- PIŠE: Pakrački List
- 792
„Izložba je nastala kao rezultat putovanja po svim muzejima koji pripadaju Muzejskoj udruzi Istočne Hrvatske u suradnji s etnolozima gdje je pronađeno, ovjekovječeno i dokumentirano 38 različitih recepata koji nam zapravo pokazuju koliko su ljudi bili maštoviti i koliko su s malo namirnica uspjeli napraviti bogata jela koja su preživjela i danas. I naš muzej se uključio u cijelu priču gdje smo iz zaborava izvukli naša dva jela“, rekla je sinoć v.d. ravnateljice pakračkog muzeja Tea Lokner, na otvorenju fotografske izložbe „Muzeji u loncu“, projekta Gradskog muzeja u Požegi.
Maja Žebčević Matić, ravnateljica Gradskog muzeja Požega koja je uz muzejskog tehničara Borisa Kneza inicijatorica ovog projekta, rekla je kako je cilj ove izložbe skrenuti pozornost na ono čega nismo svjesni, a to je da Slavonci imaju prvenstveno zdravu kuhinju i bogatu gastronomsku tradiciju o kojoj malo govore. „Želimo razbiti predrasudu i stigmu kako smo nezdrava regija, a zapravo smo ovim istraživanjem dokazali da su ljudi u selu i u gradu jeli kvalitetne i prirodne namirnice. Želja nam je da ova zaboravljena jela opet vratimo na današnje menije i pokušamo ih komercijalizirati kako bismo ih kvalitetno mogli predstaviti kao turističku ponudu naše regije“, dodala je Žebčević Matić.
U ovom projektu Muzej grada Pakraca predstavio je dva zaboravljena pakračka recepta, saganliju i pester šnite, koje su za sinoćnje posjetitelje pripremile naše Pakračanke Dragica Crnković i Josipa Kordić.
Gospođa Crnković predstavila je saganliju, tradicionalno prekopakransko jelo od graha, rekavši kako je recept generacijama u obitelji, a ono se spravlja od posebne vrste graha, prebranca, uz najvažniji sastojak, bučino ulje. Saganlija se pripremala samo za svečanosti poput Badnjaka, Velikog petka ili za posebne goste, dok se za ostale dane ili rabotu ona pripremala od graha kukuruzara.
Pakračke pester šnite su ostavština nekadašnje pakračke židovske obitelji Drucker koja je recept ustupila obitelji naše sugrađanke Josipe Kordić. Riječ je o kolaču od oraha i čokolade koji se najčešće pripremao za Božić i on je zapravo bio gospodska slastica tadašnjih bogatih pakračkih obrtnika. Kako je naglasila gospođa Kordić, izuzetno joj je drago što je ovaj recept izvučen iz možda zaboravljenih pakračkih kuharica, a zapravo je bio prava pakračka gastronomska tradicija i prepoznatljivost.
Izložbu je otvorio Marijan Širac, voditelj Odsjeka za opće i društvene djelatnosti Grada Pakraca, a odličnu atmosferu dodatno su začinili i učenici Osnovne glazbene škole Pakrac Dino Josipović i Matej Vicković odsviravši poznate tamburaške skaldbe na bisernici uz klavirsku pratnju profesorica Tee Silađi i Kornelije Boršodi.
Ovu vrlo zanimljivu izložbu građani mogu pogledati u Muzeju grada Pakraca do 16. prosinca.
- PIŠE: Pakrački List
- 596
Predstavljanje knjige „Ono što ostaje, uvijek ljubav je“ poznate hrvatske glazbenice i radijske voditeljice Ivane Plechinger bit će održano 16. studenog (srijeda) s početkom u 17 sati u Gradskoj knjižnici Pakrac.
U knjizi autorica donosi svoja iskustva i način na koji se nosila s životnim traumama, kako je prihvatila i one loše stvari i naučila živjeti svaki dan bez straha, a predstavljanje knjige glazbeno će "začiniti" članice vokalnog sastava Osnovne glazbene škole Pakrac "Contesse" koje je uvježbala profesorica Tea Silađi.
Ovim događanjem Gradska knjižnica Pakrac završit će obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige.
