Prosvjeta

: PIŠE: Suzana Bartolić; 08. studenog 2025; 997

Jedna od posebnosti Osnovne škole braće Radića Pakrac je da već osam godina djeluje bez školskog zvona, a od 2021. provodi i politiku škole bez mobitela te nosi status i eTwinning škole. Ove godine cilj im je steći i međunarodni status Eko škole. Prijavili su se u ožujku putem udruge „Lijepa naša“, koja provodi program priznat diljem Europe.

ŠTO SU EKO ŠKOLE?

Eko škole su obrazovne ustanove koje sustavno rade na očuvanju okoliša i razvoju ekološke svijesti među učenicima. Program potiče škole da uvedu održive prakse, od smanjenja otpada do štednje energije, kako bi učenici naučili da odgovorno postupanje s prirodom počinje u svakodnevnom životu.

Cilj programa je stvoriti generacije koje razumiju klimatske izazove i aktivno sudjeluju u njihovom rješavanju. Status eko škole ne dobiva se automatski, škole moraju provoditi konkretne aktivnosti i dokazivati napredak.

Da bi se postalo eko škola, potrebno je osnovati eko odbor, izraditi plan održivih aktivnosti i uključiti učenike, nastavnike, roditelje i lokalnu zajednicu te izraditi svoju eko himnu i logo. Program obuhvaća teme poput otpada, recikliranja, vode, energije, bioraznolikosti i zdravih navika.

Status eko škole dodjeljuje se na dvije godine, a nakon isteka tog razdoblja potrebno ga je obnoviti novom prijavom i dokazima o provedenim aktivnostima. Time se osigurava da škole stalno napreduju i održavaju standarde programa.

Zadaci eko škole uključuju smanjivanje potrošnje resursa, organiziranje akcija čišćenja, odvojeno prikupljanje otpada, edukaciju učenika te redovito praćenje i objavu rezultata. Ustanove koje ustrajno provode mjere dobivaju Zelenu zastavu, međunarodno priznanje za predanost zaštiti okoliša.

LOGIČAN KORAK U NOVI PROJEKT

Ravnateljica škole Sanja Delač pojašnjava kako je prijava logičan korak jer škola već dugi niz godina radi na ekološkim projektima i uređenju školskog vrta, za što su osvojili priznanje za poseban element u vrtu, vrtno jezerce, u okviru natječaja „Najljepši školski vrt u Republici Hrvatskoj u 2022. godini.

Za stjecanje statusa Eko škole potrebno je proći sedam definiranih koraka, a konačna odluka očekuje se u svibnju sljedeće godine. U proces su uključeni svi učitelji i učenici, a učiteljsko vijeće dalo je i službenu suglasnost. Koordinatorice programa u školi su Daliborka Duchač, učiteljica razredne nastave, Manuela Papić, učiteljica prirode i biologije i ravnateljica škole Sanja Delač .

U sklopu projekta oformljen je i Eko odbor škole. U njemu sudjeluju učitelji, predstavnici učenika - iz svakog razreda po jedan učenik, među kojima je bila prisutna učenica petog razreda Petra Štimac, te vanjski članovi kao što su predstavnik roditelja, predstavnik Grada Pakraca Marijan Malogorski, pročelnik upravnog odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti i predstavnik Komunalca Adriano Baskiera, voditelj za gospodarenje otpadom. Odbor prati i usmjerava provedbu svih aktivnosti.

„Još prošle godine nismo ni znali da ćemo se uključiti u program Eko škole. Od tada smo počeli više raditi na temi održivog razvoja, ali shvatili smo da nam nedostaje povezan sustav u školskim predmetima. Svaki razred radio je nešto za održivi razvoj, ali nije postojala jedinstvena cjelina“, objašnjava jedna od koordinatorica Manuela Papić.

Nakon analize školskog kurikuluma izradile su koncept koji je pokazao da su neke teme, poput recikliranja, snažno zastupljene, dok druge uopće nisu bile dotaknute. Poseban naglasak stavljen je na poticanje učenika da sami prepoznaju probleme u zajednici i osmisle konkretna rješenja.

