- PIŠE: Pakrački List
- 1243
Pišu: Tamara Vujanić, Darko Baronica
Maturantima je srpanj uvijek mjesec velikih briga i velikih odluka, iščekuju rezultate državne mature i prate svoje mjesto na rang listama željenih fakulteta. Već sedmu godinu zaredom, otkad se održava državna matura, maturanti pakračke gimnazije upisuju jedan od svojih top izbora, nerijetko i prvi. Među odabranim fakultetima nalaze se i najtraženiji u državi, poput Medicinskog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Farmaceutsko-biokemijskog, Stomatološkog pa i Kineziološkog fakulteta. Prikupili smo informacije o tome što su upisali ovogodišnji maturanti pakračke gimnazije, ali i drugi naši mladi sugrađani koji su izašli na prijamni ispit.
Četvero na medicini
Dvije su ovogodišnje maturantice upisale studij medicine, Nina Kliček u Zagrebu i Dora Kačer u Rijeci. No na školovanje za ovo Pakracu vrlo dragocjeno i deficitarno zvanje na jesen će i Sara Vujanić i Jelena Pokos iz Lipika, prošlogodišnje maturantice. Jelena će studirati u Osijeku, Sara u Zagrebu.
Od ostalih maturanata, Franka Šimić upisala je Farmaceutsko-biokemijski fakultet koji je vrlo često prvi izbor mnogih kandidata pa time niti kvalifikacijski postupak nije lako proći.
Raste popularnost Veterinarskog fakulteta, prošle su godine dvije maturantice odlučile prihvatiti ovaj izazov, a ove godine su im se pridružile Ema Ivezić i Lucija Jeremić.
Otkada postoji državna matura, popularizirao se Prehrambeno-biotehnološki fakultet te pakrački gimnazijalci redovito upisuju jedan od njegovih smjerova. Lana Vujanić postala je studenticom Prehrambene tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu, dok će joj Dorotea Mamić i Karlo Valentić biti osječki kolege. Srodni studij u Rijeci, Biotehnologija i istraživanje lijekova, upisala je Marija Marošević. U Rijeci će školovanje nastaviti i Ana Novokmet na studiju Informatike.
Na Pravnom fakultetu studirat će dvoje – Filip Horvat pravnikom će postati u Rijeci, a Klaudija Ljevaković je odabrala zagrebački fakultet i smjer Socijalni rad.
U Zadar odlazi dvoje maturanata, Marsela Dašek studirat će Kulturu i turizam, a Nikolina Grgić upisala je studij Arheologije na Filozofskom fakultetu.
Agronomiju je odabrao Darko Stefan Derenj, dok je Tin Podunavac odabrao Šumarski fakultet, smjer Urbano šumarstvo.
Stručne studije odabrale su dvije maturantice, Leonarda Pejša ostaje u Pakracu na studiju fizioterapije, a Anna Pierobon se odlučila za Veleučilište u Zagrebu, smjer Sanitarno inženjerstvo.
Pakrački maturanti posljednjih godina upisuju više prirodoslovne fakultete te je tako i ove godine. Humanistički studiji sve manje pobuđuju interes te tako imamo samo jednu studenticu na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Anu Čičković, koja će studirati Engleski i hrvatski jezik i književnost te Lanu Keč na Učiteljskom fakultetu u Osijeku.
Prema našim saznanjima školovanje će nastaviti i maturant medicinskog usmjerenja Pakračanin Filip Rodić koji je upisao stručni studij sestrinstva.
Za sada su od 21 pakračkog maturanta neupisane ostale samo dvije maturantice koje će svoju sreću okušati još i na jesenskom roku, u nadi da će na njihovim prvim izborima ostati mjesta. S obzirom na težinu i atraktivnost studija koju je u velikoj konkurenciji upisala većina maturanata, ovogodišnji upisni rok na fakultetima za pakračke maturante može se smatrati vrlo dobrim.
Pohvalno o pakračkoj gimnaziji
S takvom se ocjenom slaže i Ljiljana Rupena Kelemen, voditeljica smjene i dugogodišnji profesor u pakračkoj školi koja kaže da ovakvi upisni rezultati pokazuju da je pakračka gimnazija kvalitetna. To se naglašava stoga što se posljednjih godina, radi sve češćih odlazaka mladih Pakračana na školovanje u Daruvar, počelo sumnjatu u ovakvu ocjenu. „I kao roditelj učenika prvog razreda gimnazije mogu biti samo zadovoljna na onim što je moj sin dobio u toj školskoj godini“, rekla nam je Rupena Kelemen.
