Kultura

: PIŠE: Pakrački List; 14. ožujka 2018; 1036

Bezmalo dva sata dobre zabave, ali i puno razloga za promišljanje, imala je pakračka publika sinoć prilike doživjeti u Hrvatskom domu gledajući kazališnu predstavu „Sve o ženama“ autora Mire i redateljice Mladene Gavran istoimenog teatra. Nakon podužeg vremena glavna sala našeg hrama kulture bila je skoro popunjena pri čemu, što s obzirom na naziv predstave ne čudi, je izuzetno dominirala ženska publika.

Po strukturi je to neobična predstava gdje samo tri glumice, Lana Gojak, Kristina Krepela i Mirela Videk Hranjec, igraju svaka po pet uloga prikazujući kroz dvadesetak višeminutnih odvojenih sličica život žene od vrtićke dobi do poznih godina koje provode u staračkom domu. Stalne glumačke brze i efektne transformacije iza pozornice, začinjene detaljima poput promjena kostima, frizura, šalova, naočala i drugih rekvizita, otežavaju pratiti likove. Tim više jer se sličice iz života žene ne nižu kronološki pa je dojam da predstava nema sadržaja. No sadržaj je žena pri čemu predstava sve do samog kraja potvrđuje stereotip: od malih nogu pa do starosti ženi je namijenjena uloga domaćice koja se treba udati i roditi djecu, ona postoji da bi pekla rođendanske torte, pokupila vodu kada poplavi kupaonica i slično. U poslovnom svijetu njen domet je, i u najboljim godinama, tajnica koja je istovremeno i seksualni objekt svojim pohotnim šefovima. U emocionalnom smislu žena je plačljiva, posesivna i svadljiva.

I kada je predstava već na kraju, u ovaj muški tradicionalni doživljaj žene upliće se ženska redateljica i tri lika, doslovno na podu staračkog doma pred publikom odbacuje sve maske, rekvizite i garderobe prethodnih likova i s poda se dižu tri suvremene mlade, lijepe žene, sigurne u sebe koje su u suštoj suprotnosti s dotadašnjim likovima i koje raspjevanošću i rasplesanošću žele dominirati i voditi, što nažalost pakračka publika nije odmah shvatila i prihvatila pljeskom pratiti njihov ritam. No pljesak nije izostao na kraju predstave pa su se glumice zasluženo tri puta vračale na bis.
Slučajnim izborom termina nastupa predstava se odlično uklopila u aktualnu rasprava o Istanbulskoj konvenciji, a s obzirom na posljednjih desetljeća političkih borbi oko položaja žena u svijetu ne čudi da je unazad 18 godina od zagrebačke praizvedbe izvedene više od 3000 puta na pet kontinenata.
Ovo je jedna od boljih kazališnih predstava unazad nekoliko godina koja je gostovala u Pakracu, a veseli činjenica da je ujedno i jedna od posjećenijih. Nastavi li se s praksom dovođenja samo dobrih predstava iz Zagreba, ponovo bi se moglo dogoditi da kao u 80-tim godinama se u Hrvatskom domu za kazališnu predstavu traži karta više.

: PIŠE: Pakrački List; 12. ožujka 2018; 989

Teatar Gavran“ sutra (19 sati) nastupa u Hrvatskom domu predstavom „Sve o ženama“. Riječ je o najizvođenijem kazališnom tekstu poznatog Mire Gavrana igranom diljem svijeta, od Buenos Airesa, Rio de Janeira, Los Angelesa i New Yorka, pa sve do Pariza, Praga, Bratislave, Moskve, ….
Premijerno je izvedena 2000. godine u zagrebačkom Epilog teatru, a od prošlog mjeseca je ponovo na repertoaru Teatra Gavran. Režiju potpisuje Mladena Gavran, a glume Lana Gojak, Kristina Krepela, Mirela Videk Hranjec/Katarina Arbanas.
Priča je to o suvremenim ženama u kojoj se humor i emocije isprepliću kroz pet neobičnih priča uz atraktivne glumačke transformacije.
Ulaznice po cijeni 40 kuna prodavat će se na biljetarnici Hrvatskog doma sat vremena prije predstave.
Organizator je KPD „Sloga“, a predstava je dio programa obilježavanja Dana Grada.

