- PIŠE: Suzana Bartolić
- 946
Vrtićanci Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac su obilježili Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Uz svoje odgojiteljice, mališani su upalili lampione i položili ih na spomen-obilježje poginulim braniteljima Domovinskog rata, kod tri križa u šumi Kalvarija, kao i kod križa ispred crkve UBDM Pakrac.
Nakon polaganja lampiona, djeca su kroz kreativne aktivnosti – crtanje crteža, izradu simboličnih radova i kratke dječje pjesmice na temu Vukovar i Škabrnje, izrazila poštovanje i zahvalnost svima koji su dali život za slobodu naše domovine.
Na svoj način, jednostavno i iskreno, vrtićanci su naučili da se hrabrost i žrtva nikada ne zaboravljaju.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 2305
Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije, posjetila je 14. studenog prekopakransku osnovnu školu, obišla radove na energetskoj obnovi iste te najavila izgradnju sportske dvorane dimenzija 200 kvadratnih metara.
Bitno je za istaknuti kako energetska obnova prekopakranske škole te izgradnja sportske dvorane u Prekopakri gradski proračun Grada Pakraca neće koštati niti eura. Troškovi će biti pokriveni sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti čija je vrijednost oko 900.000 eura, bespovratna sredstva su oko 727.000. eura, dok će ostatak pokriti Požeško-slavonska županija.
Posjeti su također prisustvovali pakrački gradonačelnik Tomislav Novinc, Sanja Delač, ravnateljica Osnovne škole braće Radića Pakrac, Anto Baltić, stručni voditelj za projekte u području infrastrukture u Razvojnoj agenciji Panora, Sunčica Bajić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Požeško-slavonske županije, zatim u svojstvu nadzora Mladen Knežević, ovlašteni inženjer građevinarstva te Marijan Širac, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti i gospodarstvo Grada Pakraca.
„Za energetsku obnovu Područne škole Prekopakra predviđene su mjere zamjene postojeće vanjske stolarije, toplinskih zaštita zida i stropa prema negrijanom tavanu čime će se uštediti na troškovima centralnog grijanja za više od 50 posto te će zgrada preći iz F u razred C (ovisno o potrošnji energije koju neka zgrada troši, smješta se u jedan od 8 energetskih razreda: A+, A, B, C, D, E, F, G - gdje A+ predstavlja energetski vrlo učinkovitu zgradu, a G energetski vrlo neučinkovitu zgradu). Također, bit će ugrađena dizalica topline zrak/voda za grijanje/hlađenje prostora, kondenzacijski kotao na prirodni plin, fotonaponska elektrana sve do zamjene unutarnje rasvjete“, izjavio je Anto Baltić, stručni voditelj za projekte u području infrastrukture u Razvojnoj agenciji Panora.
„Ovo je nama već treća energetska obnova uz matičnu i Područnu školu Badljevina čime ćemo riješiti sve probleme koje smo imali, stvoriti bolje uvjete za naše učenike. Posebno zahvaljujem našoj županici Jozić i Požeško-slavonskoj županiji na ovim značajnim ulaganjima u naše škole koja nam puno znače i bez takvih sredstava uvjeti ne bi bili povoljni“, izjavila je Sanja Delač, ravnateljica pakračke osnovne škole.
„Pridružujem se zahvalama našoj županici i Požeško-slavonskoj županiji na ovom velikom ulaganju. Kao bivšem prosvjetnom djelatniku jako mi je važno ulagati u djecu i mlade, mislim da ovakvim projektima dajemo do znanja kako mislimo na mlade i našu budućnost, a isto tako bih istaknuo bitnost uštede na troškovima škole kroz energetske obnove. Ulaganjem u sportsku dvoranu u Prekopakri, kao i u Vetovu, Županija pokazuje kako ravnomjerno razvija sva naselja Požeško-slavonske županije“, rekao je Tomislav Novinc, gradonačelnik Pakraca.
Županica Jozić najavila je i buduću izgradnju još veće sportske dvorane u Pakracu pored Osnovne škole braće Radića Pakrac, kao buduću sportsku akviziciju Grada Pakraca.