Ninu i Doru smo pitali je li im pakračka gimnazija pružila dovoljno znanja za upis fakulteta kao što je Medicinski fakultet, ili zasluge pripadaju nečemu drugome. Nina je rekla da je zadovoljna gimnazijom koja ima veoma jaku prirodnu grupu predmeta, a posebno je izdvojila kemiju. Dora pakračku gimnaziju doživljava kao jednu od jačih i kaže da je dobila dovoljno znanja za upis. Ipak, matura joj je pokazala da je najveći nedostatak što se puno profesora drži šablone i ne idu šire od samih udžbenika i gradiva.
„Imam osjećaj da je za polaganje mature koja je osnova za upis na fakultet, bitna stavka da se ne uči samo suhoparno gradivo već logički povezati neke stvari. Ipak, to je više do školskog sustava, a ne do naše škole.“ kaže Dora.
Pakrački gimnazijalci iz svog srednjoškolskog razdoblja nose uglavnom dobre uspomene i to nije slučaj samo s ovom generacijom nego i mnogima unazad. Potvrđuje to i razmišljanje Lipičanina Antonia Zandone, maturanta iz 2010. godine, prve gimnazijske generacije koja je polagala državnu maturu, danas zaposlenika na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, odnedavno i polaznika doktorskog studija biokemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
„Iako mnogi govore negativno o pakračkoj školi, smatram da su profesori kvalitetni. Nisam imao problema s polaganjem mature (iako nismo imali pripreme), a ni upisom na fakultet. Posebno bih istaknuo profesorice Miru Radanović i Vesnu Ančić (kemija i biologija), jer sam u tom smjeru otišao dalje. Završio sam Molekularnu biotehnologiju u Zagrebu i prvu sam godinu očistio bez problema (na mom faksu prva godina ima tri kemije, dvije matematike i more biologije). Smatram da sam imao dobro znanje spremno za daljnju nadgradnju na fakultetu.“
U ovom uspjehu ovogodišnje generacije, potpomognute lanjskom, naročito veseli mogućnost da Pakrac dobije četiri nove liječnice, budući da bolnica čezne za mladim ljudima obrazovanim za to zvanje koji se žele vratiti u rodni grad.
Povratak uvijek upitan
No posve je sigurno da ovih dvadesetak mladih ljudi se u tom sastavu za pet ili šest godina neće vratiti u svoj grad. Takav odliv je neminovnost iz raznih razloga kao što je udaja (ženidba), mogućnost napredovanja u struci na radnim mjestima kojih u Pakracu nema. No, za dio njih ima ogromne potrebe. Naročito kada su u pitanju liječnici.
„Stipendija bi me svakako navela da razmislim o povratku u Pakrac“, kaže Nina. Dora pak ističe: „Trenutno ne mogu reći sto posto da ću se vratiti, ali kako sad stvari stoje, nakon što završim studij medicine mislim da je pakračka bolnica moja sljedeća životna stepenica.“
Očito je ove mlade ljude bi trebalo potaknuti na povratak. Naravno, najbolji način za to je učiniti njihov rodni grad atraktivnim mjestom za življenje. Ovakvu dijagnozu je lako uspostaviti, no jako teško realizirati. Posebice u vrijeme kada je, naročito kod mladih ljudi, ali i onih srednjih godina, na snazi histerija o odlasku, nerijetko i izvan Hrvatske. Uslijed takve atmosfere, za napuštanjem Hrvatske poseže, bar je takav dojam, često i oni kojima to nije nasušna potreba.
Ono što je moguće napraviti u nastojanju da ove buduće akademske građane vratimo u njihov grad je stipendija koja bi njima i njihovim roditeljima bila financijska pomoć tijekom studiranja, ali bi stečeno znanje i stručnu osposobljenost morali staviti na raspolaganje pakračkim ustanovama i tvrtkama, dakle odraditi pomoć koju su dobili tijekom studiranja.