EKOLOŠKA SVIJEST

U nastavi i izvanastavnim aktivnostima provodi se razdvajanje otpada. U razredima se odvajaju plastika, papir, biootpad te stare baterije i slično, a škola koristi i kompostere za vrtne radove. Učenici sami prate i po potrebi prazne spremnike svog razreda, a projekt koji se provodi daje pozitivne učinke među učenicima.

Učenica Petra ističe da je vidljiv napredak: „Mnogo više razvrstavamo nego prije. U svakom razredu imamo spremnike za plastiku, papir, baterije i biootpad, a postavljeni su i po hodnicima.“

U sklopu projekta učenici su izradili i prigodnu školsku eko himnu, koju je napisala učenica osmoga razreda Lea Tome, dok je eko logo dizajnirala učenica sedmoga razreda Nikol Mutić. Oba rada simbolično su nagrađena, a škola će službenu eko zastavu dobiti nakon što stekne status Eko škole.

Škola ima i dvije eko patrole, jednu u nižim, a drugu u višim razredima. One procjenjuju trenutno stanje spremnika u razredima i na školskom dvorištu te predlažu gdje je potrebno postaviti nove. Svaki razred održava svoj dio školskog prostora, a nastavnici naglašavaju kako je primjena znanja učenicima najteži dio, iako teoriju dobro savladavaju.

Učiteljica Manuela Papić ističe da izazova i dalje ima: „Nije lako smanjiti količinu otpada. Poseban problem je ambalaža, jer djeci neku vrstu hrane moramo po pravilu davati u plastičnim pakiranjima. Velika pakiranja rijetko su dostupna, a male ambalaže stvaraju puno otpada. To je nešto što želimo dodatno rješavati.“

Petra je primijetila i jedan problem s kojim se često susreću: „Često ponavljamo da se uzima manja porcija hrane, ali učenici si sami znaju uzeti previše pa dio završi u otpadu. Nije mi to drago jer u nekim zemljama djeca gladuju, a mi bacamo hranu koja je skupa.“

ODRŽIVOST U BUDUĆNOSTI

U sklopu programa održat će se i Dan škole koji se provodi u školskom vrtu, a redovito privlači i velik broj roditelja. Cilj je da djeca znanja stečena u školi prenesu u svoje obitelji i lokalnu zajednicu.

„U ovaj projekt uložili smo mnogo truda i ne radimo to samo radi statusa. Ovako ćemo nastaviti i dalje, jer želimo djecu učiti dugoročno i sustavno“, zaključuju učitelji i ravnateljica.

Projekt Eko škole u Osnovnoj školi braće Radić u Pakracu pokazuje koliko predanosti i zajedničkog truda stoji iza stvaranja održivih navika među djecom i učiteljima. Ekološki odgoj ondje je postao dio svakodnevice, a škola svoju misiju vidi u tome da učenike oblikuje u odgovorne, aktivne građane koji razumiju važnost brige za okoliš i zajednicu. Ako uspješno prođu sve propisane korake, međunarodni status očekuju u svibnju iduće godine, no naglašavaju da im priznanje nije cilj samo po sebi. Još važnije je to što ovi projekti djeci usađuju vrijednosti koje će nositi kroz život.

Istodobno, njihov primjer podsjeća i nas odrasle da od mlađih generacija itekako imamo što naučiti. Sve što danas činimo izravno postaje dio nasljeđa koje im ostavljamo, a ono bi trebalo biti što čišće, zdravije i manje opterećeno posljedicama našeg nemarnog ponašanja. U tome djeca ponekad pokazuju više odgovornosti nego mi, a upravo je ta međugeneracijska poruka možda najvrjedniji dio cijele priče.

