- PIŠE: Pakrački List
- 907
Od kada je postojala kovnica novca u Pakracu, kakav je bio njezin značaj, koje su legende o banovcima povijesna činjenica do osnovnih obilježja crkve sv. Pantelejmona kod Tornja kao najvrjednijeg spomenika kulturne baštine govorili su sinoć Branko Križan i Stjepan Benković, profesori povijesti i članovi Povijesnog društva Pakrac – Lipik, na otvorenom satu povijesti za građane u Muzeju grada Pakraca u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja.
Iako kovnica novca datira iz 1256. godine, a srednjovjekovna isprava nastala u mađarskom gradu Ostrogonu to i dokazuje, smatra se da je ona djelovala i ranije, rekao je profesor Križan. Jedan od osnovnih razloga između autonomnog hrvatskog novca i novca kovanog u Ugarskoj je u kvaliteti hrvatskog novca u cijelom razdoblju kovanja, razlika je bila u veličini i težini kovanice te u čistoći srebra. Najljepši i najcjenjeniji bio je upravo slavonski banovac ubrzo prihvaćen kao platežno sredstvo i izvan područja kojem je bio namijenjen. Tako slavonske banovce su pronalazili, osim Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u Rumunjskoj, Srbiji, Mađarskoj i Sloveniji. Križan je u predavanju opisao i simboliku ove cijenjene pakračke monete naglasivši kako niti danas nismo svjesni koja je povlastica bila imati kovnicu novca jer je u to vrijeme ona bila neka vrsta ministarstva financija. Točan razlog premještanja kovnice iz Pakraca u Zagreb se ne zna, Križan pretpostavlja da je ona premještena jer je u Zagrebu bilo sjedište biskupije, no arheološka istraživanja kojih do danas nije bilo na području Pakraca zasigurno bi dali odgovore na mnoga pitanja.
O specifičnosti crkve sv. Pantelejmona kod Tornja govorio je profesor Stjepan Benković naglasivši kako je ona dragulj srednjovjekovne arhitekture na cijelom europskom kulturnom prostoru. Dvije najveće vrijednosti ove građevine su trolisni tlocrt i svod koju nema niti jedna crkva na području Hrvatske i prostoru cijele srednje Europe. Geometrijski oblik crkve je potpuno savršenstvo i onaj koji je gradio crkvu je izuzetno poznavao matematiku i renesansno graditeljstvo, istaknuo je Benković.
Pretpostavlja se da je ona nastala u 15. stoljeću kao katolička zavjetna kapela sv. Trojstva na prostru koji je tada pripadao bogatoj mađarskoj plemićkoj obitelji Tetenji. U razdoblju nakon oslobađanja od Turaka crkva je napuštena i u ruševnom stanju, a iz popisa stanovništva iz 1698. godine prvi put se spominje Toranj kao pravoslavno selo. 1797. godine dolazi u posjed Pravoslavne crkve koja ju i obnavlja te dobiva patronu sv. Pantelejmon i koristi ju za bogoslužje sve do 1931. godine. 1962. godine crkva je rješenjem Konzervatorskog zavoda dobila svojstvo spomenika kulture, 1976. ulazi u program kulturnog razvitka Hrvatske, a 1990. je krenula obnova koju je prekinuo Domovinski rat. Obnova se nastavila 1993. godine te nakon toga više nitko ne vodi brigu o ovoj vrijednoj građevini sve do 2009. godine kada je Povijesno društvo Pakrac – Lipik počelo uređivati okoliš ove crkve.
Profesori Križan i Benković istaknuli su kako je povijest Pakraca i okolice još uvijek neistražena, a slučajnim pronalascima dokazuju se bogatstvo i vrijednost pakračke povijesti te kako bi sustavna arheološka istraživanja zasigurno pokazala još i više. Dodali su kako je na nama da takve dragulje naše povijesti i sačuvamo.
- PIŠE: Pakrački List
- 652
Dječja glumačka sekcija KPD "Sloga“ Pakrac pripremila je novu kazališnu predstavu naziva "Teenday" koju će premijerno odigrati 23. svibnja (ponedjeljak) s početkom u 19,30 sati u Hrvatskom domu "Dr. Franjo Tuđman" u Pakracu u sklopu ovogodišnjeg Pakračkog ljeta.
