- PIŠE: Pakrački List
- 1244
Predavanjem „Domoljubna pjesma kroz povijest“ Eve Kirchmayer - Bilić, pijanistice i profesorice na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, sinoć je u gradskoj vijećnici kurije Janković započelo obilježavanje 28. godišnjice početka Domovinskog rata u Hrvatskoj u organizaciji Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika te Grada Pakraca.
Na početku programa posjetitelje i goste je pozdravila Alfreda Petani Grafina, ravnateljica Osnovne glazbene škole Pakrac, kao i pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević istaknuvši zadovoljstvo što je prvi dan obilježavanja započeo ovakvim kulturnim događajem te dodala kako je Pakrac zaslužio obilježiti ovaj datum na ponosan i dostojanstven način. „Zaslužili smo obilježiti ovaj događaj prije 28 godina ne zato što je počeo Domovinski rat, nego zbog toga što je iz Pakraca krenula obrana domovine kada su se Pakračani povezali i udružili. To je zajedništvo na koje trebamo biti ponosni i isticati“, rekla je gradonačelnica Blažević.
Profesorica Kirchmayer - Bilić je u jednosatnom predavanju predstavila pojam domoljublja kroz povijest istaknuvši kako se riječ kao takva spominje još u Bibliji, starim civilizacijama, antičkoj Grčkoj i Rimu, srednjem vijeku, a nakon Francuske revolucije domoljublje se razvijalo i prestalo biti pitanje samo intelektualnih elita.
Hrvatska glazbena povijest bila je na rubu europskih glazbenih zbivanja podložna njemačkim, talijanskim i mađarskim utjecajima, izgrađivana i oblikovana prema istovrsnim društvenim pretpostavkama kao i u drugim europskim zemljama, premda u manjem opsegu. Tako je hrvatska domoljubna pjesma svoje uporište našla priklanjanjem glazbenom stvaralaštvu idejama Hrvatskog narodnog preporoda u kojem su se ispreplitale i dopunjavale politička i kulturna komponenta, a u kojemu je glazba trebala biti jedno od sredstava buđenja i razvijanja ljubavi prema domovini. Temelj nacionalno usmjerenog glazbenog stvaralaštva bila je skladba „Još Hrvatska nij` propala“ čije je stihove napisao Ljudevit Gaj, uglazbio Ferdo Livadić, a njezina prva javna izvedba 1833. bila je povijesni događaj za hrvatsku glazbenu kulturu.
Tada najistaknutiji hrvatski pjesnici i skladatelji koji su stvarali domoljubne pjesme bili su Ivan pl. Zajc, August Šenoa, Ljudevit Gaj, Pavao Štoos, Vatroslav Lisinski, Vjenceslav Novak, Srećko Albini, Ivan Muhvić i mnogi drugi dok su stihove u koračnicama i pjesmama u Domovinskom ratu posebno posvetili autori Ana Bešanić, Ranko Boban, Krešimir Bogoutovac, Ivo Cvitić, Rajko Dujmić, Pero Gotovac, Hrvoje Hegedušić, Tomislav Ivčić, Nikica Kalogjera, Vladimir Kočiš, Siniša Leopold, Đani Maršan, Ivan Percl, Zdenko Runjić, Miroslav Škoro, Zrinko Tutić, Dražen Žanko i Marko Perković Thompson te od ranih 90-ih se zatvara krug započet i stvoren preporodnim budnicama od druge polovice 19. stoljeća do Domovinskog rata dok se danas vrlo malo, ako uopće, i može naći autore i skladbe domoljubnih napjeva, istaknula je profesorica Kirchmayer - Bilić.
U sklopu sinoćnjeg programa svečanom ugođaju doprinio je i glazbeni program koji je prilagođen za sinoćnju priliku, pa je uz domaćine, Tamburaški orkestar Pakrac i članica vokalne skupine „Contesse“, gostovala i zagrebačka solistica Valentina Mekovec izvevši ariju iz opere „Nikola Šubić Zrinski“ Ivana pl. Zajca kao i pučku međimursku skladbu „Žetva“ autora Mirka Kolarića.
