- PIŠE: Pakrački List
- 600
Silvija Šesto, poznata i nagrađivana dječja spisateljica i autorica najčitanijih dječjih romana, jučer se susrela s učenicima 3. i 4. razreda pakračke osnovne škole u gradskoj vijećnici kurije Janković, a druženje je organizirala Gradska knjižica Pakrac.
Susret su otvorili učenici 5. razreda koji su s učiteljicom Božidarkom De Zan uvježbali i odglumili neke od Silvijinih stihova iz zbirke „Tinuninu“.
Više od sat vremena druženja s književnicom prošlo je u smijehu i zanimljivim pričama, a autorica čija su djela u prijedlogu lektire za četvrti i osmi razred čitala je ulomke iz svojih romana za mlade te u razgovoru istaknula važnost čitanja.
Silvija Šesto je govorila o svojim knjigama, osobito o pet lektirnih naslova, o tome kako su priče nastajale i kako danas mnoge od njih žive na daskama koje život znače, a posebno o romanu „Bum Tomica“ koji je nakon kazališne izvedbe, ovih dana doživio i stripovsko izdanje. Njezin roman „Debela" uvršten je na IBBY-evu Časnu listu, što znači da je dvije godine bio na popisu 100 najljepših knjiga za djecu i mlade.
Tijekom susreta bilo je nekoliko mini nagradnih pitalica, a za točne odgovore mali su čitatelji nagrađeni knjigama i bedževima, a na kraju je književnica odgovarala na zanimljiva i duhovita dječja pitanja.
- PIŠE: Pakrački List
- 642
„Ovo je izložba koja prikazuje presjek dugogodišnjeg slikarstva Vesne Sokolić i njezinog supruga Milana Berbuča i koja je obišla već nekoliko slavonskih muzeja. Boja je osnovno sredstvo izražavanja autorice , njezini snažni doživljaji potiču na opažanje darovane ljepote prirode dok su djela Milana Berbuča ugašenih boja i sve je to odraz same osobnosti autora“, rekla je sinoć Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca na otvorenju izložbe „Radost boja“ .
Pakračkim posjetiteljima koji često u muzeju imaju prilike vidjeti amatersko slikarstvo, ovaj put prikazani su akademski umjetnici koji predstavljaju vrh modernog hrvatskog slikarstva, a koji u svojim djelima donose univerzalnu umjetničku vrijednost, a iako stvarajući dugi niz godina u zajedničkom prostoru, potpuno su se usredotočili na vlastiti izraz i u tome ostali dosljedni cijelog života. Ljepota prirode na brežuljcima, parkovima, morskim motivima i s druge strane elegična i tužna viđenja prirode i ljudi dvije su različite stvaralačke osobnosti.
„Slikar pušta drugima da zaključuju i vide njegov rad, govoriti o sebi nije zahvalno. Kroz čitav život nije me napustila radost stvaranja, naročito u današnje vrijeme umjetnosti koja se okrenula negaciji svega lijepog i ugodnog. Moje slike su odraz prirode, moga viđenja i doživljaja nje same, veličanje ljepote i vedrine, a zapravo je i umijeće pronaći nešto lijepo“, rekla je autorica Vesna Sokolić.
Izložbu je otvorio pročelnik pakračke gradske uprave Tomislav Petrač zahvalivši autorici što je radost boja donijela i u Pakrac.
Vesna Sokolić rođena je 1924. u Zagrebu gdje je s izuzetnom slikarskom nadarenošću studirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1942. do 1946. godine kod profesora Omera Mujadžića, Krste Hegedušića, Ljube Babića, Vladimira Becića i Marina Tartaglie. Diplomirala je u klasi profesora Vladimira Becića, a zatim se usavršavala kod Marina Tartaglie i Tomislava Krizmana. Iskustvo je stjecala i kao crtačica na Medicinskom fakultetu i profesorica crtanja i povijesti umjetnosti na Učiteljskoj školi u Zagrebu. Boravila je na studijskim putovanjima u Parizu, Nizozemskoj, Španjolskoj, Italiji i Americi. Skupno je izlagala od 1947. na mnogim izložbama, a samostalno od 1952. priredivši više od šezdesetak izložbi. Djela joj se nalaze u mnogim hrvatskim i svjetskim galerijama te privatnim zbirkama.
Milan Berbuč rođen je 1920. u Ljubljani gdje je proveo veći dio djetinjstva. Studirao je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Zagrebu ( 1943.-47.), a zatim se usavršavao kod Gabrijela Stupice na Likovnoj akademiji u Ljubljani ( 1947.-49.). Jedan je od najistaknutijih predstavnika avangardnog novog vala u slovenskom slikarstvu ( „Skupina 53“). Povremeno se pedesetih godina bavio scenografijom. Studijski boravi u Amsterdamu ( 1954./55.), gdje priređuje samostalnu izložbu. Od 1956. umjetnički djeluje u Zagrebu izlažući redovito na izložbama HDL-u i SDU-a. Putovao je po Europi i Americi te izlagao sa suprugom, slikaricom Vesnom Sokolić. Umro je u Zagrebu 1995. godine, njegova retrospektivna izložba organizirana je u Domu HDLU-a 1998. godine u Zagrebu.
Ova izuzetno vrijedna izložba u pakračkom muzeju će gostovati do 8. svibnja.
- PIŠE: Pakrački List
- 619
Pakrac će u subotu 16. travnja u gradskoj vijećnici kurije Janković s početkom u 12 sati biti domaćin dodjele nagrade za najbolju novu hrvatsku riječ, Nagrade „Dr. Ivan Šreter“, koju organizira časopis „Jezik“, a suorganizator je Zaklada dr. Ivan Šreter u spomen na 1991. godine otetog ravnatelja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik, domoljuba i prvog predsjednika HDZ-a Pakrac, čija se sudbina ne zna ni danas.