- PIŠE: Pakrački List
- 602
Etnografsko-fotografska putujuća izložba “Muzeji u loncu” bit će svečano otvorena u Muzeju grada Pakraca 15. studenog s početkom u 18 sati.
Riječ je o projektu pokrenutog s Etnološkog odjela Gradskog muzeja Požega s ciljem da se otkrivanjem zaboravljenih jela, sakupljanjem starih recepata, rekonstrukcijom i dokumentacijom njihove pripreme, ispitivanjem kazivača i istraživanjem izvora i literature doprinese rasvjetljavanju činjenica o tradicijskoj prehrani istočne Hrvatske s kraja 19. i početkom 20. stoljeća.
Rezultat je izložba koja prezentira zaboravljena jela u suradnji s muzejima ovog dijela Hrvatske, a u projekt se uključio i Muzej grada Pakraca koji se predstavio s dva zaboravljena jela našeg kraja, saganlijom i pester šnitama, koje će za večer otvorenja izložbe pripremati naše dvije sugrađanke te će posjetitelji imati priliku i kušati ova dva recepta.
- PIŠE: Pakrački List
- 581
Stare običaje svog sela večeras su predstavili članovi Kulturno umjetničkog društva "Seljačka sloga" u Češkom domu u Prekopakri na šestom po redu "Šokačkom sijelu" koji je okupio više stotina gostiju i uzvanika. U jednosatnom programu, Prekopakrani su prezentirali tradicionalne plesove, plesala su se kola, uprizoreni su i prigodni igrokazi, a najviše pljeska kod publike izazvali su stari prekopakranski napjevi kao i nastup tridesetak najmlađih članova društva.
Uz pratnju tamburaša ovog društva, osim najmanjih, nastupile su i druge sekcije - odrasla folklorna i pjevačka skupina.
Otvarajući ovu manifestaciju Dubravka Arland, predsjednica KUD-a „Seljačka sloga“, zahvalila je svima koji podržavaju njihov rad rekavši kako će Šokačko sijelo nastaviti tradiciju prikaza običaja našeg kraja nadajući se da se ova manifestacija sve više okupljati i mlade.
Goste je pozdravila i gradonačelnica Anamarija Blažević zahvalivši članovima na čuvanju i održavanju naše baštine te naglasila kako su najmlađi članovi zalog kako će sve ono što smo naslijedili i čega se ponosimo i dalje živjeti.
Ove godine tamburaškom glazbom posjetitelje su počastili i članovi Tamburaškog orkestra Pakrac koji od svog osnivanja surađuje sa KUD-om „Seljačka sloga“ na mnogim lokalnim manifestacijama. Druženje gostiju i uzvanika nastavilo se i nakon programa, a za dobru zabavu okupljenih bio je zadužen tamburaški sastav "Lipa“ iz Gaja.
Šokačko sijelo je manifestacija kojom se pokazuje bogata tradicija našega kraja, pjesme, plesovi, nošnje i običaji te se na taj način vraćaju stariji u život kakvim su oni živjeli u mladosti, a mladima se omogućuje da tih sat vremena zaborave sve moderno i nakratko žive kao što su živjeli njihovi djedovi i bake.
- PIŠE: Pakrački List
- 611
Čitanjem knjiga kod uličnih knjižnica učenici i učiteljice područnih škola u Donjoj Obriježi, Badljevini i Prekopakri zajedno s školskom knjižničarkom Anitom Pavlečić i ravnateljicom Sanjom Delač u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac obilježili su Mjesec hrvatske knjige.
Listanjem najdražih naslova i razmjenom njima najljepših citata, najmlađi su nakratko „oživjeli“ male ulične biblioteke, a hrabri čitači tako su zaradili i nove članske iskaznice pakračke knjižnice.
"Bilo je tu puno smijeha, a razveselilo nas je što djeca vole čitati i što brinu o uličnim knjižnicama koje su postavljene upravo i zbog njih, a iskoristili smo i priliku da ih popunimo novim knjigama. Inače, ovo je druga godina kako na ovaj način obilježavamo Mjesec hrvatske knjige i tom prilikom istovremeno potičemo korištenje uličnih knjižnica i naravno čitanje kod djece", rekla nam je Monika Lucić Fider, ravnateljica pakračke knjižnice.
Nakon pročitanog štiva, druženje su nastavili počastivši se čajem i keksima.