Posjetitelji su mogli čuti i izvedbu skladbe „Sva se bijeli“ iz opere „Porin“ Vatroslava Lisinskog te popijevku Ivana pl. Zajca „Domovini i ljubavi“ nastaloj prema stihovima Ivana pl. Okrugića koje su izvele članice skupine „Contesse“, a koje su sinoćnji program završile uz pratnju Tamburaškog orkestra Pakrac pjesmom „Ne dirajte mi ravnicu“ Miroslava Škore.
- PIŠE: Pakrački List
- 1185
Na 52. priredbi “Mladost i ljepota Slavonije” - tradicionalnoj reviji djevojaka, snaša i momaka u narodnim nošnjama održanoj 23. veljače u Starim Mikanovcima - u konkurenciji osam djevojaka, pet snaša i sedam momaka, treće mjesto osvojio je predstavnik Pakraca i Požeško-slavonske županije Filip Škariot, član KUD-a Seljačka sloga iz Prekopakre.
Odlučio je tako Prosudbeni ocjenjivački sud, a kao i uvijek odlučivalo se pomno i na temelju više elemenata. Vrednovan je izgled nošnje i svi pripadajući dijelovi, ali je važno bilo i znati nositi tradicijsko ruho, lijepo ga predstaviti i znati govoriti o svojem selu i kraju, o tradicijskom životu i kulturi. Dodajmo i to da je Seljačka sloga imala i predstavnicu u kategoriji snaša gdje je nošnju i običaje svog kraja dostojno predstavila Filipova kolegica Arijana Arland.
Priredba je održana je u organizaciji KUD-a „Stari Mikanovci“ uz potporu Ministarstva kulture RH, Vukovarsko-srijemske županije i Općine Stari Mikanovci.
- PIŠE: Pakrački List
- 1284
Prošle subote održana je prva velika proba mjuzikla „Tko pjeva zlo ne misli“ kojeg u projektu KPD "Sloga" „Ne živiš snove dok spavaš – probudi se“ s 597.000 kuna financira Ministarstvo kulture sredstvima iz Europskog socijalnog fonda (85 posto), odnosno državnog proračuna (15 posto) o čemu je lani u svibnju potpisan ugovor u Zagrebu.
Velika proba podrazumijeva da su glumci, pjevači, plesači nastupe uvježbavali na pozornici glavne sale Hrvatskog doma djelomično opremljeni kostimima, a koja je djelomično već opremljena scenom uz upotrebu zvučnih i svjetlosnih efekata. Do premijere predviđene za 16. svibnja ima još dosta vremena, ali i posla, ističe Dubravka Špančić, tajnica „Sloge“ koja je ujedno i osmislila projekt, ali i oko koje se, prema onome što smo vidjeli na probi, sve i vrti. No unatoč tome nije nam htjela odati da li će ona biti potpisana kao redateljica, kao što nije još htjela otkriti niti ostale autore (glazba, scena, rasvjeta, kostimi) niti raspodjelu glavnih uloga na pozornici.