Pakrac poslije Domovinskog rata ima dugogodišnju praksu i iskustvo u stipendiranju. Tijekom tih 20-ak godina, sustav stipendiranja studenata iz proračuna se mijenjao. Ovaj aktualan predviđa stipendiranje s godišnjom stipendijom u iznosu od 4.000 kuna za sve studente druge i viših godina studija bez obzira na vrstu fakulteta, uz ne baš jasno izraženu obvezu povratka u Pakrac. Od prve godine stipendiraju se studenti po socijalnom kriteriju i takozvanom kriteriji deficitarnih zanimanja.
Ove godine 47 stipendista
U studijskoj godini koja upravo završava, prema izvješću stručne suradnice Dubravke Špančić, Grad je stipendirao ukupno 47 studenata, 11 ih je imalo zamrznut status, a sedmero je ušlo u apsolventsku godinu koja se također ne stipendira. Od 47 stipendista sedmero je to pravo ostvarilo po socijalnom kriteriju, sedmero po kriteriju deficitarnosti od kojih čak troje na Medicinskom fakultetu te po jedan na Glazbenoj akademiji, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, FER-u i studiju arheologije. Također, lani je po prvi put pravo na stipendiranje ostvarilo 12 novih studenata, a stipendiju od ranijih godina su nastavila primati 23 studenta. Svi oni studiraju poprilično različite fakultete; od već spomenute medicine, preko raznih menadžerskih, učiteljskih, tehnoloških studija, inženjera računarstva, farmacije, kineziologije, šumarstva, medija i drugih. Njihov povratak u Pakrac bi itekako ojačao naš kadrovski potencijal.
Natječaj za stipendije se tradicionalno raspisuje u rujnu. Prije toga gradska uprava provodi anketu među pakračkim tvrtkama i ustanovama pokušavajući dokučiti koji će im to visokoobrazovani kadrovi nedostajati u narednih pet ili više godina. Nažalost, anketirani se slabo odazivaju pa je tako lani na popis deficitarnosti došla tek zvanja profesora glazbe i inženjera graditeljstva kojeg trenutno nemamo niti jednog među stipendistima.
Potrebno mijenjati politiku stipendiranja
Sagledavajući ono što se događa na tržištu rada i rupe koje imamo u našim kadrovskim potrebama, postoji objektivna potreba da se pristupi promjeni pravilnika. Ako Grad u proračunu nema na raspolaganju više od sadašnjih približno 200.000 tisuća kuna koje godišnje izdvajamo za stipendije, potrebno je prekinuti praksu stipendiranja svih studenata od druge godine do završetka studija i sredstva koncentrirati, uz obvezni socijalni kriterij, na stvarno deficitarna zanimanja i zanimanja koja će po završetku studija realno moći dobiti posao u Pakracu. To sada nije slučaj, jer pakračko gospodarstvo realno ne može progutati sve one razne menadžere kao niti sve, učenicima malobrojnije škole, učitelje i profesore, izuzevši glazbe. Ako bi sredstva koncentrirali na nekoliko doista deficitarnih zvanja, stipendije bi mogle biti veće, time primamljivije i više motivirajuće za upis baš tog fakulteta i preuzimanje stipendije i obveze na povratak u Pakrac, najmanje u trajanju onoliko godina koliko je trajalo stipendiranje.
Kako nam je rekla gradonačelnica Anamarija Blažević, ove jeseni sustav stipendiranja se neće mijenjati, osim one svakojesenske nadogradnje deficitarnim zanimanjima.
Drugi problem u stipendiranju studenata i tako dugoročnom osiguranju visokoobrazovanog kadra drugi je problem što ne brinu same tvrtke i ustanove ne pokušavajući dugoročno osigurati kadar vlastitim stipendiranjem.
U ovim stalnim „pretumbacijama“ u zdravstvu, dijelom realiziranim, dijelom najavljenim spajanjem naše bolnice s požeškom, odgovorni s viših razina uvijek ističu da opstanak bolnice u Pakracu može ugroziti samo nedostatak liječnika. To traje već godinama. No unatoč tome bolnica još niti jednom pakračkom studentu nije dodijelila stipendiju kojom bi ga obvezala nakon završenog školovanja na bar privremeni povratak u tu ustanovu.