„Predstava je namijenjena djeci i mladima, onima koji to razdoblje života žive, koji k njemu putuju i njihovim suputnicima koji im pomažu u oblikovanju stavova, mišljenja, mentalnog sazrijevanja, koji ih ne razumiju baš uvijek ali ih ipak vole. Razdoblje "bure i oluje" pokušali smo ovim zajedničkim autorskim učinkom naše sekcije prikazati kroz jedan dan (engl. day) s temama koje se nama čine važne; od ocjene do ljubavi. Spominjemo neke djeliće "dana" za koje možda, vi koji ste zaboravili ili ne želite vidjeti oko sebe, niti ne znate da postoje. Da ne bude suviše "ozbiljno", a nije niti malo "osobno", taj naš DAN začinili smo glazbom s ciljem da vas provedemo kroz stilove dobre glazbe. Neke ćemo vratiti u vrijeme, nekima otkriti nove glazbene poligone, neke samo razveseliti ili nasmijati“, rekla je Dubravka Špančić, autorica teksta i režije uz koju su, osim mukotrpnog rada malih glumaca, na predstavi radili i Ivan Ljevaković te Jozo Jozz Hodak.
- PIŠE: Pakrački List
- 817
Svetom misom u spomendan sv. Ivana Nepomuka u istoimenoj kapelici u centru grada koja je sinoć svoja vrata za građane otvorila nakon više od dvadeset godina započelo je obilježavanje Međunarodnog dana muzeja.
Brojni vjernici ispunili su kapelicu na svetoj misi koju je vodio pakrački župnik Matija Juraković, a u svojoj propovijedi ispričao je sve o životu sv. Ivana Nepomuka, mučenika, zaštitnika od poplava i ispovjednika te zaštitnikom dobroga glasa.
Ova pakračka kapelica spominje se već u jednoj kanonskoj vizitaciji iz 1757. kao oratorij koji su podigli pripadnici Koharove pukovnije. Pronalazimo je i na najstarijem slikovnom prikazu Pakraca, na matrici za bakrorez s početka 19.stoljeća, iako je tamo prikazana bez zvonika, a današnji prepoznatljivi oblik dobila je početkom 20. stoljeća (vjerojatno 1903.).
Tijekom Domovinskog rata u kapelici su održavana vjenčanja dok je župna crkva bila spaljena, a tek 2006. godine postavljena izložba "Ususret Uskrsu" koja je prikazala uskrsne običaje ovoga kraja. Prošle godine zahvaljujući inicijativi i volonterskom radu našeg sugrađanina Maria Baraća kapelica je kompletno očišćena te su obavljeni manji popravci na klupama.
O samoj kapelici pročitajte još jednom u kolumni naše ravnateljice Muzeja Grada Pakraca Jelene Hihlik koju smo objavili prošle godine u siječnju:
ZABORAVLJENA KAPELICA NA RASKRŠĆU
U današnjem svijetu i vremenu u kojem vam je baš sve vidljivo i dostupno, kroz ovu kolumnu htjela bih vam otkriti svijet koji je tu oko nas, prečesto nevidljiv i nedostupan na pravi način. Svijet je to koji smo baštinili od naših prethodnika: predmeti, ljudi, građevine koji su nam na neki način važni, ali često nedovoljno prepoznati i zaboravljeni.
Kultura zaborava i prolaznosti su ono što nas okružuje, a kroz ovu kolumnu pokušat ćemo graditi kulturu sjećanja. Mislim da svoj grad možete doživjeti i voljeti na pravi način samo ako dobro poznajete njegovu prošlost.
Pakrac je pravi mali biser. Možda će se neki od Vas na to nasmijati, ali to je istina. Malo je gradića ove veličine koji se mogu pohvaliti s tako dugom i zanimljivom povijesti te slojevitom kulturnom baštinom. Povijest je svuda oko nas, često materijalizirana u vrijednim graditeljskim ostvarenjima kojima Pakrac obiluje. Ipak, koliko toga uopće znamo o građevinama kraj kojih svaki dan prolazimo?