: PIŠE: Suzana Bartolić; 04. studenog 2025; 635

Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji raspisala je natječaj za dodjelu potpora za obrazovanje studentima. Potpore su namijenjene redovitim studentima preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija, integriranih studija, kratkih stručnih studija te preddiplomskih i specijalističkih diplomskih stručnih studija.
Cilj natječaja je pružiti financijsku potporu djeci hrvatskih branitelja i članovima njihovih obitelji kako bi im se olakšalo obrazovanje i omogućilo uspješnije studiranje.

Tekst natječaja i sve potrebne informacije dostupni su na mrežnoj stranici Zaklade: https://zaklada-branitelja.hr/obavijest-natjecaj-za-potpore-za-obrazovanje/.

Rok za prijavu je ponedjeljak, 24. studenoga 2025. godine, a prijave se šalju poštom na adresu:

Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Park Stara Trešnjevka 4, Zagreb
(s naznakom: Natječaj za potporu za obrazovanje)

Za dodatne informacije zainteresirani se mogu obratiti Područnom odjelu Ministarstva hrvatskih branitelja u Požegi (Vukovarska 4, Požega, tel. 034/550-470) ili izravno Zakladi putem e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

: PIŠE: Suzana Bartolić; 02. studenog 2025; 785

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige u Pakracu 30. listopada, Gradska knjižnica Pakrac u Spahijskom pordumu je u večernjim satima organizirala Natjecanje u čitanju na glas za učenike osnovnih škola na gradskoj razini. Ovo je jubilarno, deseto izdanje natjecanja, čime Gradska knjižnica i Osnovna škola braće Radića već deset godina zajednički promiču ljubav prema knjizi i čitanju među najmlađima.

Večer su, između objave rezultata, glazbenim izvedbama uljepšale učenice Osnovne glazbene škole Pakrac:

Nikolina Rogić (6. razred, harmonika) i Lena Jirasek (5. razred, flauta) pod mentorstvom Ivana Goluba,
te Magda Fider (4. razred) i Kristina Dugina (5. razred), učenice gitare koje vodi Filip Marinić.

U stručnom povjerenstvu bile su Željka Razumović-Odvorac i Jelena Hihlik iz Muzeja grada Pakraca, te Blanka Brkašić, umirovljena profesorica hrvatskog jezika iz Srednje škole Pakrac.
Sudionici su najprije morali usmeno obrazložiti svoj odabir knjige u trajanju od dvije minute, a zatim pročitali odlomak. Povjerenstvo je ocjenjivalo cjelokupni dojam čitanja, interpretaciju i izražajnost te su izjavile da im je bilo teško pri ocjenjivanju jer su svi učenici bili odlični.

Rezultati natjecanja

Mlađa kategorija (3. – 6. razred):

Mia Jednaković, 5. razred – mentorica: Martina Nenadović Lneniček
Jelena Grgić, 5. razred – mentorica: Vesna Nemet
Lucija Nježić, 5. razred – mentorica: Iva Bišćanin
Tamara Rogić, 4. razred – mentorica: Antonella Straga

Starija kategorija (6. – 8. razred):

Ana Belac, 7. razred – mentorica: Martina Nenadović Lneniček
Helena Eck, 6. razred – mentorica: Vesna Nemet
Tin Černušak, 7. razred – mentorica: Martina Nenadović Lneniček

Najuspješnije natjecateljice predstavljat će Pakrac na županijskoj razini natjecanja, koje će se održati već u ponedjeljak, 3. studenoga u 10 sati, u Gradskoj knjižnici Požega dok je Državno natjecanje 20. i 21. studenoga u Sisku.

Čestitke svim sudionicima na hrabrosti, trudu i ljubavi prema čitanju, a pobjednicama puno uspjeha na idućim razinama natjecanja!

: PIŠE: Suzana Bartolić; 30. listopada 2025; 1330

„Tiho, tiho pada list za listom žut...“ odjekivalo je danas, 30. listopada, iz Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac, gdje su djeca i odgojitelji zajednički obilježili dolazak jeseni.
Tradicionalna jesenska svečanost, koja se u vrtiću održava od samih početaka, i ove je godine protekla u znaku igre, pjesme i kreativnosti.
„Sjećam se kako sam nekada djecu uvodila u jesensku svečanost odjevena kao teta Jesenka“, prisjetila se odgojiteljica Sanja Delihodžić.