Marina Major, pročelnica pakračke bolnice kaže da bolnica za stipendiranje nema niti novca, niti je to predviđeno njenim aktima, a dodatni problem je što natječaj za specijalizacije raspisuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje što umanjuje mogućnost „regrutacije“ vlastitog kadra. . Upoznata je s ovogodišnjim lijepim uspjehom pakračkih maturanata i četiri potencijalna liječnika. S dijelom njih je odradila razgovor, a s dijelom tek hoće, nudeći im pomoć u dijelu prakse, stručnu pomoć i slično, ali ne i novčano.
I gradonačelnica i M. Major istaknule su da su započele razgovore oko paketa mjera kojim bi Grad i bolnica zajednički pokušali privući liječnike u Pakrac, kako one ponikle kod nas, tako i sa strane. Riječ je o stanovima i nekim drugim beneficijama, ali ne i o stipendijama
Ljeto će brzo proći i dojučerašnji pakrački maturanti će u listopad u Zagreb, Osijek, Rijeku i drugdje na svoja prva fakultetska predavanja. Naravno da im želimo puno uspjeha, ali jednako tako im želimo da im indeks ne postane karta u jednom pravcu, već da se s diplomom visokoobrazovanih ljudi vrate u Pakrac, uspore starenje ovog grada i stručno ga ojačaju. Bez toga sva građevinska i druga aktivnost u gradu će biti uzaludna.
- PIŠE: Pakrački List
- 776
Stigli su konačni rezultati ispita državne mature kojoj je ove godine u Srednjoj školi Pakrac pristupilo 89 učenika. Ispite su pisali učenici iz gimnazije, medicinske sestre/tehničari te fizioterapeutski i građevinski tehničari.
Obvezni dio ispita položilo je 76 učenika (85%), što je znatno bolja prolaznost u odnosu na prošlu godinu kada je 72% učenika prošlo na obveznom dijelu. Gimnazija bilježi stopostotnu prolaznost 22 učenika koji su pristupili ispitima, a iz strukovnih usmjerenja od 67 pristupnika 54 ih je položilo. U odnosu na prošlogodišnju državnu maturu, prolaznost učenika u strukovnim zanimanjima je bolja.
Najviše negativnih ocjena zabilježeno je na osnovnoj razini ispita iz matematike kojeg nije položilo 9 učenika, dok su višu razinu položili svi koji su pristupili. To je ujedno i manje negativnih ocjena nego lani. Isto se može reći i za ispit iz hrvatskog jezika kojega na obje razine nije položilo tek dvoje učenika. Ispit iz engleskog jezika nije položilo četvero učenika, a isto toliko i iz njemačkog, što je također porast u prolaznosti. U izbornom je dijelu ispita prolaznost slična prošlogodišnjoj, s tim da je negativnu ocjenu ispita iz kemije dobio tek jedan učenik.
Analizirajući postignute ocjene u obveznom dijelu državne mature, učenici su ostvarili bolje ocjene iz hrvatskog i engleskog jezika dok su ocjene iz matematike nešto slabije. Prema riječima učenika, ispit na višoj razini iz matematike bio je poprilično teži u usporedbi s lanjskim. Ocjene iz izbornih predmeta su na razini prošlogodišnjih, izuzev kemije iz koje su maturanti ove godine postigli bolji uspjeh. Ukupno gledano, iza nas je jedna solidna državna matura bolja po prolaznosti i nešto bolja po postignutim ocjenama, rekao nam je profesor Jonatan Berlančić, ispitni koordinator u Srednjoj školi Pakrac.
Prijave ispita državne mature u jesenskom roku trajat će od 20. do 31. srpnja.
- PIŠE: Pakrački List
- 697
Nakon ljetnog upisnog roka završenog danas, u Srednjoj školi Pakrac popunjena su sva mjesta u usmjerenjima opće gimnazije, medicinske sestre/tehničara i fizioterapeutskog tehničara, a slobodnih mjesta još ima u smjerovima za rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i montera suhe gradnje, 8 mjesta u svakom smjeru. Za njih će biti otvoren i jesenski upisni rok, a na ljetnom su za te smjerove bila zainteresirana 2 učenika po razredu.