Jedna od najupečatljivijih svakako je kapelica na glavnom gradskom raskršću pokraj koje ste vjerojatno nebrojeno puta prošli. Kapelica je posvećena sv. Ivanu Nepomuku i već desetljećima stoji na ovom mjestu, ali u različitim oblicima. Spominje se već u jednoj kanonskoj vizitaciji iz 1757. kao oratorij koji su podigli pripadnici Koharove pukovnije. Pronalazimo je i na najstarijem slikovnom prikazu Pakraca, na matrici za bakrorez s početka 19.stoljeća, iako je tamo prikazana bez zvonika.
Sveti Ivan Nepomuk svetac je zaštitnik ispovjedne tajne, ali i zaštitnik mostova, a nacionalni je zaštitnik i Češke Republike. Zagovornik je u borbi protiv poplava te su diljem Srednje Europe brojne crkvice i kipovi posvećeni ovom svecu podizane upravo pored mostova. Pakračka kapelica sagrađena je preko puta Velikog mosta koji na istom mjestu stoji stotinama godina. Rijeka Pakra često se znala izliti iz svoga korita i prouzročiti velike poplave i štete tako da je sasvim logično da je kapelica ovdje podignuta i posvećena svecu koji je grad trebao štititi od nabujale rijeke. Današnji prepoznatljivi oblik dobila je početkom 20. stoljeća (vjerojatno 1903.), kada je pregrađena i nadograđena u stilu historicizma, odnosno neogotike. Često je pronalazimo na starim pakračkim razglednicama, uz Hotel Pakrac i Veliki most jedan je od češćih i ljepših motiva na tim starim prikazima grada.
Možda se većini čini kako je to sve. Međutim, tek kada uđete u crkvu slijedi pravo iznenađenje. Prvo što upada u oči svakako su prekrasni vitraji od kojih je svaki malo povijesno svjedočanstvo o značajnim građanima i donatorima ove crkve. Vitraji su izrađeni u Budimpešti, a kao darovatelji potpisani su: Stefan Golubić (poznati pakrački graditelj), Marija Muller (udovica poznatog pakračkog trgovca i poznata dobročiniteljica), Petar Jurišić (pakrački ljekarnik) te Josip Pazman (istaknuti hrvatski svećenik, sveučilišni profesor i političar). Nekada su istaknuti i bogatiji građani ovakvim darivanjima ostavljali svoj trag u prostoru i vremenu u kojem su živjeli te davali značajan doprinos zajednici u kojoj su djelovali ili iz koje su potekli.
U samoj unutrašnjosti ističe se i drveni retabl oltara s kojeg iščitavamo kako je izrađen u Tirolu u majstorskoj radionici Ferdinand Stuflesser. Zanimljivo je da ova radionica postoji i danas te je vodi peta generacija obitelji. Slike umetnute u drveni retabl oltara (vertikalni dio iznad mense) radovi su slikara Spire Milanesea koji je radio i djelovao u Zagrebu od 1880. do 1906.
Zidovi i križno-rebrasti svodovi ukrašeni su različitim motivima od kojih se svakako ističe svod u samom svetištu koji je dodatno naglašen bojama hrvatske trobojnice. Mali drveni kor stoji na kovanim željeznim nosačima i tako upotpunjuje dojam skladne i zaokružene cjeline unutrašnjosti. Nažalost, nije nam poznat graditelj crkve, ali moguće je da se radi o Stjepanu Golubiću koji je na prijelazu stoljeća sagradio većinu najvrjednijih pakračkih građevina.
Kapelica se uvijek doživljavala kao kapela sela Prekopakre, što ustvari i jest jer je tako i smještena - preko rijeke Pakre.
Izvana je obnovljena i u izvrsnom stanju, dok je unutrašnjost danas neobnovljena i zapuštena. Sa željom da se unutrašnjost crkve što više predstavi javnosti i potakne na njezinu obnovu, još 2006. godine u samoj kapeli postavljena je izložba "Ususret Uskrsu" koja je prikazala uskrsne običaje ovoga kraja. Nažalost, u konačnoj namjeri i obnovi interijera kapelice nije se uspjelo. Kako je moguće da tako vrijedna baština bude u tako lošem stanju u samom središtu grada?
Za to ne treba tražiti posebnog krivca, krivci smo upravo svi mi. Često skloni kritiziranju iz udobnosti naslonjača, zaboravljamo ono najvažnije - mi smo dio grada kao što je i on dio nas i svatko može dati svoj doprinos njegovom uređenju te ga na taj način učiniti boljim i ljepšim.