Djeca iz skupina Juhuhu, Ptičice i Točkice s njihovim odgagajteljima izradila su krune od lišća, a nakon pjesme i kola razigrano su tražila skrivene bundeve i tikvice u dvorištu. Sudjelovala su i u natjecateljskim igrama – skakanju u vrećama, nošenju kestena i povlačenju užeta.

U suradnji s kuhinjom vrtića pripremljena je pita od jabuka, a posebnu je pažnju privukao aparat za kokice, koji je osigurao Robert Matijašević.

Jesen u Maslačku tradicionalno potiče kreativno izražavanje djece i odgojitelja. Djeca izrađuju mozaike od kukuruza, oslikavaju lišće i pripremaju juhu od bundeve, dok odgojitelji čitaju priče i pjevaju jesenske pjesme.

Odgojna skupina Bambi iz PO Kalvarija provodi projekt na temu Bundeve. U sklopu svojeg projekta su, u suradnji s odgojnom skupinom Juhuhu, posjetili OPG ValVidu, gdje su djeca oslikavala bundeve i upoznala domaće životinje što im je bilo posebno veselo iskustvo.

Jesenski ugođaj, pjesma i dječji smijeh ponovno su ispunili dvorište vrtića, potvrđujući da je ova svečanost jedna od omiljenih tradicija Maslačka.

: PIŠE: Suzana Bartolić; 20. listopada 2025; 1181

Srednja škola Pakrac, uz odobrenje Grada Pakraca, obilježila je Dan kravate, koji se tradicionalno slavi 18. listopada svake godine. Ovo je druga godina zaredom da škola sudjeluje u obilježavanju, a ove su godine učenici i nastavnici odlučili izaći izvan školskih okvira i ukrasiti četiri kipa s kravatama u središtu Pakraca. Na taj su način željeli potaknuti znatiželju prolaznika i osvijestiti, kako građane tako i učenike, o važnosti kravate kao modnog dodatka koji je prepoznat i cijenjen u cijelom svijetu, a potječe upravo iz Hrvatske.

Obilježavanje su organizirali nastavnici Marica Mandir i Martina Terranova ispred aktiva stranih jezika te Branko Križan u ime aktiva društvenih predmeta. U projektu su sudjelovali učenici trećeg razreda gimnazije te prvog i drugog razreda smjera medicinski tehničar.

Srednjoškolci, i sami noseći kravate, obišli su četiri poznata pakračka spomenika. Kod svakog od njih nastavnik Branko Križan ukratko je govorio o povijesnom značaju spomenika te je učenike poticao da sami iznesu ono što znaju ili su naučili o njima. Nakon toga učenici su održali kratke govore na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku o tome kako je kravata postala poznata u svijetu.

Kravata je modni dodatak koji potječe iz Hrvatske i danas se smatra simbolom elegancije i profesionalnosti širom svijeta. Njezina povijest seže u 17. stoljeće, kada su hrvatski vojnici, poznati po maramama vezanim oko vrata, služili u francuskoj vojsci. Taj je detalj oduševio Francuze, pa su ga nazvali “cravate”, prema riječi Croate (Hrvat). Zanimljivo je da kravata nema praktičnu svrhu, ali je kroz stoljeća postala znak stila, identiteta i samopouzdanja, a 18. listopada cijeli svijet obilježava Dan kravate u čast hrvatskog doprinosa svjetskoj kulturi.

Prvi spomenik koji su obišli posvećen je poginulom partizanu iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Izrađen je u bronci, a autor mu je jedan od najpoznatijih hrvatskih kipara, slikara i književnika – Vanja Radauš iz Vinkovaca. Spomenik prikazuje lik neznanog, ranjenog junaka naslonjenog na pušku, u ekspresionističkoj pozi koja izražava bol i stradanje. Zanimljivo je da je Radaušev učitelj bio poznati kipar Ivan Meštrović.