Ove je godine na natječaj prispjelo sedamdesetak riječi, samo je jedna među njima bila toliko dobra da bude nagrađena. Na svečanosti u Pakracu ta će riječ biti jezikoslovno protumačena i nagrada uručena pobjedniku.
Proglašenju najbolje nove hrvatske riječi prisustvovat će Jezikovo stručno povjerenstvo – počasni predsjednik Stjepan Babić, predsjednica Sanda Ham i članovi Jasna Horvat, Hrvoje Hitrec, Mile Mamić, Mario Grčević, Nataša Bašić, Zvonimir Jakobović i Igor Čatić te Hrvoje Juvančić, tajnik Hrvatskih novinara i publicista.
Časopis Jezik i Šreterova zaklada surađuju od 2007., kada je u Pakracu bila i prva svečana dodjela te je nagrađena Ljerka Arar Premužić za riječ uspornik (umjesto ležećega policajca). Posljednje tri godine nagrade nisu dodijeljene. Natječaj je proveden, bilo je dobrih riječi, ali nije bilo toliko dobrih da budu nagrađene.
Zaklada u suradnji s Gradom Pakracom organizira dodjelu, a Zaklada će pobjedniku dodijeliti novčanu nagradu od 5000 kuna i kipić dr. Ivana Šretera kojeg je izradio kipar Tonko Fabris.
- PIŠE: Pakrački List
- 609
Maturanti medicinskog usmjerenja Srednje škola Pakrac jučer su kod ulične knjižnice na dječjem igralištu naselja Jug učenici čitali priče najmlađima što je jedna od aktivnosti Palijativnog tima „LiPa“ u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac u sklopu projekta „Gea oprosti“ koje se provode tijekom travnja povodom Dana planeta Zemlje.
Pakrački srednjoškolci, kako i priliči povodu kojeg obilježavaju, za najmanje izabrali su eko priče, čitali smiješne zagonetke i edukativne slikovnice čija je nezaobilazna tema bilo očuvanje okoliša i važnost pravilnog ponašanja prema prirodi.
Večer su dodatne začinile grickalice i slatkiši, a nakon čitanja, mališani su na igralištu crtali motive iz priča uz igru pantomime.
Pakrački srednjoškolci svoje priče ispričat će večeras i malim Lipičanima u Multikulturalnom centru u Lipiku s početkom u 18 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 614
Pakračko Povečerje - jedna od aktivnosti koje Palijativni tim Lipa provodi u sklopu projekta "Gea oprosti". Od 18 h kod ulične knjižnice na dječjem igralištu naselja Jug učenici Srednje škole Pakrac čitaju najmlađima, a potom ih zabavljaju igrom pantomime...
- PIŠE: Pakrački List
- 630
Austrijski kulturni forum Zagreb i Osnovna glazbena škola Pakrac u sklopu programa „Kalliope Austrija/Žene u društvu, kulturi i znanosti“ organiziraju predavanje „TRI SOPRANA - TRI KRALJICE OPERNIH KUĆA“ muzikologinje Marijane Pintar koje će biti održano u srijedu, 13. travnja s početkom u 19 sati u dvorani Osnovne glazbene škole Pakrac.
Zinka Kunc rođena je 1906. u Zagrebu. Pjevanje je učila kod poznatog češkog baritona Jana Ouűednika i Marije Kostrenčić, asistentice Milke Trnine. Nakon debuta u Ljubljani 1927. u Verdievu Trubaduru počinje njezin zagrebački, gotovo desetljetni angažman, a od 1936. i inozemni koji ju odvodi u Bečku državnu operu, La Scalu te Metropolitan u kojem ostaje narednih 30 godina. Glas stoljeća, kako su je nazivali, i miljenica publike umire u New Yorku 1989. godine.
Leonie Rysanek rodila se u Beču 1926. godine, a debutom u Wagnerovoj Valkiri opernom zvijezdom postala je gotovo preko noći nakon čega će ju uloga Sieglinde, uz opere Richarda Straussa, pratiti čitavu karijeru. U Bečkoj državnoj operi kojoj se priključuje 1955. ostaje gotovo 40 godina kao i u Metropolitanu u kojem je bila od 1959. kada je zamijenila otpuštenu Mariu Callas. Pjevajući gotovo do pred sam kraj života, umire u Beču 1998. u 71-oj godini.
Sena Jurinac rođena je u Travniku 1921., a kao desetogodišnja djevojčica dolazi u Zagreb gdje tijekom gimnazijskih dana počinje učiti pjevanje kod Marije Kostrenčić. Nakon prvog nastupa u Beču 1945. postaje s vremenom jedna od najsjajnijih zvijezda Bečke državne opere, no za razliku od druge dvije dive u Metropolitanu nije nastupila jer je odbila pjevati ulogu koju „nije osjećala“. Unatoč tome publika ju je obožavala, a kritika visoko cijenila. Preminula je u Augsburgu 2011. godine.
Ova tri vrhunska soprana povezuje iznimno dugotrajna (oko 30 godina) i zamjetna međunarodna karijera, osobito u dvije operne kuće - Bečkoj državnoj operi i Operi Metropolitan u New Yorku. Leonie Rysanek bila je „kraljica“ u obje te kuće - u Bečkoj državnoj operi nastupala je od 1955. do 1991., a u Metropolitanu od 1959. do 1996.. Najslavnija hrvatska sopranistica 20. stoljeća, Zinka Kunc, nastupala je u Metropolitanu od 1937. do 1966. i među publikom stekla popularnu titulu „la regina della casa“ dok je Sena Jurinac (majka joj je inače bila Bečanka) bila primadona Bečke državne opere od 1945. do 1982. godine.