Svi jednako vrijede
„Ne želim isticati uloge jer svi jednako vrijede i rade, a uloge se raspoređuju i po talentu, i po boji glasa, visini.... jer osim interpretacije, pjevačkim ili plesačkim sposobnostima, glumac/izvođač mora zadovoljiti i druge osobine i izgled lika - cijelu ličnost. Ne bih u ovoj fazi govorila o "glavnim" ulogama. Nisu dijeljene ni po izrazitim talentima, ni zaslugama, već smo morali paziti i na visine, i na boje glasa, na spol i na puno drugih stvari. Trenutno su svi glavni i uistinu se trude, pa ne bih još davala imena. Na sceni glume, pjevaju, sviraju, plešu ili kombinirano 35 divnih mladih osoba u dobi 15 do 25 godina: Nina Babojelić, Emi Ančić, Stjepan Feher, Karlo Širac, Patrik Mercluft, Kristina Zednik, Greta Špančić, Anamarija Pavičić, Marta Filipović, David Stokić, Hrvoje i Dunja Đurđević, Lara Radivojević, Barbara Horvat, Barbara Krejči, Nikol Vacek, Kristina Martinelli, Tara Dašek, Tea Major, Lara Zelenika, Ana Pijerabon, Kassana Kolar, Tara Ančić, Lorena Tutić, Lara Kelemen, Karla Rade, Anja Aleksić, Grgur Špančić, Mateo Turčić, Borna Anušić, Filip Horvat, Nikolina Ostrman, Ivana Zerdin, Sanja Kinder, Andrej Poletto i Dario Ugarković“, rekla je D. Špančić.
Osim uvježbavanja uloga radi se i na kompletnoj tehničkoj podršci što je podrazumijevalo izradu kulisa za scenu, šivanja dijela kostima, pri čemu se sve snima fotoaparatom i kamerom jer su i te dvije radionice dio ukupnog projekta.
Sada slijedi koordinacija svih potrebnih radnji pripremljenih u radionicama koje bi trebalo 16. svibnja rezultirati izvedbom prvog pakračkog originalnog mjuzikla, ali zasigurno i najskuplje domaće scenske predstave. Prema onome što smo vidjeli na probi, riječ je doista o, za pakračke prilike, scenskom spektaklu.
Ne očekujem čuda
„Dinamikom smo zadovoljni, mladima oduševljeni, a iskreno se nadam i oni nama. Uočavam da je većina zadovoljna vještinama koje stječu i pouzdano znam da im ovo sudjelovanje jača samopouzdanje. Ako jednom kažu da im je bilo lijepo - meni dovoljno. Ne vježbamo za Broadway i ne očekujem čuda, ali bit će super“, kaže D. Špančić.
- PIŠE: Pakrački List
- 1480
"Možeš ako misliš da možeš, ne možeš ako misliš da ne možeš" naziv je predavanja koje je sinoć u prepunoj čitaonici Gradske knjižnice Pakrac održala Nataša Major, psihologinja u Osnovnoj školi braće Radića Pakrac, u sklopu obilježavanja 12. Tjedna psihologije u Hrvatskoj.
U vrlo zanimljivom predavanju psihologinja Major posjetiteljima je objasnila područje pozitivne psihologije koje se u struci najviše počelo primjenjivati 1998. godine kada se u psihologiji počelo razmišljati treba li ulagati dodatan trud da bi osoba bila bolja, što je to što nekoga usrećuje ili što je smisao života. Istaknula je kako su nada, optimizam i zadovoljstvo jako važni za normalno funkcioniranje pojedinca, no život donosi i padove na koje se ne može utjecati, ali je važno što brže ustati i nastaviti dalje. „Ponekad prolazimo kroz jako teške situacije u životu, ali i iz tih situacija treba izvući nekakvo učenje, zaključak, mudrost i iskustvo kako bismo kasnije u životu prepoznali znakove i izbjegli teške okolnosti, kako bismo možda nekoga podučili, da se bolje postavimo, da ne reagiramo burno. I teška iskustva se mogu okrenuti u našu korist“, poručila je Major.
Na predavanju se govorilo i o pojmu naučene bespomoćnosti što je karakteristično za ljudsko ponašanje gdje je Major objasnila kako ljudi vrlo često nešto probaju prvi put životu, shvate da im nije išlo kako treba ili pogriješe i automatski zaključe da to ne mogu napraviti i odustanu, a zapravo samo drugačijim pristupom i sagledavanjem problema rezultat bude drugačiji i može biti pozitivan. Dodala je kako se upravo u tome ogleda moć naših misli.