„Zadovoljstvo mi je danas biti u Prekopakri, obišli smo radove na energetskoj obnovi područne škole u Prekopakri te prostore gdje će biti izgrađena sportska dvorana za potrebe školaraca koju će u poslijepodnevnim satima moći koristiti i ostali korisnici. Moram istaknuti da je Požeško-slavonska županija prijavitelj projekta izgradnje sportske dvorane uz osnovnu školu u Pakracu, završavamo projektno-tehničku dokumentaciju i to je jedan veliki projekt koji nas očekuje u budućnosti. Zahvaljujem ravnateljici Delač, gradonačelniku Novincu i Gradu Pakracu za suradnju u vrijeme bivše gradonačelnice Anamarije Blažević za sve ove godine iza nas kada su djeca pohađala nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture u Gradskoj sportskoj dvorani Pakrac, a sada se gradi i projektira dvorana za potrebe učenika po standardima školskog obrazovanja. Što se tiče datuma početka radova na izgradnji sportske dvorane u Prekopakri, dobili smo odluku i uskoro ćemo imati svečano uručenje Ugovora o financiranju izgradnje sportske dvorane u Prekopakri, pripremamo dokumentaciju za javnu nabavu, objavit ćemo javni natječaj te očekujemo početak radova oko proljeća 2026. godine, dok je rok završetka radova predviđen do kraja 2027. godine. Dvorana u Prekopakri je projektirana prema uputama Ministarstva znanosti obrazovanja i mladih po procjeni broja učenika (pedesetak) kako bi kvadrature dvorane udovoljavale potrebama Područne škole u Prekopakri“, pojasnila je županica Jozić.
Lokacija buduće sportske dvorane u Prekopakri, dok će dječje sportske sprave biti prebačene prema drveću
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 962
Jedna od posebnosti Osnovne škole braće Radića Pakrac je da već osam godina djeluje bez školskog zvona, a od 2021. provodi i politiku škole bez mobitela te nosi status i eTwinning škole. Ove godine cilj im je steći i međunarodni status Eko škole. Prijavili su se u ožujku putem udruge „Lijepa naša“, koja provodi program priznat diljem Europe.
ŠTO SU EKO ŠKOLE?
Eko škole su obrazovne ustanove koje sustavno rade na očuvanju okoliša i razvoju ekološke svijesti među učenicima. Program potiče škole da uvedu održive prakse, od smanjenja otpada do štednje energije, kako bi učenici naučili da odgovorno postupanje s prirodom počinje u svakodnevnom životu.
Cilj programa je stvoriti generacije koje razumiju klimatske izazove i aktivno sudjeluju u njihovom rješavanju. Status eko škole ne dobiva se automatski, škole moraju provoditi konkretne aktivnosti i dokazivati napredak.
Da bi se postalo eko škola, potrebno je osnovati eko odbor, izraditi plan održivih aktivnosti i uključiti učenike, nastavnike, roditelje i lokalnu zajednicu te izraditi svoju eko himnu i logo. Program obuhvaća teme poput otpada, recikliranja, vode, energije, bioraznolikosti i zdravih navika.
Status eko škole dodjeljuje se na dvije godine, a nakon isteka tog razdoblja potrebno ga je obnoviti novom prijavom i dokazima o provedenim aktivnostima. Time se osigurava da škole stalno napreduju i održavaju standarde programa.
Zadaci eko škole uključuju smanjivanje potrošnje resursa, organiziranje akcija čišćenja, odvojeno prikupljanje otpada, edukaciju učenika te redovito praćenje i objavu rezultata. Ustanove koje ustrajno provode mjere dobivaju Zelenu zastavu, međunarodno priznanje za predanost zaštiti okoliša.
LOGIČAN KORAK U NOVI PROJEKT
Ravnateljica škole Sanja Delač pojašnjava kako je prijava logičan korak jer škola već dugi niz godina radi na ekološkim projektima i uređenju školskog vrta, za što su osvojili priznanje za poseban element u vrtu, vrtno jezerce, u okviru natječaja „Najljepši školski vrt u Republici Hrvatskoj u 2022. godini.
Za stjecanje statusa Eko škole potrebno je proći sedam definiranih koraka, a konačna odluka očekuje se u svibnju sljedeće godine. U proces su uključeni svi učitelji i učenici, a učiteljsko vijeće dalo je i službenu suglasnost. Koordinatorice programa u školi su Daliborka Duchač, učiteljica razredne nastave, Manuela Papić, učiteljica prirode i biologije i ravnateljica škole Sanja Delač .
U sklopu projekta oformljen je i Eko odbor škole. U njemu sudjeluju učitelji, predstavnici učenika - iz svakog razreda po jedan učenik, među kojima je bila prisutna učenica petog razreda Petra Štimac, te vanjski članovi kao što su predstavnik roditelja, predstavnik Grada Pakraca Marijan Malogorski, pročelnik upravnog odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti i predstavnik Komunalca Adriano Baskiera, voditelj za gospodarenje otpadom. Odbor prati i usmjerava provedbu svih aktivnosti.
„Još prošle godine nismo ni znali da ćemo se uključiti u program Eko škole. Od tada smo počeli više raditi na temi održivog razvoja, ali shvatili smo da nam nedostaje povezan sustav u školskim predmetima. Svaki razred radio je nešto za održivi razvoj, ali nije postojala jedinstvena cjelina“, objašnjava jedna od koordinatorica Manuela Papić.