U gimnaziju i fizioterapeutsku školu krenut će po 20 učenika, a u dva medicinska odjeljenja 39. Sigurno je da će najesen u Srednju školu Pakrac krenuti manje učenika nego u lanjskom ciklusu, a dovoljan dokaz tomu je što Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije odobrilo odjeljenje za građevinske tehničare jer su se prijavila tek tri kandidata.
Službena objava slobodnih mjesta za jesenski upisni rok u SŠ Pakrac bit će 11. kolovoza. Početak prijava u sustav kreće 21. kolovoza, a konačne ljestvice poretka objavit će se 31. kolovoza.
Rang listom ljetnog upisnog roka za učenički dom popunjeno je svih 19 mjesta za učenice, a primljeno je i svih 11 prijavljenih učenika. Objava slobodnih mjesta u domu za jesenski rok predviđena je 14. srpnja. Prijave za tri nepopunjena muška mjesta u jesenskom roku održat će se 31. kolovoza od 8 do 16 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 858
U narednoj školskoj godini, u klupe pakračke i područnih osnovnih škola po prvi put će sjesti 80 učenika, potvrdili su upisi u prvi razred osnovne škole održani 19., 20. i 21. lipnja u Osnovnoj školi braće Radića Pakrac.
Matična škola u Pakracu svoja će vrata otvoriti za 57 učenika koji su raspoređeni u 3 razredna odjeljenja, a u područnu školu u Prekopakri upisalo se 14 učenika koji će tvoriti jedan razred. Škole s kombiniranim prvim i drugim razredima ove će godine u Badljevini primiti 6, dok u Donjoj Obriježi 3 učenika.
U odnosu na lanjske upise to je 6 učenika manje, doznajemo od ravnateljice Sanje Delač, a u usporedbi s prijašnjim godinama do većih razlika u broju polaznika u prvi razred nije došlo.
Svečani doček prvašićima bit će priređen 4. rujna, kada počinje nova školska godina.
- PIŠE: Pakrački List
- 884
U veljači je u Srednjoj školi Pakrac državnu maturu prijavilo 97 matura od ukupno njih 115. No, otada do početka mature, iz raznih razloga, broj pristupnika se smanjio te ih je u ljetnom ispitnom roku, koji je upravo u tijeku, pristupilo 88 ili u postotku 76,5 u odnosu na ukupan broj pakračkih maturanata. Gledajući po usmjerenjima, državnu maturu ovih dana polaže dvoje građevinskih tehničara, iz opće gimnazije njih 22, iz medicinske 37 te fizioterapeutske 27, rekao nam je Jonatan Berlančić, profesor građevinske grupe predmeta i ispitni koordinator u Srednjoj školi Pakrac.
Hrvatski jezik, strani jezik i Matematika obvezni su predmeti na državnoj maturi, a mogu se pisati na višoj (težoj) i nižoj (lakšoj) razini. U postocima gledano, izbor učenika prema razinama predmeta koje pišu su podjednaki iz Hrvatskog i Engleskog jezika (Hrvatski jezik viša razina 52 posto, niža razina 48 posto, Engleski jezik viša razina 44, niža 56 posto), dok je interes za višu razinu iz Matematike tek 13 posto u usporedbi s nižom razinom za koju se odlučilo njih 87 posto. Njemački jezik na nižoj razini pisalo je 11 učenika, a njega su kao obvezni ispit odabrali učenici strukovnih programa kojima je to prvi strani jezik.
Što se tiče izbornog dijela ispita mature, već tradicionalno, učenici su se najviše opredjeljivali za Biologiju, Psihologiju, Fiziku i Kemiju, a manji broj učenika odabrao je Povijest, Informatiku, Likovnu umjetnost, Politiku i gospodarstvo te Vjeronauk.
Rezultate državne mature učenici mogu očekivati 12. srpnja i otada pa do 14. srpnja teče rok za prigovore, a konačna će objava rezultata biti 17. srpnja.
Državna matura je obvezna za učenike koji završavaju gimnaziju jer tek nakon uspješno završena četiri razreda gimnazije i položene državne mature učenik dobiva svjedodžbu o završetku srednje škole. Bez položene državne mature smatra se da učenik nije završio srednje obrazovanje, što nije slučaj sa strukovnim školama gdje učenici imaju zvanje nakon završene srednje škole i bez položene državne mature.