Jedan od najvećih izazova pozitivne psihologije jest kako definirati što je pozitivno ili dobro za nekoga, a što je loše. „Preuzimanjem odgovornosti za svoje misli, osjećaje i ponašanje istodobno se sve odluke o vašem životu nalaze isključivo u vašim rukama“, zaključak je sinoćnjeg predavanja i savjet psihologinje Major.
- PIŠE: Pakrački List
- 970
Gradska knjižnica Pakrac i ove godine zanimljivim predavanjem uključuje se u dvanaesti po redu Tjedan psihologije u Hrvatskoj. U sklopu obilježavanja Nataša Major, psihologinja u OŠ braće Radića Pakrac, održat će u utorak, 19. veljače, s početkom u 18 sati predavanje naziva "MOŽEŠ AKO MISLIŠ DA MOŽEŠ, ne možeš ako misliš da ne možeš".
Možemo li utjecati na svoje misli? Kako mijenjati misli? Kako misli utječu na naše osjećaje? Trebamo li preuzeti odgovornost i za svoje misli i osjećaje? Možemo li postati ispunjeniji i ostvariti svoj puni potencijal te uživati u životu i svemu što on donosi? Neka su od pitanja na koja će psihologinja Major pokušati odgovoriti.
Tjedan psihologije po prvi put je organiziran 2008. godine u sklopu obilježavanja 55. obljetnice Hrvatskog psihološkog društva, kad se velik broj psihologa odazvao i diljem Hrvatske u suradnji s različitim ustanovama pristupio organizaciji različitih aktivnosti kojima se pokazala širina uključenosti psihologijske teorije i prakse u život pojedinca i zajednice.
- PIŠE: Pakrački List
- 1080
Općenito prehrani, a posebice onih čije stanje iziskuje poseban režim prehrane u zdravstvenim ustanovama, pridaje se sve veća pažnja. Što su to zdrave namirnice, kako nutricionistički oblikovati jelovnike te koje su zablude vezane za pojam uravnotežene prehrane sinoć je Pakračanima u prepunoj čitaonici pakračke gradske knjižnice prezentirao nutricionist Dragan Gazibara koji iza sebe ima desetogodišnje radno iskustvo u Odjelu prehrane i usluživanja s dijetetikom u Daruvarskim toplicama, rad s pacijentima s posebnim prehrambenim potrebama, rad sa profesionalnim sportašima i rekreativcima, djecom, trudnicama i osobama starije životne dobi.
U jednosatnom predavanju Gazibara je predstavio što znači tanjur pravilne prehrane ističući kako se u prehrani treba odlučiti za zdrava biljna ulja, aludirajući da „niskokalorično“ ne znači i „zdravo“, unositi voće, povrće, cjelovite žitarice, bjelančevine, izbjegavati zaslađene napitke, crveno meso i industrijske mesne prerađevine, ograničiti unos mlijeka i mliječnih proizvoda na jednu do dvije porcije dnevno te ograničiti unos sokova, ali ono najvažnije od svega jest baviti se bilo kakvom fizičkom aktivnošću.
Naglasio je da zdrava prehrana u kvalitativnom i sadržajnom smislu zadovoljava sve fiziološke prehrambene potrebe, ali i psihološke i sociokulturne potrebe pojedinca. Isto tako, bez obzira na životnu dob, Gazibara je preporučio uzimanje vitamina i minerala ukoliko se jednoliko i neredovito hranimo, umorni smo i iscrpljeni, nedostaje nam energije, narušeno nam je psihičko i fizičko zdravlje te često obolijevamo.
„Školovani nutricionisti ne prate niti jednu prehrambenu ideologiju, a u savjetima se fokusiraju na dugoročna i održiva rješenja te pacijentima ne obećavaju čuda. Prehranom nećete izliječiti bolesti, ali ih možete dobrim dijelom prevenirati i pružiti vašem tijelu podršku u borbi protiv njih“, bila je jedna od važnijih poruka nutricionista Dragana Gazibare pakračkoj publici.