Nakon analize školskog kurikuluma izradile su koncept koji je pokazao da su neke teme, poput recikliranja, snažno zastupljene, dok druge uopće nisu bile dotaknute. Poseban naglasak stavljen je na poticanje učenika da sami prepoznaju probleme u zajednici i osmisle konkretna rješenja.
EKOLOŠKA SVIJEST
U nastavi i izvanastavnim aktivnostima provodi se razdvajanje otpada. U razredima se odvajaju plastika, papir, biootpad te stare baterije i slično, a škola koristi i kompostere za vrtne radove. Učenici sami prate i po potrebi prazne spremnike svog razreda, a projekt koji se provodi daje pozitivne učinke među učenicima.
Učenica Petra ističe da je vidljiv napredak: „Mnogo više razvrstavamo nego prije. U svakom razredu imamo spremnike za plastiku, papir, baterije i biootpad, a postavljeni su i po hodnicima.“
U sklopu projekta učenici su izradili i prigodnu školsku eko himnu, koju je napisala učenica osmoga razreda Lea Tome, dok je eko logo dizajnirala učenica sedmoga razreda Nikol Mutić. Oba rada simbolično su nagrađena, a škola će službenu eko zastavu dobiti nakon što stekne status Eko škole.
Škola ima i dvije eko patrole, jednu u nižim, a drugu u višim razredima. One procjenjuju trenutno stanje spremnika u razredima i na školskom dvorištu te predlažu gdje je potrebno postaviti nove. Svaki razred održava svoj dio školskog prostora, a nastavnici naglašavaju kako je primjena znanja učenicima najteži dio, iako teoriju dobro savladavaju.
Učiteljica Manuela Papić ističe da izazova i dalje ima: „Nije lako smanjiti količinu otpada. Poseban problem je ambalaža, jer djeci neku vrstu hrane moramo po pravilu davati u plastičnim pakiranjima. Velika pakiranja rijetko su dostupna, a male ambalaže stvaraju puno otpada. To je nešto što želimo dodatno rješavati.“
Petra je primijetila i jedan problem s kojim se često susreću: „Često ponavljamo da se uzima manja porcija hrane, ali učenici si sami znaju uzeti previše pa dio završi u otpadu. Nije mi to drago jer u nekim zemljama djeca gladuju, a mi bacamo hranu koja je skupa.“
ODRŽIVOST U BUDUĆNOSTI
U sklopu programa održat će se i Dan škole koji se provodi u školskom vrtu, a redovito privlači i velik broj roditelja. Cilj je da djeca znanja stečena u školi prenesu u svoje obitelji i lokalnu zajednicu.
„U ovaj projekt uložili smo mnogo truda i ne radimo to samo radi statusa. Ovako ćemo nastaviti i dalje, jer želimo djecu učiti dugoročno i sustavno“, zaključuju učitelji i ravnateljica.
Projekt Eko škole u Osnovnoj školi braće Radić u Pakracu pokazuje koliko predanosti i zajedničkog truda stoji iza stvaranja održivih navika među djecom i učiteljima. Ekološki odgoj ondje je postao dio svakodnevice, a škola svoju misiju vidi u tome da učenike oblikuje u odgovorne, aktivne građane koji razumiju važnost brige za okoliš i zajednicu. Ako uspješno prođu sve propisane korake, međunarodni status očekuju u svibnju iduće godine, no naglašavaju da im priznanje nije cilj samo po sebi. Još važnije je to što ovi projekti djeci usađuju vrijednosti koje će nositi kroz život.
Istodobno, njihov primjer podsjeća i nas odrasle da od mlađih generacija itekako imamo što naučiti. Sve što danas činimo izravno postaje dio nasljeđa koje im ostavljamo, a ono bi trebalo biti što čišće, zdravije i manje opterećeno posljedicama našeg nemarnog ponašanja. U tome djeca ponekad pokazuju više odgovornosti nego mi, a upravo je ta međugeneracijska poruka možda najvrjedniji dio cijele priče.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 577
Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji raspisala je natječaj za dodjelu potpora za obrazovanje studentima. Potpore su namijenjene redovitim studentima preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija, integriranih studija, kratkih stručnih studija te preddiplomskih i specijalističkih diplomskih stručnih studija.
Cilj natječaja je pružiti financijsku potporu djeci hrvatskih branitelja i članovima njihovih obitelji kako bi im se olakšalo obrazovanje i omogućilo uspješnije studiranje.
Tekst natječaja i sve potrebne informacije dostupni su na mrežnoj stranici Zaklade: https://zaklada-branitelja.hr/obavijest-natjecaj-za-potpore-za-obrazovanje/.