Sljedeća je bila spomen bista Josipa Pazmana koji je bio hrvatski svećenik, teolog, filozof, sveučilišni profesor i političar rođen u Pakracu. Osim materinskog hrvatskog znao je latinski, talijanski i njemački. Ovaj velikan moderne hrvatske povijesti neopravdano je izostavljen iz fokusa hrvatske javnosti, te se vrlo malo piše i govori o njegovu velikom djelu i zaslugama za hrvatski narod.

Kravatu su stavili i na bistu Dr. Ivana Šretera koji je bio ugledni pakrački liječnik i humanist poznat po svojoj predanosti pacijentima i zajednici. Tijekom Domovinskog rata postao je simbol žrtve i hrabrosti, jer je nestao 1991. godine nakon što su ga zarobili pobunjeni Srbi. U Pakracu i Hrvatskoj pamti se kao mučenik mira i borac za dostojanstvo hrvatskog naroda.

Program su završili kod biste Dr. Franje Tuđmana, prvog predsjednika samostalne Republike Hrvatske i ključne osobe u stvaranju moderne hrvatske države. Kao povjesničar i političar, vodio je zemlju kroz Domovinski rat i procese međunarodnog priznanja. Njegovo političko djelovanje obilježilo je prijelaz Hrvatske iz socijalističkog sustava u demokratsku i neovisnu državu.

Obilježavanje Dana kravate pokazuje kako mladi mogu na kreativan način njegovati hrvatsku kulturnu baštinu. Kroz povezivanje umjetnosti, jezika i povijesti, učenici su podsjetili sugrađane na važnost kravate kao simbola elegancije i identiteta koji je Hrvatska darovala svijetu.

Iako je kravata tradicionalno bila modni dodatak koji su nosili muškarci, danas je sve češće nose i žene, čime postaje univerzalan simbol stila i samopouzdanja. Tijekom aktivnosti srednjoškolci su naučili mnogo o povijesti svog mjesta, a ovakve aktivnosti ne samo da promiču znanje, nego i potiču zajedništvo, kreativnost te poštovanje i ljubav prema svom gradu.

: PIŠE: Suzana Bartolić; 14. listopada 2025; 440

Dječji vrtić Maslačak Pakrac započinje s upisima u program predškole, koji je obvezan za svu djecu rođenu u razdoblju od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2020. godine, a koja nisu polaznici redovitog programa predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.

Zahtjevi za upis djece u program predškole podnose se u razdoblju od 13. listopada do 28. listopada 2025. godine.

Uz zahtjev za upis potrebno je priložiti:

presliku rodnog lista djeteta ili izvatka iz matice rođenih
preslike osobnih iskaznica roditelja ili uvjerenja o prebivalištu/boravištu
presliku iskaznice o imunizaciji
potvrdu o obavljenom sistematskom zdravstvenom pregledu predškolskog djeteta prije upisa

Također, po potrebi se prilaže dodatna dokumentacija:

preslika medicinske dokumentacije u slučaju posebnih zdravstvenih potreba djeteta ili teškoća u razvoju
preslika pravomoćne presude o razvodu braka
dokaz kojim se utvrđuje da roditelj samostalno ostvaruje skrb nad djetetom

Preuzimanje i dostava zahtjeva

Zahtjev za upis može se preuzeti na mrežnim stranicama vrtića www.dvmp.hr ili osobno u vrtiću.
Popunjeni zahtjevi s potrebnom dokumentacijom dostavljaju se:

osobno ili poštom na adresu:
Dječji vrtić Maslačak Pakrac, Matice hrvatske 13/b, 34550 Pakrac,
ili elektroničkom poštom na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Trajanje i provedba programa

Realizacija programa predškole planira se za razdoblje od veljače do svibnja 2026. godine.
Program će se provoditi u objektima Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac u Pakracu te u područnim objektima Badljevina i Donja Obrijež.

Prije početka provedbe programa roditelji će dobiti detaljne upute o načinu i organizaciji rada.
Program predškole za djecu koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja besplatan je.