Rad za opće dobro sintagma je koju smo pomalo zaboravili kao i svijest da malim pomacima možemo napraviti velike stvari. Kao što su to davno prije nas građani ovoga grada radili, a za što nam je ova kapelica i živi dokaz, svatko od nas može učiniti slično.
- PIŠE: Pakrački List
- 628
Svi oni koji odluče posjetiti Multipak niti ove godine neće ostati uskraćeni za mogućnost osvajanja i poneke vrijedne nagrade. Organizatori su odlučili u promet pustiti nagradnu tombolu i darivati najsretnije dobitnike izvučene iz pretinca koji će u vrijeme Multipaka biti postavljen u Gradskoj knjižnici Pakrac.
Kako do TOMBOLE, kako sudjelovati?
Tombola je objavljena u aktualnom Pakračkom listu br. 512, a bit će objavljena i u narednom broju koji će se pojaviti na našim prodajnim mjestima u petak 27. svibnja. Sve što treba uraditi nakon što kupite Pakrački list je da izrežete nagradni kupon, ispunite ga podacima te ga ubacite u predviđeni pretinac koji će u Knjižnici biti postavljen od petka, 13.5.2016.
Izvlačenje sretnih dobitnika bit će u Gradskoj knjižnici Pakrac, 4. lipnja u 13 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 625
Muzej grada Pakraca na temu „kulturni krajolik“ obilježava Međunarodni dan muzeja koji započinje 16. svibnja otvorenjem crkve sv. Ivana Nepomuka od 14 sati koju će građani moći posjetiti i razgledati te svetom misom koja će biti održana u kapelici s početkom u 19 sati.
Svi građani zainteresirani za povijesnu baštinu našeg kraja moći se 17. svibnja s početkom u 19 sati u Muzeju grada Pakraca prisustvovati „Otvorenom satu povijesti“ gdje će profesori povijesti Branko Križan i Stjepan Benković održati predavanja o srednjovjekovnom Pakracu i kovnici novca te gotičkoj crkvi u Tornju.
Obilježavanje će završiti 18. svibnja geocaching eventom povodom 760. obljetnice grada Pakraca gdje će građani putem skrivenih kutijica učiti o povijesti grada, moći će sudjelovati i na kvizu o najvažnijim dijelovima pakračkog kulturnog krajolika putem Facebook profila muzeja, a najuspješnije pnatjecatelje očekuju i prigodne nagrade.
- PIŠE: Pakrački List
- 670
„Ovom izložbom nastojimo rekonstruirati prosperitetno razdoblje u Lipiku i Pakracu kroz umjetnost jer ona ima nevjerojatnu moć progovoriti o važnim temama o sadašnjosti i prošlosti, a upravo ova izložba kroz umjetnike prezentira što se trenutno događa u suvremenoj umjetnosti. Ona služi kao mjesto uspostavljanja veze s prošlosti“, rekla je sinoć Ivona Pavković, jedna od organizatorica međunarodne izložbe minijatura koja se nakon jednodnevnog izlaganja u Kursalonu u Lipiku preselila u Muzej Grada Pakraca.
Izložba je okupila 130 radova od 62 umjetnika kojom su, kako je istaknula organizatorica Nikolina Zanetti, željele pružiti priliku mladim autorima, a ona je ujedno i prva na području naše županije koja se isključivo bavi medijem minijature, vrlo specifičnim oblikom likovnog izražavanja. Nakon pakračkog izlaganja odabrani radovi bit će preseljeni i u Osijek u Umjetničku organizaciju Format C.
U program izložbe uključeni su i radovi s likovnih radionica za djecu, a posjetitelji imaju prilike vidjeti radove polaznika umjetnički orijentiranih srednjih škola. Posjetitelje je pozdravila i v.d. ravnateljice pakračkog muzeja Tea Lokner rekavši kako je muzej ponudio platformu za apliciranje za financijska sredstva Ministarstva kulture RH, ali i prostor kako bi svi koji nisu uspjeli vidjeti izložbu u Kursalonu imaju prilike u pakračkom muzeju do 27. svibnja.
Izložbu je otvorio Tomislav Petrač, pročelnik pakračke gradske uprave, zahvalivši našim sugrađankama što su pomoću umjetnosti povezale Pakrac i Lipik, a ovakvim sadržajima obogatile kulturni život dva grada.