- PIŠE: Pakrački List
- 634
Spomen bista u sjećanje na dr. Josipa Pazmana, istaknutog sugrađanina rođenog 18. veljače 1863. godine u Pakracu, svećenika i teologa, profesora i znanstvenika, pročelnika i dekana, prorektora i rektora, župnika i dušobrižnika, mecene i dobročinitelja, filologa i prevoditelja, pisca i urednika i hrvatskog domoljuba, danas je postavljena na javnoj površini pokraj pakračkog općinskog suda.
Kako nam je rekao župnik Matija Juraković, bista dr. Pazmana koju je izradio akademski kipar Kruno Bošnjak je poklon dr. Matije Berljaka, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i autora knjiga o Pazmanu, gradu Pakracu i Pakračanima istaknuvši zadovoljstvo i zahvalu što je ovaj velikan dobio zasluženo obilježje u svom rodnom gradu. Grad Pakrac ustupio je javnu površinu gdje je bista postavljena, a ostale pripremne radove izvela je tvrtka „Klesarstvo Čulina“.
Upravo u čast dr. Josipu Pazmanu, povodom 90. godišnjice smrti, prošle godine u studenom održan je veliki znanstveni skup o radu o djelu Josipa Pazmana u Hrvatskom domu "Dr. Franjo Tuđman", kada je pakračkoj široj javnosti zapravo prvi put i skrenuta pažnja na ovog neopravdano zapostavljenog našeg sugrađanina.
Iste godine prof. dr. sc. Matija Berljak, objavljuje i svoju knjigu „Dr. Josip Pazman“ u kojoj navodi da "pučku školu polazi u rodnom Pakracu", a u požeškoj gimnaziji pohađa prvih šest razreda da bi ju završio u Nadbiskupskoj zagrebačkoj gimnaziji 1883. godine nakon čega nastavlja školovanje u Rimu gdje postaje dvostruki doktor znanosti (filozofija i teologija).
U knjizi je naznačen i podatak da je obitelj Pazman stanovala u kući na broju 242 u Pakracu, a autor objavljuje i fotografiju kuće u današnjoj Strossmayerovoj ulici, na broju 39, navodeći da je tu nekada stajala Pazmanova kuća.
Dr. Pazman je bio aktivan i u Hrvatskom saboru gdje je kao zastupnik Stranke prava biran u dva navrata 1910. do 1913. te ponovo 1918. godine. Pazmanov drugi saborski mandat nasilno je prekinut odvođenjem u zatvor gdje je, bez ikakvog suđenja, proveo 11 mjeseci. Razlog za uhićenje dr. Pazmana bio je Prosvjed Stranke prava protiv zloporabe, kršenja temeljnih prava hrvatskog naroda koji je upućen u veljači 1919. godine Međunarodnoj mirovnoj konferenciji u Parizu, a odnosio se na njeno nasilno svrstavanje u Kraljevinu SHS".
Mnogi su ga poštivali, pogotovo hrvatski puk, i njegov rad cijenili, piše Berljak, citirajući da je "imao sprovod kakav se u Zagrebu rijetko vidi jer su ljudi znali osjećali su da sahranjuju svećenika rijetkih vrlina, svećenika koji je i životom svojim i radom bio dostojan i imena toga i časti". Preminuo je 5. prosinca 1925. i sahranjen u arkadama zagrebačkog groblja Mirogoj.
Iako je Pazman nakon završetka pučke škole otišao u Požegu, pa potom dalje na studij u Rim, nikada nije prekinuo spone sa Pakracom, što se vidi kroz darivanje vitraja u crkvi sv. Ivana Nepomuka i oltara u crkvi u Poljani.
Naravno da je u jednom ovakvom tekstu nemoguće opisati značaj Pazmanovog rada i doprinosa hrvatskim, katoličkim, znanstvenim i prosvjetnim institucijama, novinama, časopisima i misli, a autor Matija Berljak je Pakracu poklonio i knjige o Pazmanu koje se nalaze muzeju, župnom uredu, gradskoj upravi, Turističkoj zajednici i knjižnici gdje je građani mogu posuditi.
Zahvaljujući dr. Berljaku Pazman se ponovo nastanio u svom Pakracu i u pamćenju njegovih stanovnika.