Rok za prijavu je ponedjeljak, 24. studenoga 2025. godine, a prijave se šalju poštom na adresu:
Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Park Stara Trešnjevka 4, Zagreb
(s naznakom: Natječaj za potporu za obrazovanje)
Za dodatne informacije zainteresirani se mogu obratiti Područnom odjelu Ministarstva hrvatskih branitelja u Požegi (Vukovarska 4, Požega, tel. 034/550-470) ili izravno Zakladi putem e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 755
U sklopu Mjeseca hrvatske knjige u Pakracu 30. listopada, Gradska knjižnica Pakrac u Spahijskom pordumu je u večernjim satima organizirala Natjecanje u čitanju na glas za učenike osnovnih škola na gradskoj razini. Ovo je jubilarno, deseto izdanje natjecanja, čime Gradska knjižnica i Osnovna škola braće Radića već deset godina zajednički promiču ljubav prema knjizi i čitanju među najmlađima.
Večer su, između objave rezultata, glazbenim izvedbama uljepšale učenice Osnovne glazbene škole Pakrac:
-
Nikolina Rogić (6. razred, harmonika) i Lena Jirasek (5. razred, flauta) pod mentorstvom Ivana Goluba,
-
te Magda Fider (4. razred) i Kristina Dugina (5. razred), učenice gitare koje vodi Filip Marinić.
U stručnom povjerenstvu bile su Željka Razumović-Odvorac i Jelena Hihlik iz Muzeja grada Pakraca, te Blanka Brkašić, umirovljena profesorica hrvatskog jezika iz Srednje škole Pakrac.
Sudionici su najprije morali usmeno obrazložiti svoj odabir knjige u trajanju od dvije minute, a zatim pročitali odlomak. Povjerenstvo je ocjenjivalo cjelokupni dojam čitanja, interpretaciju i izražajnost te su izjavile da im je bilo teško pri ocjenjivanju jer su svi učenici bili odlični.
Rezultati natjecanja
Mlađa kategorija (3. – 6. razred):
-
Mia Jednaković, 5. razred – mentorica: Martina Nenadović Lneniček
-
Jelena Grgić, 5. razred – mentorica: Vesna Nemet
-
Lucija Nježić, 5. razred – mentorica: Iva Bišćanin
-
Tamara Rogić, 4. razred – mentorica: Antonella Straga
Starija kategorija (6. – 8. razred):
-
Ana Belac, 7. razred – mentorica: Martina Nenadović Lneniček
-
Helena Eck, 6. razred – mentorica: Vesna Nemet
-
Tin Černušak, 7. razred – mentorica: Martina Nenadović Lneniček
Najuspješnije natjecateljice predstavljat će Pakrac na županijskoj razini natjecanja, koje će se održati već u ponedjeljak, 3. studenoga u 10 sati, u Gradskoj knjižnici Požega dok je Državno natjecanje 20. i 21. studenoga u Sisku.
Čestitke svim sudionicima na hrabrosti, trudu i ljubavi prema čitanju, a pobjednicama puno uspjeha na idućim razinama natjecanja!
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1287
„Tiho, tiho pada list za listom žut...“ odjekivalo je danas, 30. listopada, iz Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac, gdje su djeca i odgojitelji zajednički obilježili dolazak jeseni.
Tradicionalna jesenska svečanost, koja se u vrtiću održava od samih početaka, i ove je godine protekla u znaku igre, pjesme i kreativnosti.
„Sjećam se kako sam nekada djecu uvodila u jesensku svečanost odjevena kao teta Jesenka“, prisjetila se odgojiteljica Sanja Delihodžić.
Djeca iz skupina Juhuhu, Ptičice i Točkice s njihovim odgagajteljima izradila su krune od lišća, a nakon pjesme i kola razigrano su tražila skrivene bundeve i tikvice u dvorištu. Sudjelovala su i u natjecateljskim igrama – skakanju u vrećama, nošenju kestena i povlačenju užeta.
U suradnji s kuhinjom vrtića pripremljena je pita od jabuka, a posebnu je pažnju privukao aparat za kokice, koji je osigurao Robert Matijašević.
Jesen u Maslačku tradicionalno potiče kreativno izražavanje djece i odgojitelja. Djeca izrađuju mozaike od kukuruza, oslikavaju lišće i pripremaju juhu od bundeve, dok odgojitelji čitaju priče i pjevaju jesenske pjesme.
Odgojna skupina Bambi iz PO Kalvarija provodi projekt na temu Bundeve. U sklopu svojeg projekta su, u suradnji s odgojnom skupinom Juhuhu, posjetili OPG ValVidu, gdje su djeca oslikavala bundeve i upoznala domaće životinje što im je bilo posebno veselo iskustvo.
Jesenski ugođaj, pjesma i dječji smijeh ponovno su ispunili dvorište vrtića, potvrđujući da je ova svečanost jedna od omiljenih tradicija Maslačka.
