: PIŠE: Pakrački List; 09. ožujka 2018; 1026

Druga književna večer ovog tjedna privukla je sinoć u prostore gradske knjižnice tridesetak ljubitelja književnosti. Predstavio se Damir Karakaš, autor romana „Sjećanje šume“ za koju je lani dobio nagrade „Petar Kočić“ i „Fric“ za najbolju knjigu fikcijske proze, a koliko je knjiga dobro prihvaćena govori i podatak da joj je ovo već peto izdanje kao i da je uvrštena u lektiru za srednje škole.

Kroz razgovor s Monikom Lucić Fider, ravnateljicom Knjižnice, okupljeni su čuli kako je knjiga nastajala, što joj je bila inspiracija kao i što ga je tijekom života oblikovalo u književnika. Knjigu je opisao kao fikciju s autobiografskim elementima, koja se u 33 slike čita poput starog obiteljskog foto albuma, a kroz koju pratimo odrastanje dječaka i njegov međuodnos s despotskim likom oca. Nastajala je dugi niz godina, kao i sva autorova djela uostalom, jer on sam kaže da ne podnosi nametanje rokova te da je spreman raditi roman i po deset godina ako on to zahtijeva.

Večer je posebno zanimljivom činio i humorističan autorov osvrt na sebe, vlastiti život, karijeru, obiteljske veze i porijeklo, kao i na godine provedene živeći i radeći u Francuskoj. Koliko je to sve bilo zanimljivo govori i podatak da je druženje s autorom potrajalo dva sata.

I ova književna večer je dio obilježavanja Dana Grada.

: PIŠE: Pakrački List; 06. ožujka 2018; 1509

U društvu više od 500 plesača i koreografa pridošlih iz brojnih plesnih škola, klubova ili studija iz Hrvatske i inozemstva, na 17. Međunarodnom plesnom festivalu Plesokaz, održanom od 2. – 5. ožujka u Požegi i organiziranom od strane Umjetničke organizacije Plesna radionica Ilijane Lončar, svoje je mjesto pronašla i devetogodišnja Anja Gurdon, članica i predstavnica plesnog kluba „Dolce“ Pakrac – Lipik.

Ova talentirana djevojčica je, osim na prvoj festivalskoj noći kad je bila večer baleta i suvremenog plesa, nastupila i na plesnoj radionici profesorice Adrijane Barbarić Pevek iz Škole suvremenog plesa Ane Maletić. Koreografiju za Anjin nastup „Putevima prostora“ osmislila je njezina trenerica Marijana Verčej.

: PIŠE: Pakrački List; 06. ožujka 2018; 1007

U sklopu obilježavanja Dana grada Pakraca u Gradskoj knjižnici će 8. ožujka (četvrtak) od 18 sati gostovati popularni hrvatski književnik Damir Karakaš koji će predstaviti roman "Sjećanja šume".

"Sjećanje šume", kako je zapisano uz ovaj roman, "mala je velika knjiga", "snažna, ogoljena, surova proza u kojoj jezik titra na granici pojavnoga", priča o odrastanju u već prepoznatljivo Karakaševoj Lici, kraju gdje se emocije teško pokazuju i gdje nije lako biti drugačiji. Junak "Sjećanja šume" senzibilni je dječak / mladić sa srčanom manom, a epizode kroz koje prolazi opore su, duhovite, živopisne minijature izuzetne topline i autentičnosti. Veterinari, vračare, sitni kriminalci, mrki djedovi i brižne majke, otac kao personifikacija neupitnog patrijarhata, i životinje, posvuda, slikoviti bestijarij u oku pripovjedača ništa manje sugestivan od svijeta ljudi, izranjaju iz nigdine koja osjeća dah mora, ali sol joj stiže tek u kosi najslobodnijih.