Preostalo je još napisati ispite iz Matematike i Hrvatskog jezika, koji je zbog propusta napravljenog u Splitu, kada su učenicima umjesto omotnica s esejom podijeljene omotnice s testom, odgođen za 28. lipnja. Tijekom provedbe ispita u našoj školi nije zabilježen nikakav problem, ali smo s profesorom Berlančićem dotakli i tu aktualnu temu.
Berlančić: „Žao mi je učenika“
„Što se tiče događaja s ispitom iz Hrvatskog jezika, budući da smo se na razini države susreli sa sličnom situacijom prije dvije godine, već smo naviknuti na standardne procedure u takvom slučaju pa se nadam da nekih tehničkih poteškoća pri realizaciji ispita idući tjedan ne bi trebalo biti. Žao mi je najviše učenika koji su izloženi dodatnom pritisku zbog odlaganja održavanja ispita.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je unazad dvije godine unaprijedio sigurnost ispitnog materijala, a posebno tehnologiju provedbe ispita iz Hrvatskog jezika i Engleskog jezika na taj način što se esejski zadaci preuzimaju s mrežne stranice Centra na sam dan održavanja ispita. Također, unaprijeđeno je i samo označavanje kutija sa sadržajem ispita upravo za Hrvatski jezik, a na sigurnosnim vrećicama su tiskane prilično vidljive oznake sadržaja ispita pa je dosta teško zamijeniti ispite eseja i testa.
Na kraju, te ispitne vrećice prolaze kroz ruke dežurnih nastavnika koji ih preuzimaju, a na završetku lanca su učenici koji jasno vide što na sigurnosnim vrećicama piše (da li je riječ o eseju ili testu).
Ipak, do pogreške je došlo. Nikoga ne opravdavam, ali moram dodati sljedeće: ispiti državne mature su posebno stresna situacija ponajviše za učenike, ali i za ostale sudionike u provedbi (dežurni nastavnici, tehničko osoblje, ispitni koordinatori, članovi školskih ispitnih povjerenstava, predsjednici školskih ispitnih povjerenstava). Dobar dio ispita državne mature u ljetnom roku provodi se dok još traje nastava u školama, zaključuju se ocjene, provode se završni ispiti, upisuju ocjene u matične knjige, pripremaju razredne i završne svjedodžbe, i još k tome se održava i produžna nastava. Dio naših nastavnika, kao suradnici Centra, sudjeluju u ispravljanju ispita državne mature. Rekao bih da su nastavnici u vrijeme provedbe ispita mature, uz dežurstva na tim ispitima, opterećeni i nizom drugih obveza.
Zbog svega spomenutog, mogu reći da sam kao ispitni koordinator jako zadovoljan ozbiljnošću i savjesnošću mojih kolegica i kolega profesora koji se trude, unatoč ostalim tekućim obvezama, korektno odraditi ispite državne mature u našoj školi.
Poseban dio te priče su upravo sami pristupnici, naši učenici, za koje mogu samo reći pohvale jer dolaze na vrijeme na ispite, a na samim ispitima poštuju propisane procedure i vrlo rijetko smo do sada bili u situaciji izricati stegovne mjere propisane Pravilnikom o polaganju državne mature (opomena, prekid ispita…)“, rekao je profesor Berlančić.
- PIŠE: Pakrački List
- 881
Krajem lipnja od srednje škole oprostit će se još jedna generacija maturanata, u Pakracu njih 123. Do tada, okolnosti su takve da čak i oni najbolje pripremljeni i potkovani znanjem ne mogu biti bezbrižni s obzirom da je u tijeku vrlo ozbiljno razdoblje i prekretnica života – državna matura, o čijem uspjehu većim dijelom ovisi upis na željeni fakultet i sudbina skorije budućnosti. Razgovarali smo s njima o srednjoškolskim iskustvima, ambicijama i planovima za budućnost, a svojim su iskustvima možda olakšali budućim srednjoškolcima kod odabira zanimanja i grada u kojem će se školovati.
Anketirali smo četvero Pakračana koji su srednju školu završili u Pakracu ili Daruvaru, kako bi slika iskustava bila objektivnija i pružala širinu. Oni su: Dora Kačer, gimnazijalka; Dorotea Major, medicinska sestra; Valentino Paragi, fizioterapeutski tehničar, iz pakračke škole te Grgur Špančić, elektrotehničar iz Tehničke škole Daruvar.
