do 1991. godine, no do sada se o životu ove ustanove i načinu liječenju pacijenata gotovo ništa nije znalo. Zahvaljujući istraživačkom projektu EIRENE, dr.sc. Jeleni Seferović i tek nedavno pronađenoj bolničkoj arhivi građani će moći više saznati o ovoj zanimljivoj temi.
Ulaz je slobodan.
- PIŠE: Pakrački List
- 847
Kao uvod u adventska događanja u Pakracu u Muzeju grada Pakraca 3. prosinca bit će organizirana božićna radionica za odrasle s početkom u 17 sati.
Božić nam se bliži pa smo za vas pripremili radionicu izrade božićnih rukotvorina i to ovaj put za odrasle što nije razlog da sa sobom ne povedete i djecu. Dođite do muzeja, budite kreativni i osjetite duh Božića, pozivaju građane iz pakračkog muzeja.