Roman "Sjećanje šume" dobitnik je Nagrade "Kočićevo pero" te prve Nagrade Fric, koju za najbolju neprevedenu prozu protekle godine dodjeljuje tjednik Express.

Danas Josipa Pavičić Berardini

Podsjetimo, danas nam u Gradsku vijećnicu u goste dolazi Josipa Pavičić Berardini, koja će od 18 sati predstaviti knjigu “Šest milimetara : ispovijest o boli i pobjedi”.

Kako se osjeća žena nakon dijagnoze karcinoma, od čega se sve mora oprostiti i kako može ponovno osmisliti svoj život, ali i koje popratne pojave terapije može očekivati, kako prilagoditi prehranu – na sva ta pitanja Josipa Pavičić Berardini dala je u svojoj knjizi jasne, praktične i provjerene odgovore. Ne dopustivši da je strah nadvlada, s punom sviješću suočila se s odlukama koje su bile pred njom, a njezina ispovijest može pomoći i brojnim drugim ženama koje se suočavaju s dijagnozom karcinoma. U knjizi “Šest milimetara” pratimo Josipu od idiličnog obiteljskog odmora na Bosporu do dana koji mijenja sve – pregleda i dijagnoze – a zatim operacija i razvoda braka u vrijeme pisanja ove knjige, sve do opraštanja s bliskom prijateljicom Ivanom Popović, koja nije uspjela pobijediti karcinom.

: PIŠE: Pakrački List; 04. ožujka 2018; 1332

Pakrački učenici i učenice petih razreda osnovne škole priključili su se svojim europskim kolegama u akciji obilježavanja Dana eliminacije rasne segregacije i tako postali dijelom kampanje „P.S. Pokreni solidarnost!“.

U sklopu akcije naši mladi osnovnoškolci svojim će sugrađanima uputiti poruke solidarnosti šaljući im razglednice na kojima se nalaze fotografije koje govore o različitosti, diskriminaciji i vrijednostima kao što su jednakost, solidarnost, pravda i poštovanje. Spomenute fotografije rad su fotografa i fotografkinja iz Francuske, Poljske, Španjolske i Hrvatske a osnovnoškolci iz ove četiri zemlje će sudjelovanjem u ovoj kampanji postati dijelom projekta u sklopu kojeg će naučiti kako analizirati fotografiju i u njoj skrivenu poruku, ali i poruke skrivene u drugim vizualnim materijalima koji ih svakodnevno okružuju. Tekst razglednice osnovnoškolci će kreirati na radionici pisanja koji će voditi učiteljice Martina Nenadović Lneniček, Lejla Skalnik, Manuela Papić, Marija Rakuljić i pedagoginja Željka Maic. Potom će svaki učenik koji sudjeluje u projektu, kao da šalje poruku u boci, iz telefonskog imenika nasumce odabrati adresu primatelja razglednice.

Temelji ovog projekta su u građanskom odgoju te umjetničkom i kulturnom odgoju i obrazovanju, a nastao je iz projekta francuske organizacije „La Ligue l'enseignement“ koja ga provodi već 15 godina i koji uključuje 100 000 učenika i učenica diljem francuske. Ovaj međunarodni projekt u organizaciji nevladine organizacije Centar za mirovne studije trajat će dvije godine, a u Hrvatskoj će u prvoj godini njegovog provođenja sudjelovati 13 osnovnih škola.
Razglednice s porukama solidarnosti naši osnovnoškolci slat će 21. ožujka , na Dan eliminacije rasne segregacije, a oni naši sugrađani koji dobiju jednu od „poruka u boci“ mogu dati svoju podršku projektu i u njemu sudjelovati tako da na primljenu razglednicu i odgovore vlastitom porukom solidarnosti!