Na pitanje koji fakultet planiraju upisati, svi spremno izbacuju popis onoga što im stoji pod prvih nekoliko izbora. Dora se vidi u medicini, biotehnologiji, istraživanju genetike, biokemiji; Dorotea na studiju sestrinstva, Valentino na fizioterapiji, a Grgur na elektrotehnici ili mehatronici. U odabiru gradova za studiranje, vidljiva je polagana decentralizacija urbanih sredina i velikih gradova kao što su Zagreb, Osijek, Rijeka, Split jer se sve više budućih studenata, uz navedene gradove, odlučuje na studij u Novoj Gradišci, Dubrovniku, Orahovici, Vukovaru, ali i ostanak na studiju u Pakracu, kao Valentino koji planira uz izvanredni studij stažirati u lipičkoj bolnici ako mu se za to ukaže prilika.
Dorotea kao prednost medicinske škole navodi petu godinu, uvedenu unazad nekoliko godina, a specifična je po tome što se nastava i praksa u bolnici odvijaju paralelno kako bi se učenike osposobilo za bolji i kvalitetniji rad s više stručnog iskustva. S druge strane, mana je što se opći predmeti slušaju tek dvije godine, a gradivo koje se od njih zahtijeva na državnoj maturi, kao i u svim strukovnim školama, ne razlikuje se od gimnazijskog programa koji opće predmete uključuje sve 4 godine. Valentino ne pronalazi zamjerku svom srednjoškolskom programu, a istovremeno navodi mnogo prednosti: velik opseg obrađenog gradiva i individualni pristup učenicima u odnosu na škole u većim sredinama, dobru praksu te način predavanja.
Usporedba pakračke i daruvarske gimnazije
Dora za pakračku gimnaziju kaže kako je zahtjevna, ali isto tako nudi dovoljnu količinu znanja i time postiže kvalitetnu konkurentnost. Kao primjer navodi pripreme za državnu maturu koje je pohađala u Zagrebu i tom prilikom primijetila da su one bile dobro ponavljanje za ono što je već znala zahvaljujući pakračkoj gimnaziji i profesorima koji su se potrudili prenijeti znanje učenicima. Pošto je sve aktualnija usporedba pakračke i daruvarske gimnazije, koju sve češće hitaju upisati pakrački učenici, kroz razgovor smo se osvrnuli i na tu temu. Zaključili smo kako kategorizacija između te dvije škole ne bi trebala postojati s obzirom da je program isti, ali postoje razlike u predmetima. Dora smatra kako znanje koje učenici iz pojedinih predmeta neće dobiti u daruvarskoj, dobit će u pakračkoj gimnaziji i obrnuto. Prednosti koje Grgur uočava u elektrotehničkom smjeru odnose se na dobar pristup profesora prema radu i učenicima, praktični dio i organizaciju nastave te prostor kojeg učenici dobivaju za diskusiju o svojim idejama i inovacijama, kojima je i sam sklon, a pritom su profesori na raspolaganju za savjete i pomoć kreativcima, kako teorijski, tako i u praktičnom segmentu. Nedostatak je u tome što se iz godine u godinu sve manje učenika opredjeljuje za elektrotehničku školu koja, po Grgurovim riječima, nudi dobru podlogu te široku lepezu opcija i mogućnosti za daljnje napredovanje u toj profesiji.
Povratku u Pakrac po završetku studija nadaju se svi osim Grgura koji se vidi u urbanijem i većem gradu koji nudi više mogućnosti ili na moru. Povratak, naravno, ovisi o tome hoće li im se ponuditi posao i osigurati egzistencija. Svi naši sugovornici zadovoljni su onim što im je srednja škola ponudila i podlogom s kojom ih šalje dalje, a kada bi dobili priliku ponovo upisivati školu, odabir bi bio isti. Inozemstvo ih zasad ne privlači i vjeruju u pronalazak posla u struci u svom gradu, ali nisu isključene ni druge lokacije diljem Hrvatske pa zaključujemo kako optimizma ipak ima, ali i mladih, zrelih, pametnih i ambicioznih ljudi zdravih stavova koji budućnost planiraju graditi u svojoj zemlji te doprinositi našem društvu i gospodarstvu.